- Sputnik Srbija, 1920, 19.07.2021
Podkast
Sputnjik vam predstavlja svoju audio i video produkciju. Autorske emisije, ekskluzivni intervjui, analize gorućih pitanja, reportaže…

Srpski pisci pisali pisma ženama i Udbi I Orbita kulture

© SputnikOrbita kulture
Orbita kulture - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2022
Pratite nas
U današnjoj emisiji istražujemo šta su, pišući drugima, o sebi u pismima kazali veliki srpski književnici, kao i zašto rat i mir ni kod Tolstoja nisu samo geopolitičke odrednice
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Srpski pisci pisali pisma ženama i Udbi 20. veka I Orbita kulture
Šta je Ivo Andrić pisao svom prijatelju Vojmiru Dubrešiću 1913. godine, kakav je ton epistole koje je Crnjanski uputio Marku Ristiću, da li je Danilo Kiš u pismu Miroslavu Krleži „najavio“ aferu koja je malo potom usledila zbog „Grobnice za Borisa Davidoviča“, šta sadrži pismo Dobrice Ćosića Udbi - neka su od pitanja na koja odgovore nudi knjiga „Srpska epistolarna antologija 20. veka“.
Njen autor Radovan Popović za Sputnjik otkriva kako je nastao ovaj lični izbor prepiske srpskih pisaca od Laze Kostića, Jovana Skerlića i Nušića, preko Crnjanskog, Andrića i Selimovića sve do Kiša i Pekića i zašto je po njegovom mišljenju Miodrag Bulatović autor najnežnijih i najljubavnijih reči koje je u pismima upućivao ženi.
Kako izgleda prvi strip na leskovačkom dijalektu „Do pakla i nazad: Zapis”, inspirisan nedovršenim radom osnivača Leskovačke škole stripa Nikole Mitrovića Kokana, po čemu je ovo Kokanovo delo jedinstveno na našim prostorima - za Orbitu otkriva njegov autor Marko Stojanović
Koliko je bogata prošlost duga pet i po decenija obavezujuća za Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, ustanovu koja će 11. maja obeležiti ovaj značajan jubilej, šta su planovi za budućnost jedne od prvih samostalnih institucija za istraživanje kulture u svetu, i da li je jedan od značajnijih zadataka Zavoda bio i ponovno vraćanje nekih termina poput `antikolonijalizma` u javni prostor – za Orbitu kulture objašnjava direktor Zavoda Marko Krstić.
Kako se grandiozno delo kao što je roman „Rat i mir“ Lava Tolstoja adaptira za pozorište, zašto smatra da rat i mir nisu samo geopolitički pojmovi već i imena onoga što se događa u čoveku, večnog sukoba ideja i osećanja čiji je najbolji ali i najređi epilog upravo mir – za „Orbitu“ otkriva nagrađivani pozorišni reditelj Boris Liješević.
Sa kakavim osećanjem deset godina posle premijere dočekuje ponovno izvođenje opere Karmen koju je potpisao kao reditelj, zašto je jedan od najsnažnijih izraza trijumfa strasti nad sentimentalnom ljubavlju smestio u vreme španskog građanskog rata, kakvu tajnu krije ovaj Bizeov neprevaziđeni spoj fatuma i veselosti – za Sputnjik objašnjava reditelj Nebojša Bradić.
Orbita kulture“ prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.
U želji da afirmiše prave vrednosti, ostaje verna sopstvenom sloganu koji glasi: „Kada ima kulture, niko ne primećuje, a kada je nema — primete svi“.
Sputnjikovu „Orbitu kulture“ uređuje Dejana Vuković, a emituje se svake subote u 10.00 na talasima Radija Studio B.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala