Crnogorski pretis lonac: Medojević o situaciji nakon Europolovih izveštaja
17:12 31.05.2022 (Osveženo: 17:56 31.05.2022)
Pratite nas
Posle Europolovih izveštaja o prepisci na Skaj aplikaciji u Crnoj Gori je nastala situacija nalik pretis loncu, smatra lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On za Sputnjik govori i o spletu izazova pred novom manjinskom vladom, od obračuna s kriminalom preko odnosa sa Srbijom pa do poziva Podgorici na priključenje projektu Otvoreni Balkan.
VAŽNO OBAVEŠTENJE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).
Izvještaji Europola o prepisci preko Skaj aplikacije doveli su, podseća Medojević, do hapšenja nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina Miloša. Pokazali su i da su pojedini visoki funkcioneri policije upleteni u šverc cigareta i narkotika. Medojević ukazuje da ti izveštaji mogu pomoći Crnoj Gori da se reši kriminala, ali se pita da li ima i moći da se to odradi.
Pretis lonac
“Amerikanci su dali te izvještaje Abazoviću još prije godinu i po, kad je bio koordinator svih bezbjedonosnih službi. Ali imamo problem jer je i sada aktuelni premijer Dritan Abazović kazao da je imao Skaj aplikaciju i kriptovani telefon neko vrijeme i postavlja se pitanje ko mu je dao taj telefon i sa kim je preko njega komunicirao, jer njegove kolege, premijeri iz Evrope, ne koriste takve telefone. Znamo da je Dritan sa DPS-om formirao vladu. Sada imamo jednu situaciju koju ja nazivam crnogorski pretis lonac. Imamo te Europolove snimljene razgovore preko skaj aplikacije, i oni se dostavljaju Crnoj Gori dozirano. Dakle imamo taj spoljni pritisak, ali unutar vlade imamo pritisak na Abazovića da ne smije nastaviti sa hapšenjima, to jest da se mogu hapsiti ljudi koje Đukanović više ne štiti, ali ne i njegovi ljudi“, objašnjava Medojević.
On podseća da su preko Skaj aplikacije pribavljeni i dokazi da su u švercu narkotika učestvovali policajac Petar Lazović i Ljubo Milović, ali oni su, kako kaže, pod kontrolom Zorana Lazovića, glavnog operativca ANB u Crnoj Gori dugo godina.
„I Demokrate, i ja ukazujemo na to svaki dan, pritisak se i sa te strane povećava. Ja mislim da država nema snage da uhapsi Petra Lazovića i Ljuba Milovića, kao ni „Kardinala“, kako je ime njihovom šefu. Ako bi se to desilo, to bi već bio neki viši nivo”, ističe Medojević.
On tvrdi da je novi SDT Vladimir Novović sa hapšenjem Vesne Medenice, njenog sina Miloša i Blaža Jovanića, predsjednika Privrednog suda, hrabro krenuo u borbu protiv korpupcije i organizovanog kriminala, ali mu se čini da je sam u tome, da nema dovoljnu jaku podršku.
„Dritan Abazović obeća Amerikancima da će završiti posao, oni mu omoguće da bude premijer, ali obeća i Milu Đukanoviću da neće hapsiti njege i njegove ljude, što je opasno ako obećava na sve strane“, kaže Medojević. On ne isključuje mogućnost da, kako bi se „rasteretio pritisak iz crnogorskog lonca, može da se desi da Abazović da ostavku, da ga smijeni Đukanović, ili da Dritan riješi da pohapsi svu mafiju - evo vidjećemo“.
U tom kontekstu Medojević upozorava da bi u ovom trenutku bilo opasno da Crna Gora uđe pod ovakvim pritiskom u neki izborni proces u kome bi se, kako kaže, kriminal obukao u nacionalne zastave.
Đukanović bi da ponovi priču iz devedesetih
Medojević se u razgovoru za Sputnjik takođe osvrnuo na poziv Crnoj Gori da se priključi projektu Otvoreni Balkan. On podseća da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović protiv te inicijative. Razlog je, smatra, to što Đukanović želi da okupi iste one snage koje su mu pomogle da devedesetih godina destabilizuje prilike u Srbiji, za šta je tada imao podršku Amerike, ali da je sada situacija potpuno drugačija.
“On koristi priliku da se suprotstavlja Otvorenom Balkanu, kako bi se opet nametnuo dijelu bezbjednosnih američkih službi kao koristan i uticajan igrač na Balkanu. Oslanja se na svoje saveznike iz BIH, sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije i želi da ponovi tu priču iz 90-tih godina. Tada su američke službe i pomogle da organizuje snažnu kriminalnu organizaciju, gledale su mu kroz prste zbog napada na Miloševića. On misli da je i sada poželjno da izvrši pritisak na Srbiju, da je destabilizuje”, obrazlaže Medojević.
Po njegovom mišljenju, jedan od razloga za to je što vojna i politička neutralnost Srbije smeta dubokoj državi, te što je stvoren blok država Srbija, Mađarska i Turska koje nijesu uvele sankcije Rusiji, koje vode računa o svojim nacionalnim, bezbjedonosnim interesima, energetskim i koje ne odbijaju ruski gas.
S druge strane, kako kaže, Đukanović igra na staru kartu da svaku inicijativu iz Srbije predstavi kao neprijateljsku i kao napad na Crnu Goru.
On ističe i da Otvoreni Balkan nije protiv EU, ali ukazuje na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona o redefiniciji EU, te smatra da od proširenja nema ništa i da je to priča koju forsiraju samo ovdje na Balkanu.
Inicijativa Otvoreni Balkan pozitivna
Iznoseći argumente zašto je inicijativa Otvoreni Balkan pozitivna, Medojević napominje da je ona čak na mnogo nižem nivou nego što bi trebalo da budu odnosi između Srbije I Crne Gore.
“Crna Gora i Srbija, bez obzira na krizu u Ukrajini i bez obzira ko je na vlasti u Crnoj Gori, a ko u Srbiji, treba da imaju najbolje odnose, u smislu privredne saradnje, jačanja prometa kapitala, prometa roba, nesmetanog kretanja ljudi. Vlade Crne Gore i Srbije, bez obzira ko je na vlasti, treba da potpišu bilateralne ugovore kojima bi se regulisali zajednički granični prelazi, kojim bi se afirmisala zajednička oblast Sandžak, koja veže Crnu Goru i Srbiju, zatim da zajedno nastupaju u borbi protiv kriminala, da sarađuju kada je bezbijednost u pitanju, da se izbjegne dvostruko oporezivanje, da imaju zajedničku politiku akciza na osjetljive robe, kao što su cigarete”, kaže naš sagovornik.
Crnoj Gori je, uvjeren je, u interesu da zajedno sa Srbijom nastupa prema trećim tržištima ko što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudisjka Arabija, Rusija, Kina...
“Mogli bi zajedno da konkurišu prema evropskim fondovima radi rekonstrukcije pruge Bar-Beograd, obnove Luke Bar. Saradnja u oblasti energetike mogla bi biti uspješna, tu Crna Gora ima kapacitete, a energija fali Srbiji, dugoročnim ugovorima mogle bi obije strane da imaju korist. Ako ima zemlje sa kojom Crna Gora mora i treba da ima specifične odnose, to je Srbija”, ističe Medojević za Sputnjik.
Odnos prema SPC
U istom ključu Medojević tumači i odnos Mila Đukanovića prema SPC.
Kako kaže, Đukanović iz čisto političkih razloga kontrira ideji Otvorenog Balkana, želeći da sačuva svoju poziciju kao bitnog igrača, a zato se i vraća svojoj politici 90-tih kada je Srbe u Crnoj Gori gledao kao neprijatelje i kada je SPC gledao kao okupatorsku crkvu. Time se, ističe Medojević, namjerno urušava svaka mogućnost regulisanja odnosa sa Srbijom.
“ Amerike je dala odriješene ruke Dritanu Abazoviću da bude premijer i da formira vladu i on pokušava da reguliše i stabilizuje odnose sa Srbijom, ali je problem što mu to ne dozvoljava Đukanović sa kojim je formirao vladu. Problem ove vlade Crne Gore je što nema jasne državne politike: Dritan da izjavu da ne vidi ništa loše u inicijativi Otvoreni Balkan, potpredsjednik vlade CG Raško Konjević, ministar vanjskih poslova Krivokapić, odmah reaguju i kažu da je to lično mišljenje Abazovića. Dritan kao premijer ne može predstavljati lično mišljenje već treba da saopštava stav vlade jedne zemlje. Dakle, da je Dritan sa DF-om napravio vladu imali bismo jasnu državnu politiku, sada imamo jednu okupatorsku vladu, formiranu mimo volje građana, vladu bez jasne državne politike - Dritan kaže jedno, drugo Raško i Ranko, treće Milo, četvrto Draginja, peto Bošnjaci....Mi sada imamo veliki broj ministara u vladi Crne Gore koji Srbiju doživljavaju kao prijetnju, a crnogorsku mafiju kao patriotsku organizaciju”, konstatuje Medojević.
