Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Da li će EU smetati rusko vlasništvo u NIS-u /video/

© Sputnik / Mira Kankaraš TrkljaNIS
NIS  - Sputnik Srbija, 1920, 11.04.2022
Pratite nas
Ne vidim iskrenu nameru Evrope da uvede sankcije Rusiji, jer to prosto nije u mogućnosti. Ostaje da se vidi u kojoj meri će se na Srbiju u narednom periodu vršiti pritisak da uvede te sankcije, kaže ekonomista Goran Radosavljević povodom izuzeća Srbije iz petog paketa sankcija EU prema Rusiji.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović potvrdila je da je Srbija izuzeta iz petog paketa sankcija EU prema Rusiji, što znači da će snabdevanje domaćeg tržišta naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF) biti nastavljeno i posle 15. maja.
Kako je u emisiji Energija Sputnjika objasnio profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) i nekadašnji generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije (NNKS) Goran Radosavljević, živimo u kompleksnom vremenu, pa i uredbe Evropske unije kada je reč o sankcijama Rusiji postaju sve kompleksnije.

EU nema iskrenu nameru da uvede sankcije

Prema njegovim rečima, prethodnim, četvrtim paketom sankcija prema Rusiji Evropska unija je sredinom marta propisala da je zabranjena bilo kakva saradnja sa ruskim državnim kompanijama koje su pod sankcijama, između ostalih i sa Gaspromnjeftom, Rosnjeftom i nekim drugim kompanijama iz naftnog-gasnog sektora, kao i sa njihovim ćerkama-kompanijama u kojima one imaju preko 50 posto vlasništva.
„Od te zabrane izuzete su kompanije koje posluju na teritoriji EU, pa je samim tim NIS suštinski ostao jedina kompanija u ovom regionu koja posluje po tim pravilima i koja potpada pod sankcije. NIS se tako našao u okolnostima da u jednom trenutku neće moći da uvozi sirovu naftu, s obzirom na to da najveći deo sirove nafte dolazi preko JANAFA, koji je najavio da će obustaviti isporuku nafte, a druge opcije praktično nema. Međutim, ispostavilo se da, na našu sreću, to očigledno nije baš bila namera EU i da su oni ovom poslednjom promenom od pre nekoliko dana dodali jedan izuzetak od sankcija, a koji se odnosi na zemlje EU, Švajcarsku i zemlje Zapadnog Balkana“, navodi Radosavljević.
U tom smislu, dodaje gost „Energije Sputnjika“, u narednom periodu nećemo imati problem sa snabdevanjem naše rafinerije u Pančevu sirovom naftom kroz Jadranski naftovod.
„Naravno, ne znamo dokle će tako biti jer će se sankcije verovatno u nekom daljem periodu komplikovati, ali za sada nema neke jače odluke EU da u potpunosti prekine snabdevanje energentima iz Rusije. Dakle, dokle god Nemačka ne kaže – ja neću više da kupujem, verovatno se neće desiti da zabrani i drugima da to rade“, kaže Radosavljević.
Kod nafte, dodaje, postoji i određeni vid kreativnosti, jer se njeno poreklo računa na osnovu većinskog porekla – 50 plus 0,1 posto učešća neke nafte:
„Imate i mnogo takozvanih blendiranih nafti – OPEK naftu koja je često blendirana i ne zna se odakle je došla – malo iz Iraka, malo iz Saudijske Arabije i tako dalje. Tako da sada imamo jednu interesantnu situaciju da je, na primer, kompanija Šel optužena da je lažirala novu vrstu nafte koju je plasirala na tržište, jer je stavljala 49,9 posto ruske nafte, a 51,01 nekih drugih nafti i prodavala je kao naftu koja nije ruska“.

Da li će EU smetati rusko vlasništvo u NIS-u

Na pitanje da li bi Evropskoj uniji sutra opet moglo da zasmeta to što je NIS u većinskom ruskom vlasništvu, Radosavljević kaže da treba imati na umu da je ta kompanija pod finansijskim sankcijama od 2014. godine i da ni jednog trenutka nije bila izuzeta od sankcija.
„NIS godinama ima probleme sa zaduživanjem kod banaka koje su iz EU, a posluju na teritoriji Srbije. On je sada, ovim petim paketom mera izuzet od specifičnog vida sankcija vezanih za uvoz sirove nafte. Dakle, u ovom slučaju on neće imati tih problema, ali će verovatno imati nekih drugih problema. Na sreću, od 2017. ili 2018. godine NIS je difersifikovan, odnosno počeo je sve više da koristi neke druge tipove nafte kupujući naftu na tržištu, pa se u poslednje vreme sve više koristi iračka nafta, a koristi i neku kazahstansku naftu i nešto ruske nafte. Suštinski, on u narednom periodu ne bi trebalo da ima problema bitnih za funkcionisanje, a vezano za sankcije“, jasan je gost „Energije Sputnjika“.
Kako kaže, treba imati na umu da je majka-kompanija NIS-a, Gaspromnjeft, pod direktnim sankcijama, ali da neke druge ruske kompanije nisu:
„Dakle, postoje neki izuzeci koji su i napravljeni samo zbog toga što EU nema alternativu za uvoz određenih proizvoda iz Rusije. EU je suštinski, od najave i prvog teksta sankcija, pa do ovog poslednjeg paketa, te sankcije razvodnila i relativizovala, opet iz razloga jake povezanosti evropske i ruske privrede i nemogućnosti subvencionisanja“.
Radosavljević kaže da mu se čini da se od Srbije u ovom trenutku ne traži da promeni vlasničku strukturu u NIS-u, budući da je u većinskom ruskom vlasništvu.
„U prethodnom, četvrtom paketu sankcija u jednom članu stoji stav da su izuzetak od sankcija i kompanije u kojima su manjinski vlasnici pod sankcijama. Mislim da je to ostavljeno i u ovom, poslednjem paketu, a izuzeće od sankcija je sada i dodatno prošireno. Ne znamo u kom pravcu će sankcije dalje ići i koliko će se na Srbiju vršiti pritisak da uvede sankcije, ali koliko vidim čak i uvođenje tih sankcija suštinski ne znači ništa", ističe Radosavljević.
On, kaže, ne vidi iskrenu nameru Evrope da uvede sankcije Rusiji.
"U svakom slučaju Srbija je skoro 30 posto vlasnik NIS-a i ima dvostruki interes da ta kompanija dobro posluje. To je kompanija koja je ušla i u sektor energetike i petrohemije i ubuduće će imati veliki uticaj u ovom regionu, pa je dobro da se takva kompanija sačuva. Šta će za NIS i državu konkretno značiti ukoliko sankcije budu eskalirale, to su projekcije koje država treba da napravi“, ukazuje Radosavljević.

Šta je sa ruskim gasom

Kada je o reč o ruskom gasu, Radosavljević primećuje da je njegovo plaćanje u rubljama ojačalo rusku nacionalnu valutu.
„Gas i dalje teče preko Ukrajine i očigledno je da postoje neki interesi koji su i iznad tog rata. Ta činjenica s jedne strane vezuje ruke Evropi da uvede neke ozbiljne sankcije Rusiji, a sa druge strane Rusiji daje širinu da ne strada u potpunosti od tih sankcija“, smatra gost Jelice Putniković.
Radosavljević kaže da Evropa, suštinski, nema alternativu za ruski gas u ovom trenutku.
„Mi smo jedina zemlja koja u Evropi nije uvela sankcije Rusiji i Evropa će sigurno želeti da u tom smislu pokaže neku jedinstvenost. Ali, ono što nama predstoji su pregovori oko novog dugoročnog gasnog aranžmana sa Rusijom i mislim da mi u ovom trenutku nemamo interes da uvedemo sankcije Rusiji. Ipak, ostavljam rezervu da ćemo u jednom trenutku ipak biti primorani da to uradimo. Ali, ruska strana je i do sada razumela da Srbija i srpska politika ima iskrene, prijateljske odnose prema Rusiji. Treba dakle gledati neke dugoročnije, pre svega ekonomske interese, tim pre što imamo Evropu koja ima ekonomski interes da sarađuje sa Rusijom, a ti interesi su takvi da, kao što vidimo, ipak ne uvodi sankcije ni Gaspromu, ni Gasprom banci i pravi izuzetke za uvoz energenata i nekih roba iz Rusije“, zaključuje Goran Radosavljević.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala