https://lat.sputnikportal.rs/20220728/na-ivanovim-koritima-molitva-povodom-50-godina-od-rusenja-lovcenske-kapele-1140426059.html
Na Ivanovim Koritima molitva povodom 50 godina od rušenja Lovćenske kapele
Na Ivanovim Koritima molitva povodom 50 godina od rušenja Lovćenske kapele
Sputnik Srbija
Na Ivanovim Koritima održan je dio obilježavanja pedeset godina od rušenja kapele na Lovćenu. Lovćenska kapela duhovni hram naše otadžbine bez koje smo nezaštićeni... 28.07.2022, Sputnik Srbija
2022-07-28T10:10+0200
2022-07-28T10:10+0200
2022-07-28T10:10+0200
region
region – društvo
region
crna gora
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/07/1c/1140426202_0:0:799:449_1920x0_80_0_0_925ec851f0044b98f01e22c2573bceff.jpg
Petrović je rekao da je nemoguće pobrojati sve koji su digli glas protiv vandalskog čina rušenja jedne crkve i poslednje želje velikana jednog naroda, a da je prvi energičan glas protiv njenog rušenja očekivano digla Mitropolija crnogorsko primorska na čelu sa mitropolitom Danilom Dajkovićem .On je podsjetio i da su se povodom rušenja kapele nadležnim organima oglasili crnogorski studenati sa studija u Novom Sadu, a da je na skupu studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, održanom 17. juna 1970. godine, izričito je saopšten stav protiv rušenja Kapelice.Poseban pokušaj očuvanja Njegoševog zavjeta je naslovljen „Pismo najznačajnijih intelektualaca rodom iz Crne Gore upućeno na relevantne adrese vlasti . Dajući potpis toj inicijativi Mihailo Lalić je telegramski poručio : „Potpis dajem , uspjehu se ne nadam“!Veliki broj istoričara,istoričara umjetnosti, književnika, slikara, akademika, lično i pojedinačno su izražavali svoje negativne stavove i javno negodovali, rekao je Petrović.Petar Lubarda proslavljeni slikar sa Cetinja, više puta je ukazivao na pogubnost ovakve odluke i oštro negodovao protiv nje. Ne mogavši da prihvati rušenje zavjeta velikana naroda kome pripada, razočaran slomom činjenica pred golom silom stvara jednu od svojih najboljih slika, „Sumrak Lovćena“, kojom oslikava bezumno rušenje zavjetne crkve Svetog Petra Cetinjskog. Ova crnogorska „Gernika“ , prema rečima Petrovića, ostaje vječito svjedočanstvo vandalskog vremena crvenog diktata .Među onima koji su javno negodovali protiv rušenja kapele Petrović je pomenuo jednog od najvećih jugoslovenskih i srpskih književnika, Mešu Selimovića, Miroslava Krležu, kao I brojne istoričare umjetnosti I istoričare.Međutim, kako je istakao samouvjerenost pravnika da će trijumfovati nauka , slomila je gola sila onako kako je i rekao predsjednik skupštine Crne Gore Vidoje Žarković mitropolitu Danilu Dajkoviću : „Neka svi sudovi presude u korist mitropolije , Kapela se neće ponovo zidati na Lovćenu“.Dodao je da su potomci porodice Petrović Njegoš bili protivnici rušenja zavjeta njihovog velikana, ali I da je “patnja još više gorela u dušama običnih ljudi koji su sa bolom u duši gledali rušenje svetinje , nemoćni da bilo što preduzmu”.“Rušenje Njegoševe zavjetne crkve počelo je na praznik sv. Kirika i Julite . Taj 28.07.1972.g. Bio je petak, dan kada je raspet naš Gospod Isus Hristos . Smjerno čekamo neđelju i Vaskrsenje naše svetinje , duhovnog krova naše otadžbine bez kojeg smo nezaštićeni od svih vrsta oluja i nevremena”, poručio je Ivan Petroviću u besjedina završetku Okruglog stola “50 godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu”.On je govorio pred crkvom Preobraženja Gospodnjeg na Ivanovim koritima, u neposrednoj blizini ostataka lovćenskog hrama Svetog Petra Cetinjskog, koje su posjetili učesnici skupa, uz molitvu Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, sveštenstva i vjernika Mitropolije crnogorsko-primorske.
crna gora
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
2022
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
region – društvo, region, crna gora
region – društvo, region, crna gora
Na Ivanovim Koritima molitva povodom 50 godina od rušenja Lovćenske kapele
Na Ivanovim Koritima održan je dio obilježavanja pedeset godina od rušenja kapele na Lovćenu. Lovćenska kapela duhovni hram naše otadžbine bez koje smo nezaštićeni od svih vrsta oluja, poručio je sinoć okupljenima Ivan Petrović Njegoš, direktni potomak dinastije Petrovića.
Pratite Sputnjik i na letovanju
Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com
Petrović je rekao da je nemoguće pobrojati sve koji su digli glas protiv vandalskog čina rušenja jedne crkve i poslednje želje velikana jednog naroda, a da je prvi energičan glas protiv njenog rušenja očekivano digla Mitropolija crnogorsko primorska na čelu sa mitropolitom Danilom Dajkovićem .
On je podsjetio i da su se povodom rušenja kapele nadležnim organima oglasili crnogorski studenati sa studija u Novom Sadu, a da je na skupu studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, održanom 17. juna 1970. godine, izričito je saopšten stav protiv rušenja Kapelice.
Poseban pokušaj očuvanja Njegoševog zavjeta je naslovljen „Pismo najznačajnijih intelektualaca rodom iz Crne Gore upućeno na relevantne adrese vlasti . Dajući potpis toj inicijativi Mihailo Lalić je telegramski poručio : „Potpis dajem , uspjehu se ne nadam“!
Veliki broj istoričara,istoričara umjetnosti, književnika, slikara, akademika, lično i pojedinačno su izražavali svoje negativne stavove i javno negodovali, rekao je Petrović.
Petar Lubarda proslavljeni slikar sa Cetinja, više puta je ukazivao na pogubnost ovakve odluke i oštro negodovao protiv nje. Ne mogavši da prihvati rušenje zavjeta velikana naroda kome pripada, razočaran slomom činjenica pred golom silom stvara jednu od svojih najboljih slika, „Sumrak Lovćena“, kojom oslikava bezumno rušenje zavjetne crkve Svetog Petra Cetinjskog. Ova crnogorska „Gernika“ , prema rečima Petrovića, ostaje vječito svjedočanstvo vandalskog vremena crvenog diktata .
Među onima koji su javno negodovali protiv rušenja kapele Petrović je pomenuo jednog od najvećih jugoslovenskih i srpskih književnika, Mešu Selimovića, Miroslava Krležu, kao I brojne istoričare umjetnosti I istoričare.
Međutim, kako je istakao samouvjerenost pravnika da će trijumfovati nauka , slomila je gola sila onako kako je i rekao predsjednik skupštine Crne Gore Vidoje Žarković mitropolitu Danilu Dajkoviću : „Neka svi sudovi presude u korist mitropolije , Kapela se neće ponovo zidati na Lovćenu“.
“Protivljenje rušenju Njegoševe Kapele dobilo je i međunarodni karakter u liku francuskog književnika, političara i dugogodišnjeg ministra kulture te zemlje Andree Malroa, koji je intervenisao da se to ne radi, a koji je iz svog iskustva rekao jednu besmrtnu istinu: „Ko se plaši svojih spomenika, taj živi u teškom bunilu i živi u vječnom neznanju,“ rekao je Petrović.
Dodao je da su potomci porodice Petrović Njegoš bili protivnici rušenja zavjeta njihovog velikana, ali I da je “patnja još više gorela u dušama običnih ljudi koji su sa bolom u duši gledali rušenje svetinje , nemoćni da bilo što preduzmu”.
“Rušenje Njegoševe zavjetne crkve počelo je na praznik sv. Kirika i Julite . Taj 28.07.1972.g. Bio je petak, dan kada je raspet naš Gospod Isus Hristos . Smjerno čekamo neđelju i Vaskrsenje naše svetinje , duhovnog krova naše otadžbine bez kojeg smo nezaštićeni od svih vrsta oluja i nevremena”, poručio je Ivan Petroviću u besjedi
na završetku Okruglog stola “50 godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu”.
On je govorio pred crkvom Preobraženja Gospodnjeg na Ivanovim koritima, u neposrednoj blizini ostataka lovćenskog hrama Svetog Petra Cetinjskog, koje su posjetili učesnici skupa, uz molitvu Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, sveštenstva i vjernika Mitropolije crnogorsko-primorske.
