https://lat.sputnikportal.rs/20220721/sputnjik-saznaje-krivicna-prijava-beograda-protiv-investitora--gradio-kucu-unistio-vincansko-blago-1140181493.html
Sputnjik saznaje: Krivična prijava Beograda protiv investitora – gradio kuću, uništio vinčansko blago
Sputnjik saznaje: Krivična prijava Beograda protiv investitora – gradio kuću, uništio vinčansko blago
Sputnik Srbija
Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda podneo je krivičnu prijavu protiv osobe koja se sumnjiči da je uništila kulturno dobro, vinčansko naselje na... 21.07.2022, Sputnik Srbija
2022-07-21T18:27+0200
2022-07-21T18:27+0200
2022-07-22T17:43+0200
društvo
srbija – društvo
arheologija
krivična prijava
beograd
banjica
nauka i tehnologija
adam crnobrnja
jelena medaković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/07/15/1140180496_0:39:1600:939_1920x0_80_0_0_0972a827c13795fd1c8fc01cf510c6e3.jpg
Investitoru, čije je ime poznato građevinskoj inspekciji, preti kazna do pet godina zatvora.Neolitsko naselje „Usek“ na Banjici, utvrđeno kulturno dobro od 1964. godine, našlo se na meti bahatog investitora, koji je na vinčanskim kućama namerio da napravi svoju.Stručnjaci doživeli šok na lokacijiGrađani su iskopinu na arheološkom nalazištu prijavili nadležnim inspekcijama, ali i Muzeju grada Beograda koji čuva arheološku dokumentaciju, ali i predmete sa ove lokacije. Stručnjaci su obišli devastirani lokalitet, i doživeli šok.„Zatekli su iskopan sloj do dubine od više od tri metra, gde se u presecima vide uništene strukture vinčanskih kuća. U iskopu zemlje koju je graditelj jednim delom odneo, zatekli smo ogroman broj keramike, čak i figurina, sve u poremećenim slojevima. Arheolozi kada kopaju sklapaju hronološke slojeve i redove tako, kopaju 30 po 30 centimetara. Kada iskopate tri i po metra i bacite na drugo mesto, više ne znate koji sloj je bio ispod koga“, kaže za Sputnjik direktorka Muzeja Jelena Medaković.Uništene najveće vinčanske kućePredsednik Srpskog arheološkog društva dr Adam Crnobrnja zapanjen je rušenjem lokaliteta. On za Sputnjik kaže da se na njemu nalaze neke od najvećih vinčanskih kuća koje su ikada pronađene, iako se na ovom mestu nije nalazilo veliko naselje.„Sa Banjice potiču fantastični predmeti, ono što je sada veoma diskutabilno, takozvano vinčansko pismo, neke grafeme očigledno postoje, ali prve su zabeležene i izložene javnosti upravo sa Banjice, u monografiji iz 1961. godine. Tamo je i konzervirana jedna kuća ispod zemlje koja bi, uz nešto pameti i para mogla da se ponovo otkopa i prezentuje. To je bilo i zamišljeno 1979. godine napravili su mali arheološki park, jer naselje se nalazi u sred velikih stambenih zgrada. Međutim, devedesete godine su donele divlju gradnju“, kaže Crnobrnja.„Usek“ je poznat široj naučnoj javnosti još od pedesetih godina dvadesetog veka, jer reč je o jednom o najvrednijih vinčanskih naselja, koje je živelo više od 600 godina, od oko 5200–4600. pre nove ere. Uz Belo brdo u Vinči i Ledine u Žarkovu to je najdugovečnije vinčansko naselje, sa veoma dobro očuvanim kućama, koje pružaju uvid u istoriju arhitekture i urbanizma na našim prostorima.Popravke nemaNe zna se koliko je kuća u kojima su ljudi živeli pre 7 hiljada godina izbacio bager. Onome što je prekopano popravke nema. Toga su bili svesni i oni koji su pisali zakon koji štiti kulturna dobra u Srbiji, nadoknade štete nema, a počinilac može da bude kažnjen i sa pet godina zatvora.Kako Sputnjik saznaje u Sekretarijatu za inspekcijske poslove, čiji je građevinski inspektor podneo krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, na vrednom arheološkom nalazištu već je izgrađen i armirano-betonski potporni zid, dugačak 12 i visok 2,60 metara.Gradilište je zatvoreno, a vredni artefakti, koji su sada vredni samo kao pojedinačni predmeti i ne mogu dati sliku o životu Vinčanaca, nalaze se na brdu raskopane zemlje.„Plašim se da će građani to da raznesu, inače, ovu strašnu vest prati jedna zanimljiva slučajnost, koja takođe govori o odnosu prema kulturnom blagu, na Sotbiju je upravo završena aukcija vinčanskih figurina, iz austrijskog privatnog fonda, navodno su pronađene 1991.“, kaže Jelena Medaković.Katastarska parcela na kojoj je uništen deo arheološkog nalazišta utvrđena je za kulturno dobro Rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u februaru 1964. godine.Krivičnu prijavu zbog uništavanja neolitskog nalazišta na Banjici podnela je i Stranka slobode i pravde koja od Tužilaštva traži i da utvrdi da li postoji krivica nadležnih u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograda zbog nesavesnog poslovanja.
beograd
banjica
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2022
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/07/15/1140180496_0:0:1600:1200_1920x0_80_0_0_f84d759d28c562838c57985daed9f137.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
arheološko nalazište na banjici, arheološko nalazište usek, krivična prijava, zavod za zaštitu spomenika kulture grada beograda, adam crnobrnja, jelena medaković,
arheološko nalazište na banjici, arheološko nalazište usek, krivična prijava, zavod za zaštitu spomenika kulture grada beograda, adam crnobrnja, jelena medaković,
Sputnjik saznaje: Krivična prijava Beograda protiv investitora – gradio kuću, uništio vinčansko blago
18:27 21.07.2022 (Osveženo: 17:43 22.07.2022) Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda podneo je krivičnu prijavu protiv osobe koja se sumnjiči da je uništila kulturno dobro, vinčansko naselje na Banjici staro sedam hiljada godina, saznaje Sputnjik.
Investitoru, čije je ime poznato građevinskoj inspekciji, preti kazna do pet godina zatvora.
Neolitsko naselje „Usek“ na Banjici, utvrđeno kulturno dobro od 1964. godine, našlo se na meti bahatog investitora, koji je na vinčanskim kućama namerio da napravi svoju.
Stručnjaci doživeli šok na lokaciji
Građani su iskopinu na arheološkom nalazištu prijavili nadležnim inspekcijama, ali i Muzeju grada Beograda koji čuva arheološku dokumentaciju, ali i predmete sa ove lokacije. Stručnjaci su obišli devastirani lokalitet, i doživeli šok.
„Zatekli su iskopan sloj do dubine od više od tri metra, gde se u presecima vide uništene strukture vinčanskih kuća. U iskopu zemlje koju je graditelj jednim delom odneo, zatekli smo ogroman broj keramike, čak i figurina, sve u poremećenim slojevima. Arheolozi kada kopaju sklapaju hronološke slojeve i redove tako, kopaju 30 po 30 centimetara. Kada iskopate tri i po metra i bacite na drugo mesto, više ne znate koji sloj je bio ispod koga“, kaže za Sputnjik direktorka Muzeja Jelena Medaković.
Uništene najveće vinčanske kuće
Predsednik Srpskog arheološkog društva dr Adam Crnobrnja zapanjen je rušenjem lokaliteta. On za Sputnjik kaže da se na njemu nalaze neke od najvećih vinčanskih kuća koje su ikada pronađene, iako se na ovom mestu nije nalazilo veliko naselje.
„Sa Banjice potiču fantastični predmeti, ono što je sada veoma diskutabilno, takozvano vinčansko pismo, neke grafeme očigledno postoje, ali prve su zabeležene i izložene javnosti upravo sa Banjice, u monografiji iz 1961. godine. Tamo je i konzervirana jedna kuća ispod zemlje koja bi, uz nešto pameti i para mogla da se ponovo otkopa i prezentuje. To je bilo i zamišljeno 1979. godine napravili su mali arheološki park, jer naselje se nalazi u sred velikih stambenih zgrada. Međutim, devedesete godine su donele divlju gradnju“, kaže Crnobrnja.
„Usek“ je poznat široj naučnoj javnosti još od pedesetih godina dvadesetog veka, jer reč je o jednom o najvrednijih vinčanskih naselja, koje je živelo više od 600 godina, od oko 5200–4600. pre nove ere. Uz Belo brdo u Vinči i Ledine u Žarkovu to je najdugovečnije vinčansko naselje, sa veoma dobro očuvanim kućama, koje pružaju uvid u istoriju arhitekture i urbanizma na našim prostorima.
Ne zna se koliko je kuća u kojima su ljudi živeli pre 7 hiljada godina izbacio bager. Onome što je prekopano popravke nema. Toga su bili svesni i oni koji su pisali zakon koji štiti kulturna dobra u Srbiji, nadoknade štete nema, a počinilac može da bude kažnjen i sa pet godina zatvora.
Kako Sputnjik saznaje u Sekretarijatu za inspekcijske poslove, čiji je građevinski inspektor podneo krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, na vrednom arheološkom nalazištu već je izgrađen i armirano-betonski potporni zid, dugačak 12 i visok 2,60 metara.
Gradilište je zatvoreno, a vredni artefakti, koji su sada vredni samo kao pojedinačni predmeti i ne mogu dati sliku o životu Vinčanaca, nalaze se na brdu raskopane zemlje.
„Plašim se da će građani to da raznesu, inače, ovu strašnu vest prati jedna zanimljiva slučajnost, koja takođe govori o odnosu prema kulturnom blagu, na Sotbiju je upravo završena
aukcija vinčanskih figurina, iz austrijskog privatnog fonda, navodno su pronađene 1991.“, kaže Jelena Medaković.
Katastarska parcela na kojoj je uništen deo arheološkog nalazišta utvrđena je za kulturno dobro Rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u februaru 1964. godine.
Krivičnu prijavu zbog uništavanja neolitskog nalazišta na Banjici podnela je i Stranka slobode i pravde koja od Tužilaštva traži i da utvrdi da li postoji krivica nadležnih u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograda zbog nesavesnog poslovanja.