- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Aleksandar Zograf o „Pričama iz drugog rata“: Još nismo savladali lekciju iz istorije

© Foto : Aleksandar ZografNaslovnica knjige "Priče iz Drugog rata"
Naslovnica knjige Priče iz Drugog rata - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
Pratite nas
„Paklu iz Drugog svetskog rata prilazilo se površno jer je društvu bilo teško da sagleda razmere stradanja. Bile su tu i ideološke prepreke. U nekom smislu još nismo završili s tom pričom kao ni mnogi evropski narodi. Možda se zato situacija ponavlja“, kaže povodom knjige stripova „Priče iz drugog rata“ Aleksandar Zograf.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Ovaj strip crtač koji se pasionirano bavi temom Drugog svetskog rata, na „Pričama“ je, kako kaže, radio čak dvadeset godina.
Zograf - Sputnik Srbija, 1920, 12.04.2021
Atmosfera u Beogradu uoči 6. aprila: Sprema se bombardovanje, a kafane pune (video)
Na buvljaku, u ličnim arhivama, gradskim analima Saša Rakezić poznat kao Aleksandar Zograf tragao je za autentičnim materijalom koji govori o Drugom svetskom ratu na našim prostorima bez uopštavanja, bez patetike, ali takođe i bez kićenja čitave situacije.
„Nisam se bavio velikim kretanjima vojski i opštom situacijom već me interesovalo kako se sve to reflektuje na malog čoveka i šta mu je sve potrebno kako bi opstao u kriznoj situaciji koja je vladala četrdesetih godina prošlog veka“, kaže za Sputnjik Saša Rakezić.

Život u logoru na Sajmištu

Među stripovima u ovoj knjizi nastalih kao osvrt na dešavanja iz Drugog svetskog rata na Balkanu nalazi se i strip priča o Jevrejki, Hildi Dajč, koja je bila zatočena u logoru na Sajmištu.
„Ona je nekako uspela da prošvercuje svoje pisma iz logora koja su danas svedočanstvo kako je izgledao život u logoru s obzirom na to da smo o tome uglavnom saznavali od ljudi koji su logor preživeli. Ona je bila jedna među hiljadama jevrejskih žrtava koji su završili svoj život u tom prostoru. Bilo mi je zanimljivo da razmišljam šta se sve tu dešavalo i da ilustrujem njena pisma koja svedoče o njenom stradanju“, objašnjava Zograf.
© Foto : Aleksandar ZografCrteži iz knjige "Priče iz Drugog rata"
Crteži iz knjige Priče iz Drugog rata - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
On izdvaja i priču o đaku srednjoškolcu iz Beograda koji je napisao pismo nemačkoj komandi, tvrdeći da će Nemačka izgubiti rat, a koji je autor pronašao u arhivi Gestapoa u Beogradu.
„Napisati pismo nemačkoj komandi je hrabar čin običnog đaka. To pismo takođe otkriva kako čovek može da se odnosi prema kriznoj situaciji i koje su sve vrste otpora moguće u takvim trenucima. Kod Hilde Dajč zanimljivo je to da su njene misli stigle do nas, što govori o tome da je ljudsko biće ipak nesalomivo. Iako je ona fizički nestala s ovog sveta, jer je zajedno s mnogim drugim Jevrejima bila ubijena u kamionu 'Dušogupki', ipak su do nas stigle njene misli“, navodi Zograf.

Lažna pucnjava i specijalni efekti

Komentarišući stradanja naroda u logorima i jamama kao tabu teme u Titovoj Jugoslaviji, Zograf zapaža da smo mi godinama bili pritisnuti materijalima koji su bili veoma uopšteni.
„Kada je film u pitanju, bilo je tu dosta pucnjave i specijalnih efekata. Mislim da je potrebno na kritički način sagledati sve to. Tek kad dođete do suštine vidite da je to bio period kada se trebalo opredeliti, snaći u haosu gde je vladala ideološka i svaka drugo pometnja, gde je postojala visoko razvijena crna berza, gde je otpor bio mukotrpan i zahtevao ogromnu energiju“, smatra autor.
Prema njegovom mišljenju, mi nismo jedina sredina kod koje je došlo do diskrepancije kada je reč o ehu Drugog svetskog rata i kaže da su decenije potrebne da bi se shvatilo šta se sve desilo.
„Kada uporedim naša iskustva sa drugima, reklo bi se da su zaista bile potrebne decenije u većini evropskih zemalja da bi se na kritički način sagledao taj period. Možda razlog leži u tome što je taj period bio toliko buran, što je doveo do ogromnih potresa u društvu; kod nas je došlo ne samo do smene vlasti, već je narodno-oslobodilačka borba ujedno bila i revolucija. Tako da su promene koje su se nizale jedne za drugim bile zaista ogromne i ljudima je potreban otklon da bi shvatili ono što je istorijska situacija“, ističe on.
© Foto : Aleksandar ZografStrip iz knjige "Priče iz Drugog rata"
Strip iz knjige Priče iz Drugog rata - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022

Skrivali zarobljenike u tajnim odajama kafane

Pored trideset stripova koji iz specifičnih perspektiva osvetljavaju zbivanja tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, u knjizi „Priče iz Drugog rata“ nalazi se i tekst „Mala porodična istorija“ u kojoj Rakezić rekonstruiše važne događaje iz života članova svoje porodice tokom ratnih godina, ističući to kao lični motiv koji ga podstiče da se uporno vraća pomenutim pitanjima.
„Jednom sam prilikom u arhivu u Pančevu pronašao svedočanstva iz pedesetih i šezdesetih godina u kojima moj deda priča kako je izgledala njegova borba, objašnjava situaciju u Beogradu, Pančevu i Krnjači gde su on i baba imali kafanu u čijim su tajnim odajama krili ljude. To je za mene bilo šokantno otkriće da u pedesetim godinama otkrijem detalje iz svoje porodice koji su mi potpuno nepoznati. Oni su retko govorili o tome i uprkos činjenici da je situacija bila veoma dramatična, nikad se nisu žalili na to šta im je sudbina priredila“, kaže autor i dodaje da se za ovaj tekst odlučio kako bi publici i inostranim čitaocima koji će se takođe susresti s ovom knjigom, pružio kontekst o tome ta se dešavalo na ovim područjima u ratnim godinama.
„Nastojao sam da taj trenutak uporedim s današnjim trenutkom i da pokušam da razumem ljude koji su tada bili spremni da se žrtvuju; da žrtvuju sebe radi drugih“.
Novu knjigu stripova autor će promovisati u Muzeju Jugoslavije, 16. aprila u 19 sati. Događaj je osmišljen u formi scenskog izvođenja tokom kojeg će publika imati retku priliku da uživo prati Zografov crtački performans izveden u sinergiji sa muzičkom grupom „Malebolge“ iz Italije.
© Foto : Aleksandar ZografSastav "Maleboldže" i Zograf
Sastav Maleboldže i Zograf - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
Tokom promocije knjige, objavljene takođe na nemačkom i italijanskom jeziku, Zograf će uživo pred publikom kreirati crteže koji stoje u direktnoj vezi sa novom publikacijom. Proces crtanja biće prenošen preko velikog platna i praćen namenski osmišljenim muzičkim performansom izvođača iz Italije. U pauzama između numera autor će govoriti o pojedinačnim stripovima i publikaciji u celini.
© Foto : Valentina IaccarinoBend "Malebolge" i Aleksandar Zograf
Bend Malebolge i Aleksandar Zograf - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
Koprodukcija zbirke stripova „Priče iz Drugog rata“ zaokružuje saradnju započetu u aprilu 2021, kada su u okviru stalne postavke Muzeja Jugoslavije izloženi Zografovi stripovi posvećeni šestoaprilskom bombardovanju Beograda 1941. godine.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala