Priča o najbogatijem čoveku svih vremena koji je darivanjem zlata izazvao potres na Mediteranu
© AFP 2023 / MICHELE CATTANIDžamija Đingarejber u Timbuktuu

© AFP 2023 / MICHELE CATTANI
Pratite nas
Sa ličnim bogatstvom koje bi danas vredelo 400 milijardi dolara, Musa I je i zvanično najbogatiji čovek svih vremena.

VAŽNO OBAVEŠTENJE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).
Bogatstvo bankara Majera Amšela Rotšilda procenjuje se na oko 350 milijardi dolara, dok je Džon D. Rokfeler, bio za „samo“ 10 milijardi siromašniji od njega. Ipak, najbogatiji čovek, čije je kraljevstvo svojevremeno bilo najveći proizvođač zlata i koje je smatrano neprikosnovenim merilom bogatstva u to vreme, bio je Mansa Musa, vladar Timbuktua.
Musa I, poznat i kao Kankan Musa, bio je 10. Mansa, što u prevodu znači „Kralj svih kraljeva“, u nekada izuzetno bogatom Malijskom carstvu. Sa ličnim bogatstvom koje bi danas vredelo 400 milijardi dolara, Musa Ije i zvanično najbogatiji čovek svih vremena.
Mansa Musa je vladao Zapadnom Afrikom (Malijskim carstvom) u ranom 13. veku, a bogatstvo je stekao kopajući i prodavajući so i zlato. Za vreme njegove vladavine, više od polovine zlata na svetu dolazilo je iz Malija.
Gradio je džamije, univerzitete, podsticao razvoj nauke, naročito matematike i astronomije, ali je Evropa uprkos tome postala svesna njegovog postojanja tek 1324.
Naime, te godine Musa je krenuo na hodočašće u Meku, a njegova povorka se sastojala od 60.000 muškaraca i 12.000 robova, a svaki od njih je nosio po jednu zlatnu polugu tešku oko dva kilograma. U povorci je bilo i oko 500 vesnika u svilenoj odeći koji su sa sobom nosili štapove napravljene od suvog zlata.
Putem je darovao siromašne, a svakog petka platio izgradnju jedne džamije. Kupovao je veliki broj raznih suvenira i bio toliki trošadžija da su njegova dobra dela u Kairu izazvala tešku inflaciju zlata i poskupljenje životnih namirnica.
Gradu je bila potreba čitava decenija da se oporavi od inflacije, uprkos tome što je Mansa Musa, videvši na povratku da je sve ispalo drugačije od onog što je planirao, otkupljivao zlato nazad uz visoke kamate.
To je bio prvi i jedini put da je jedan čovek na Mediteranu izazvao takav potres finansija na tržištima zlata, piše „Nacionalna geografija“.
Ovakva velikodušna dela ostavljala su veliki uticaj na ljude koje bi Mansa Musa sreo na putovanjima, zbog čega se Mali vrlo brzo pojavio na kartama širom Bliskog istoka i Evrope. Po prvi put u istoriji, podsaharska Afrika je postala poznata severno od pustinje Sahare.
Ipak, samo nekoliko generacija posle njegove smrti svo bogatstvo je potpuno nestalo u nekoliko građanskih ratova. Hodočašća zapadnoafričkih vladara Meki događala su se i pre i posle Muse, ali nijedno nije ostavilo onako trajan utisak.