- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Krenuo ugovoreni izvoz pšenice i kukuruza u Albaniju

Pratite nas
Ugovoreni izvoz 30.000 tona pšenice i 17.000 tona kukuruza u Albaniju počeo je da se realizuje, rečeno je u Udruženje „Žita Srbije“.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Direktorka tog udruženja Sunčica Savović rekla je da su izvoznici čekali pet dana da dobiju formalnu dozvolu od Vlade Srbije za taj izvoz, kao i da će, po odobrenju vlade, u Italiju biti izvezene male količine žitarica.
Savovićeva je dodala da je dozvoljen izvoz za samo jednog italijanskog kupca u količini od 67.000 tona kukuruza i 17.000 tona pšenice.
Ministri poljoprivrede Srbije i Severne Makedonije ranije su dogovorili da izvoz pšenice, kukuruza, brašna i jestivog ulja u Severnu Makedoniju bude nastavljen prema ranije ugovorenim količinama.
U Privrednoj komori Srbije ocenjuju da bi privremenu zabranu izvoza žitarica i brašna za ostale zemlje trebalo ukinuti ili bar uvesti kvote za izvoz da bi proizvođači mogli da iskoriste sadašnje visoke cene i zarade, dok ne počnu da padaju s približavanjem nove žetve.
Kada je reč o Italiji, Savovićeva kaže da su odobrene količine za izvoz male, imajući u vidu da između 27 i 30 odsto našeg izvoza pšenice i kukuruza ide u Italiju.
„Prošle godine je ta zemlja kupila oko pola miliona tona kukuruza i oko 340.000 tona pšenice, a članice Udruženja ''Žita Srbije'' su do vladine odluke o zabrani izvoza, sa italijanskim uvoznicima imali sklopljene ugovore za 195.000 tona pšenice i 160.000 tona kukuruza“, napomenula je Savovićeva.
Dodala je da „Žita Srbije“, prema ugovorima koji su ranije sklopljeni, imaju obaveze da do 30. juna na različita tržišta izvezu 459.000 tona pšenice, a do 30. septembra 670.000 tona kukuruza.
Savovićeva je iznela podatke da je prošle jeseni pšenicom zasejano 621.000 hektara i ukoliko rod bude na desetogodišnjem proseku od 4,8 tone po hektaru, to znači da bismo mogli da očekujemo nepuna tri miliona tona novog roda.
Prema planu proleće setve, kaže, kukuruz bi trebalo da bude zasnovan na 950.000 hektara, pa bismo uz projekciju desetogodišnjeg prosečnog roda od 7,5 tona po hektaru ove godine mogli da očekujemo 7,1 miliona tona ove žitarice.
„Očekuje se da će ove godine površine pod kukuruzom biti nešto smanjene u korist suncokreta, koji je zbog rata u Ukrajini postao atraktivan za setvu, jer je tražen kao roba, a i zato što mu treba manje đubriva. Procena je da će biti zasejan na 245.000 hektara i ukoliko bude rodio tri tone po hektaru, kao poslednje tri godine, prinos bi bio oko 735.000 tona“, rekla je Savovićeva.
Procenila je da će ovog proleća površine pod sojom biti na nivou prošle godine ili malo veće.
Pod sojom ćemo imati oko 240.000 hektara, s tim što očekujemo da prinosi budu 3,2 tone što je oko 770.000 tona na nivou cele zemlje, ukoliko vremensku uslovi posluže.
Prošle godine su zbog suše bili samo dve tone po hektaru, napomenula je direktorka „Žita Srbije“, prenosi Tanjug.
Naglasila je da ove projekcije ne zavise samo od meteoroloških prilika, već i od toga da li će poljoprivrednici imati dovoljno novca za finansiranje setve, jer im su im ogromne količine robe, usled zabrane izvoza, zarobljena u silosima, a prinuđeni su da troškove setve finansiraju po tržišnim cenama derivata, semena, đubriva i zaštitnih sredstava koje stalno rastu.
Pre zabrane izvoza, zalihe s kojima je trebalo ući u novu proizvodnu godinu su 430.000 tona. S obzirom da se ovo sve sporo odvija, ući ćemo sa istorijskim zalihama i imaćemo dva problema, silosi su krcati pšenicom i kukuruzom, pa je pitanje gde ćemo da smestimo novi roda i kada u tako pune silose počne da se utovaruje i rod 2022. dolazi do idealnih uslova za pojavu štetočina i pada kvaliteta uskladištenih žitarica“, istakla je Savovićeva.
pšenica - Sputnik Srbija, 1920, 31.03.2022
EKONOMIJA
Svetska kriza i žitarice – koliko balkanske zemlje zavise od uvoza iz Srbije
Kukuruz i pšenica - Sputnik Srbija, 1920, 31.03.2022
EKONOMIJA
Vlada Srbije odobrila izvoz u Italiju pšenice i kukuruza ugovorenih pre stupanja zabrane
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala