- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Šta skriva ledeni plavi džin: Zašto je Uran postao top tema, ima li života na njegovim satelitima?

CC0 / Pixabay / Uran, ilustracija
Uran, ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 04.05.2022
Pratite nas
Uran bi mogao biti reprezentativni, najučestaliji tip egzoplaneta u galaksiji. Nova NASA misija će otkriti da li je ta tvrdnja tačna i ima li života na njegovim satelitima.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Ledeni džin bi mogao da predstavlja najčešći tip planete u galaksiji, ali o njemu znamo veoma malo. Sada su naučnici izjavili da je posmatranje Urana izbliza postalo glavni prioritet.
Uran je možda najčudnija planeta u Sunčevom sistemu. U nekom trenutku, tokom svoje istorije, ledeni džin je bio nagnut, i kretao se na boku. Oko njega kruži više desetina prstenova, a oko 27 satelita se nalazi u njegovoj orbiti. Atmosfera je sačinjena od vodonika, helijuma i težih jedinjenja koja se nalaze u čvrstom, ledenom agregatnom stanju, duboko u hladnim uranskim oblacima.
Ali osim pregršt intrigantnih činjenica, naučnici suštinski veoma malo znaju o ovoj ledenoplavoj planeti koju je prvi i jedini put posetila svemirska letelica „Vojadžer 2“ 1986. godine. To bi sada moglo da se promeni.
Naučnici su nedavno objavili izveštaj koji preporučuje NASA da bi misija na Uran trebalo da joj bude glavni prioritet u narednoj deceniji. To bi moglo da se realizuje do 2031. godine.
„Mislim da nas tamo čekaju neka izuzetna iznenađenja, a moći ćemo da steknemo i ogromno znanje o formiranju planeta uopšte“, kaže Džonatan Lunin sa Univerziteta Kornel, koji je predsedavao panelom na kom se predstavljao izveštaj o džinovskim planetama.
Jedna velika prednost je to što bi i Uran — i Neptun, drugi ledeni džin Sunčevog sistema — mogli da budu reprezentativni tip planete u galaksiji. Naučnici smatraju da bi rešavanje misterija Urana, kao što je njegovo čudno magnetno polje, unutrašnja struktura i iznenađujuće niske temperature, mogle da budu ključne - ne samo za razumevanje ledenih divova koji se nalaze u galaksiji Mlečni put, već i za otkrivanje tragova o nastanku našeg Sunčevog sistema.
Predložena misija, nazvana „Uranus Orbiter and Probe“, bi poslala malu sondu za istraživanje atmosfere planete dok bi orbiter godinama kružio oko Urana. To je plan sličan uspešnoj NASA misiji „Kasini“, koja je istraživala Saturnov sistem od 2004. do 2017. godine.

Međuplanetarni svemirski brod budućnosti

Svake decenije naučna zajednica izlaže niz preporuka o tome čemu treba dati prioritet tokom narednih 10 godina istraživanja. Dobijeni dokument koriste Nasa i Nacionalna naučna fondacija kao vodič prilikom odlučivanja u koje projekte da ulažu resurse.
Prethodno istraživanje, objavljeno 2011, preporučilo je naučnoj zajednici da prioritet budu višestruke misije uzimanja uzorka sa Marsa. Rover NASA „Perseverance“ trenutno završava prvu fazu ovog zadatka dok krstari površinom Crvene planete, prikupljajući i čuvajući marsovske stene i prašinu za eventualni povratak na Zemlju. Istraživanje iz 2011. takođe je preporučilo misiju na Jupiterov ledeni mesec - Evropu, koji je jedno od najperspektivnijih mesta u Sunčevom sistemu kada je reč o postojanju života kakav poznajemo na Zemlji. Svemirska letelica „Evropa Kliper“, trebalo bi da bude lansirana 2024. godine.
CC0 / Pixabay / Još se ne zna kako se Uran prevrnuo i kako je zadržao uređen sistem satelita
Uran - Sputnik Srbija, 1920, 04.05.2022
Još se ne zna kako se Uran prevrnuo i kako je zadržao uređen sistem satelita
I dok je u istraživanju iz prošle decenije bio treći na listi prioriteta za istraživanje, u izveštaju za narednih deset godina, Uran je izabran za misiju od najvećeg prioriteta.
Poseta Enkeladu, ledenom Saturnovom mesecu koji bi mogao da ugosti uspešnu biosferu u svom podzemnom okeanu, druga je po redu nova vodeća misija, iako će stići na red tek 2050-ih, kada uslovi budu povoljniji za istraživanje.

Ledena carstva Urana

Nazvan po grčkom bogu neba, Uran je možda ključan za razumevanje hiljada drugih planeta koje kruže oko dalekih zvezda koje su naučnici do sada uočili, od kojih su mnoge otprilike iste veličine kao ovaj ledeni džin.
„Uran bi mogao biti reprezentativni, najčešći tip egzoplaneta koji postoji, a mi znamo tako malo o njemu da će bilo koje novo saznanje biti neprocenjivo“, piše naučnik Pol Birn sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu.
„Ne znamo kako i kada se Uran prevrnuo, ili kako se oko tako neuobičajene planete zadržao tako uređen sistem satelita. Naučnici ne znaju mnogo o unutrašnjoj strukturi planete, niti zašto je toliko hladnija od Neptuna. A posmatranja magnetnog polja planete, od strane Nasinog „Vojadžera“, pokazuju da je ono „zaista zakrivljeno, stvarno pomereno i nagnuto““, kaže Hamel.
Tokom decenija, svemirski teleskop Habl i članovi opservatorija na Zemlji, primetili su čudno ponašanje među prstenovima planete, erupciju svetlih oblaka preko njene površine, blistave aurore i snažne vetrove. Naučnici su čak 2003. godine primetili dodatne mesece.
Predložena misija, koja bi mogla da košta čak 4,2 milijarde dolara, poboljšala bi naše razumevanje Uranovog sistema.
Planirano je da se sonda spusti kroz atmosferu planete i izvršiti detaljna merenja njenog sastava. Veći orbiter, opremljen sa više naučnih instrumenata, proveo bi godine istražujući planetu, njene prstenove i njene mesece.
„Mnogi od ovih satelita su neverovatni za gledanje i pokazuju znake aktivnosti na površinama“, kaže Kanup.
Među mesecima planete, koji su nazvani po likovima iz dela Vilijama Šekspira i Aleksandra Poupa, nalazi se i čudna Miranda.
„Pejzaži jednog od najčudnijih satelita u Sunčevom sistemu, Mirande, izgleda kao da su nasumično zakrpljeni. A mi čak i ne znamo kako izgleda zadnja strana ovog Franken-meseca — „Vojadžerove“ slike pokrivaju samo polovinu ovog „malog sveta““, dodaje Kanup.
Možda je još važnije otkriti da li bi neki od ledenih meseca koji kruže oko Urana, kao što su Titanija ili Oberon, mogli da imaju okeane ušuškane ispod kora, poput Evrope i Enklada. Ti okeani bi imali kamenito dno, kaže Lunin, i možda bogatiju zalihu organskih materijala, koji su potrebni životu kakvog poznajemo, nego sateliti u sastavu planeta koje se nalaze bliže Suncu.

Čekajući Uran

Naučnici će morati malo da sačekaju dok ne dobiju svoje prve informacije o Uranu, jer će biti potrebne godine, čak decenije, da svemirski brod stigne do svog odredišta.
Kako je planirano, orbiter i sonda lansirali bi se na raketi „SpaceX Falcon Heavy“ između 2031. i 2038. godine, ili kasnije, kako bi iskoristili povoljno poravnanje planeta. U svemiru, najbrže moguće putovanje traje oko 13 godina, što znači da letelica ne bi ušla u orbitu Urana do sredine 2040-ih, prenela je „Nacionalna geografija“.
Zemljino jezgro i slojevi Zemljine kore - Sputnik Srbija, 1920, 30.03.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Gas star milijarde godina curi iz Zemljinog jezgra
Mogući izgled devete planete Sunčevog sistema - Sputnik Srbija, 1920, 01.09.2021
Na pragu otkrića najveće misterije Sunčevog sistema: Gde se nalazi tajnovita deveta planeta /video/
Zvezde - Sputnik Srbija, 1920, 07.12.2020
Putovanje kroz galaksije: Kako izgledaju, šta sve sadrže i da li se kreću? /video, foto/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala