- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Stihovi Omara Hajama na filmu

© Foto : SKC BeogradStihovi Omara Hajama na filmu
Stihovi Omara Hajama na filmu - Sputnik Srbija, 1920, 23.05.2022
Pratite nas
U okviru ciklusa „Izvođenje poezije na filmu“ u utorak, 24. maja u 19 časova u velikoj sali Studentskog kulturnog centra U Beogradu održaće se predavanje i razgovor sa analizom inserata iz filmova na temu Stihovi Omara Hajama. Predavači su Tijana Savatić i Stevan Vuković.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Abu’l Fat Omar Ibn Ibrahim Hajam, persijski naučnik, mislilac i pesnik živeo je krajem jedanaestog i početkom dvanaestog veka, ali je na Zapadu postao veoma popularan tek u devetnaestom i to posebno zaslugom Prerafaelita, a i novom modom orijentalizma u kulturi u umetnosti koja je tada zahvatala evropski kontinent.
Citiranje njegovih stihova može se pratiti gotovo u kontinuitetu još od samih početaka kinematografije, pa sve do danas (bio je veoma korišćen filmski lik, a njegove pesme referenca pre tačno sto godina).
Jedan od novijih filmova u kojem oni igraju znatnu ulogu jeste „Kraljica pustinje“ Vernera Hercoga iz 2015, a pojavljuju se u filmovima potpuno divergentnih i stilskih i žanrovskih odrednica, od „Dvanaest majmuna“, ironične distopije Terija Gilijama iz 1995, do klasičnog vesterna „Duel na suncu“ Kinga Vidora iz 1946, bizarnog kvazibiografskog filma Kena Rasela o Rudolfu Valentinu, snimljenog 1977, pod nazivom „Valentino“, do „Neverne“ Adriana Lina iz 2002, kao neke vrste rimejka „Neverne žene“ Kloda Šabrola iz 1969.
Pored mnoštva evropskih i američkih autora, tu su i iranski, od Dariuša Merdžuia i njegovog filma „Dobro je biti nazad“, iz 2012, preko Mohsena Mohmalbafa i filma „Tišina“ iz 1998, Abasa Kiarostamija, to jest filma „Vetar će nas nositi“, pa sve do iransko-jermenskog autora Varuja Karima Masihija, to jest njegovog filma „Sumnja“ iz 2009.
Zlatni medved za iranski film „Nema zla“
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala