- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Legendarni glumac uoči izvođenja „Luče“: Njegoš se danas ruga ljudskoj gluposti i nemoći

© Sputnik / videoPetar Božović
Petar Božović - Sputnik Srbija, 1920, 15.07.2022
Pratite nas
Legandarni glumac Petar Božović izvešće čuvenu Njegoševu poemu „Luča mikrokozma“ 16. i 17. jula u pozorištu Teatrijum.
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Atrijum Rektorata Univerziteta u Beogradu i ovog leta će biti prostor stvaralaštva za brojne renomirane pozorišne umetnike. Jedan od njih je Hadži Petar Božović, svakako najbolji poznavalac dela Petra II Petrovića NJegoša među glumcima.
„Njegoševa `Luča mikrokozma` je najveće poetsko religijozno delo u srpskoj literaturi, filozofski napisano i u jednom dahu za vreme velikog Vaskršnjeg posta. To je oko 40 dana. U `Božanstvenoj komediji` do Raja vodi Vergilije, u vasionskom snoviđenju vladiku Njegoša do božjeg prestola vodi Arhangel Gavrilo. Ovo grandiozno delo sam dramatizovao i ujedno tumačim misli velikog pesnika“, kaže Božović za Sputnjik.
Uporedo sa njegovom interpretacijom čuvenog teksta na sceni će se čuti duhovna muzika koju izvodi Prvo pevačko beogradsko društvo. Reč je o najstarijem horu u Srbiji čiji je pokrovitelj patrijarh srpski Porfirije.
Iako je bezbroj puta kazivao odlomke iz Njegoševe poezije, dramski umetnik ističe da svaki put iznova nauči nešto novo o crnogorskom vladiki i tumači njegove reči na drugačiji način.

Njegoševu škrinju otključavaju i srce i mozak

„Nesmotreno je misliti da sve znamo. Ne znamo ni o manjim umovima, a ne o Njegošu. To je jedna velika škrinja misli koja se ne da videti baš na prvi, drugi ili treći pogled. A i neke stvari koje su nam u mladosti bile neprijemčive i nismo lako prelazili preko njih, danas su nam daleko bliže i u njima nalazimo nešto skrovito. Prepuštamo se svojoj nepromišljenosti koju verovatno samo mozak može da ima, a to nismo videli golim okom i srcem. A za Njegoševe misli potrebno je i oko i srce i mozak i, najviše, duša“, kaže glumac.
Božović se osvrnuo i na čuveni Njegošev stih „...tajna čojku čovjek je najviša“ i konstatovao da se posle skoro 180 godina malo toga promenilo u međuljudskim odnosima.
„Čovek je očigledno tajna, inače se ne bi ovoliko trudili da ga zamene. Što se više duhovno odustaje od čoveka i ide na neku tehničku zamenu - grubo rečeno veštačku inteligenciju i razne kompjutere - to će pre dovesti do unesrećenja“, kaže Božović i dodaje:
„Šta tu ima mnogo da se kaže kad je jasno da je još od grčke misli pa na ovamo, a i ranije, čovek bio i ostao najveća tajna za sebe. Uostalom, svako od nas može da pomisli - a što smo mi ovde? Ko nas je zvao? Ko nas je stvorio?“

Što ga više razaraju Njegoš je sve viši

Na pitanje da li se može reći da je Vladika predvideo neke društvene i političke događaje koji nam se danas dešavaju, Petar Božović kaže:
„Naravno. Kad god je neka nesreća, ti odeš pa tražiš utočište u njegovoj poeziji, u njegovim mislima. Ne kaže se uzalud za čoveka koji je uman i koji retko kaže koju reč, ali je kaže tačno: `Svaka ti je ka` Njegoševa`. Da smo se malo više bavili njime, a manje ga osuđivali, manje ga kasapili, manje ga odmicali od sebe i odricali se njega, manje mu grobove razarali, ostavili ga bar celokupnog u telu... Sve to uradiše, a što god ga više ruše i razaraju, on je sve viši i viši. Onako kao da raste sam po sebi i ruga se ljudskoj gluposti i nemoći“.
Petar Božović, 33. laureat nagrade „Dobičin prsten“ - Sputnik Srbija, 1920, 10.05.2022
KULTURA
Petar Božović sa Kustendorfa: Nismo ni osetili kad su nam izvadili mozak!
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala