- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Suspenzija Rusije iz Saveta za ljudska prava: Udarac na UN i karika u rušenju međunarodnog poretka

© AP Photo / John MinchilloGlasanje u Generalnoj skupštini UN o suspenziji Rusije iz Saveta za ljudska prava UN
Glasanje u Generalnoj skupštini UN o suspenziji Rusije iz Saveta za ljudska prava UN  - Sputnik Srbija, 1920, 07.04.2022
Pratite nas
Suspenzija Rusije iz Saveta za ljudska prava predstavlja ozbiljan udarac konceptu Ujedinjenih nacija i kariku u rušenju međunarodnog poretka. To je „par ekselans“ politička odluka i mera mirnodopske agresije protiv Rusije od strane Zapada i zemalja koje se povinuju njegovoj volji, kaže istoričar i spoljnopolitički analitičar Dragomir Anđelković.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

On napominje da je Rusija iz ovog tela UN isključena bez ikakvih dokaza da je počinila ono što joj se pripisuje, dok sa druge strane imamo konkretne dokaze da ukrajinske snage muče i ubijaju ruske zarobljenike.

Udarac na UN

„Međutim, ti konkretni dokazi nisu bili dovoljni da se pokrenu nekakve mere protiv Ukrajine, možda ne tako oštre, ali bilo kakve. Sa druge strane imamo nedokazane tvrdnje, jer se ne zna da li su ti ljudi tu ubijeni ili ne, ko ih je ubio, da li iza toga stoje ukrajinske ili ruske snage, sve je potpuno nejasno, ali se na osnovu tvrdnji ukrajinske strane i njihovih zapadnih prijatelja, znači jedne zaraćene strane, ipak donosi odluka protiv Rusije“, ukazuje Anđelković.
Prema oceni bivšeg ambasadora i direktora Srpskog spoljnopolitičkog kruga, Milisava Paića, ovaj potez predstavlja još jedan pokušaj potpune međunarodne izolacije Rusije i demoralizacije njenog rukovodstva i oružanih snaga. Taj potez, primećuje, ima i jedan dugoročniji cilj.
„Ovo je pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da spreče ono što je neminovno, a to je da se promeni unipolarni svet i da se na bazi postojećih političkih, vojnih i ekonomskih realnosti promeni taj monopolistički uticaj Amerike na svetska zbivanja. Gledano u celini ovo nije usmereno samo protiv Rusije, ali je Rusija prva linija otpora toj hegemonističkoj politici SAD i u ovom momentu je, kao zemlja okružena državama koje prihvataju američku politiku obračuna sa suparnicima, ranjivija od Kine koju Amerika vidi kao svog globalnog suparnika“, primećuje Paić.
Zato, dodaje naš sagovornik, i ne čudi da su mnoge zemlje, koje već duže vreme vode neprijateljsku politiku prema Rusiji, spremno dočekale da budu među prvima u zahtevima da se Rusiji uvedu sankcije i da se ona međunarodno izoluje.
„Ali mislim da brojevi ipak pokazuju da ta politika SAD ima svoja ograničenja. To govori broj zemalja koje su se uzdržale, a još više one koje su glasale protiv suspenzije Rusije iz Saveta za ljudska prava. Pokušaj SAD da potpuno međunarodno izoluje Rusiju ne može uspeti, jer ozbiljne zemlje koje su se usprotivile ili su bile uzdržane prilikom glasanja potvrđuju da imaju snage da prozru ciljeve SAD, ciljeve koji apsolutno nemaju veze sa međunarodnim pravom niti zaštitom ljudskih prava, budući da su upravo SAD u poslednjih trideset godina najviše kršile međunarodno pravo i ljudska prava“, ističe Paić.

Glasanje Srbije

Prema njegovoj oceni broj zemalja koje su glasale „za“ rezultat je, između ostalog, i neviđene medijske kampanje satanizacije Rusije, koja ide od toga da kriminalizuje rusko rukovodstvo i preti nekim međunarodnim sudovima koji bi trebali da sude Rusiji za nedokazane ratne zločine u Ukrajini. U tom smislu, kako navodi, broj zemalja koje su se oduprle američkim pritiscima nije zanemariv.
„Žalosno je što je Srbija među onima koji su glasali za takvu rezoluciju. Meni je to nepojmljivo i mislim da je to nešto što je direktno zanemarivanje vitalnih interesa srpskog naroda koji je i sam bio izložen neviđenim sankcijama Saveta bezbednosti od 1992-1995, a rekao bih i do 2000. godine. Srbija bi trebalo da bude poslednja zemlja koja bi se svrstala uz zemlje koje su prihvatile ili, na neki način, popustile pred pritiscima SAD i EU“, kaže bivši ambasador.
I istoričar Dragomir Anđelković smatra da je u slučaju suspenzije Rusije iz Saveta za ljudska prava očigledno samo bio potreban izgovor, kao što je Račak bio izgovor, odnosno laž iskorišćena kao izgovor za agresiju na Srbiju.
„Da smo se uzdržali prilikom ovog glasanja to bi već bilo u funkciji onoga što Zapad hoće, ali ne bi bilo do te mere ponižavajuće i protiv ruskih interesa kao što je proizašlo iz činjenice da smo glasali „za“. Neshvatljivo je da Srbija, kojoj je Rusija glavni čuvar statusa Kosova u UN, deluje protiv Rusije u istim tim Ujedinjenim nacijama. To je kao da Beograd priziva priznanje Kosova. Uistinu neshvatljiv potez Beograda protiv naših nacionalnih interesa, protiv morala, protiv rusko-srpskih odnosa“, ocenjuje Anđelković.
On veruje da će se, bez obzira na dobre odnose sa Moskvom i blagonaklon stav Rusije prema Srbiji, ovo manifestovati na, na primer, odnos Rusije prema određivanju nove cene gasa.
„Sigurno je da Rusija neće prema Srbiji ni tada biti restriktivna, ali dovoljno je da ne bude onako popustljiva kao što se u Beogradu očekuje, jer ovo uistinu jeste nešto što Beograd nije smeo da učini, pogotovo jer znamo šta se nama dešavalo sa Račkom“, zaključuje Dragomir Anđelković.
Generalna skupština UN suspendovala je Rusiju iz Saveta za ljudska prava, a nacrt rezolucije, koju su predložile SAD i druge zapadne države, podržale su 93 zemlje, dok su protiv bile 24 države, a uzdržanih 58. Kao povod za najnoviju inicijativu iskorišćen je slučaj sa navodnim zločinima ruske vojske u mestu Buča kod Kijeva, a među državama koje su glasale “za” su SAD, Izrael, zemlje članice Evropske unije i zemlje regiona, među kojima i Srbija.
Protiv nacrta rezolucije u Generalnoj skupštini UN glasale su, između ostalih, Rusija, Alžir, Belorusija, Bolivija, Centralnoafrička Republika, Kina, Kuba, Severna Koreja, Iran, Kazahstan, Sirija, Vijetnam i Zimbabve.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala