Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Miloš Jovanović: Jaka Srbija ili nestanak – podrška Zapadu izbacuje nas sa istorijske pozornice

© Tanjug / SAVA RADOVANOVICPredsednik Demokratske stranke Srbije i jedan od lidera koalicije NADA Miloš Jovanović
Predsednik Demokratske stranke Srbije i jedan od lidera koalicije NADA Miloš Jovanović - Sputnik Srbija, 1920, 27.03.2022
Pratite nas
Sukob u Ukrajini je rat Zapada i Rusije, koji za Srbe sužava manevarski prostor ali ne možemo da stanemo na zapadnu stranu. Bilo kakvo svrstavanje uz Zapad kao narod i državu izbacilo bi nas sa istorijske pozornice za vjek i vjekova, uveren je dr Miloš Jovanović, lider DSS-a i predsednički kandidat koalicije NADA na predstojećim izborima.
U intervjuu za Sputnjik Jovanović za koaliciju koju predvodi kaže da je ozbiljna desnica koja promišlja sudbinu zemlje, zalaže se za jaku vojsku i povratak redovnog služenja vojnog roka i ima jasan stav prema pitanju Kosova i Metohije.
On objašnjava i zašto Srbija ne treba da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije. Sa Zapadom, podseća, imamo loše istorijsko iskustvo proteklih dvadesetak godina. Ali čak i da ostavimo po strani NATO agresiju, ostaje činjenica da gde god se okrenemo, od KiM do pitanja Republike Srpske ili položaja srpskog naroda u Crnoj Gori, uvek je ista situacija – s jedne strane su Zapad i NATO koji rade direktno protiv naših nacionalnih vitalnih interesa, i s druge Rusija koja nam pruža podršku, od Saveta bezbednosti pa nadalje, ističe Jovanović.
„Srbija je takođe u svojoj biti zemlja koja predstavlja istok na zapadu i zapad na istoku. Mi smo to što jesmo i mislim da bi bilo kakvo svrstavanje Srbije na zapadnu stranu bilo negiranje onog što jesmo u našem biću, potirali bismo time našu slobodarsku tradiciju i sve ono što nas čini velikim narodom u istorijskom smislu. Mi smo kao koalicija NADA izašli sa jasnim stavom: nikakva osuda Rusije ne dolazi u obzir, još manje nekakvo uvođenje ili pridruživanje sankcijama. S druge strane, od nas niko nije tražio da priznamo nezavisnost Donjecke i Luganske republike jer moramo da poštujemo teritorijalnu celovitost. Međunarodno pravo je naš saveznik.“
Iz Brisela nam kažu da je uvođenje sankcija Rusiji moralno pitanje…
– Zapad nema nikakvog moralnog prava da priča o moralu. Imate izreku ko o čemu vojnik o skraćenju a prostitutka o poštenju. Kad Zapad priča o moralu to malo liči na drugi deo ove izreke. Ti ljudi su zgazili međunarodno pravo, ne samo 1999. godine. Nemaju pravo da se pozivaju na moral jer se ne ponašaju moralno. Da ne otvaramo pitanje osam godina granatiranja Donbasa.
Šta ako i nama uvedu sankcije zbog toga što nećemo da uvedemo sankcije Rusiji?
– Ne mislim da je neka pretnja sankcijama prema nama realna. Mi smo suverena država i koliko god bio veliki uticaji velikih sila ne može neko tako olako da uvede sankcije samo zato što nećete da uvedete sankcije, a pritom imate vrlo jasan razlog zašto to ne radite. Zato što vam je Rusija saveznik u Savetu bezbednosti i ne samo tamo. Zato mislim da je užasno pogrešna bila osuda Ruske Federacije kad smo se priklonili rezoluciji Generalne skupštine UN. Postoje situacije kad jedna država i državnik treba da znaju gde da povuku crtu. Mislim da je to velika greška. A verujem da sankcije nijedna srpska vlast neće smeti da uvede zato što su one nepravedne i nepoštene. Jer za ovu krizu najmanje je kriva Ruska Federacija. Da se ovo izbegne bilo je dovoljno da se kaže – Ukrajina neće postati članica NATO-a. I naravno, ispuniti Minske sporazume.
Da li vam se nameće paralela između priče da su Srbi krivi za sve u regionu i onoga kako se sada prikazuju Rusi?
– Apsolutno. Postoji potpuna identičnost medijske slike i medijsko tepih bombardovanje prema Rusiji. Svi smo protiv rata, ali s druge strane i Donbas, i spaljivanje ljudi u Odesi 2014. podseća da nad tim žrtvama niko nema suzu da prolije osim Rusa. Kao što je bio slučaj sa nama, nad žrtvama u Kravicama, u Podrinju, niko suzu nije pustio. Srbi iz Krajine oterani su ognjem i mačem, niko reč nije rekao, pritom je 1000 ubijeno. Ta nepravda i licemerje je apsolutno neverovatno. Paralela je i u medijskom tretmanu, i u osudi ko je jedini krivac, i u dehumanizaciji vođa: Slobodan Milošević je za njih bio lud, sad imate isti narativ na Zapadu za Putina. Ta ideja dehumanizacije protivnika opravdava svaki vaš čin jer vi zapravo ne ubijate čoveka nego ubijate psihopatu. To su mehanizmi prilično bedni.
Može ovo da se shvati i kao poslednji trzaj zapadne civilizacije koja objektivno jeste u relativnom opadanju moći. Imate nezaustavljiv kineski uspon, imate procese dekadencije na zapadu koji odavno traje i poslednji trzaj zapadne civilizacije da pokuša da oslabi to dizanje sa istoka kako bi još malo produžila svoju dominaciju. Ako se tako gleda, jedna stvar ostaje važna, a to je da Rusija ne poklekne i da ostvari svoje političke ciljeve. I što se pre to desi to će biti bolje za sve.
Navršila se još jedna godišnjica NATO agresije. Da li su prošli svi vozovi da se jednoga dana sudi odgovornima za nevine žrtve?
– Ne treba imati iluziju da ćemo ikad uspeti da osudimo Bila Klintona ili bilo kog drugog. Nemojte da u tom smislu polažete nadu u međunarodno pravo, pravdu na taj način nećemo dostići. Ono gde treba insistirati na međunarodnom pravu jeste što ono daje legitimitet vašoj poziciji. Mora da postoji neki okvir jer ako nemate bar neki okvir, onda više nemate ništa. Ja se plašim da smo sad došli u situaciju da nemamo ništa, da je međunarodni sistem zasnovan na Povelji UN pao u vodu. I kad nemate taj okvir onda imate Divlji zapad, imate isključivo politiku sile i zakon jačeg. Niko normalan ne misli da je to dobro osim SAD i neke zemlje. Zato uopšte nisam optimista u smislu novog poretka i narednih nekoliko decenija ali se ipak uzdam u multipolarnost, odnosno u ravnotežu snaga. Sa rastom Kine i nadam se pobedom Rusije ili ispunjenjem političkih ciljeva ove vojne intervencije mislim da će ta ravnoteža snaga biti samo jača i da će nas ona u budućnosti štititi više nego međunarodno pravo.
Jedna od ključnih tema izbora je što Srbi na KiM verovatno neće moći da glasaju. Ispada da je Priština jača od svih članica EU koje je kritikuju zbog toga. Kakav je vaš stav prema tome?
– Brisel je sponzor kosovske secesije. Nema nikakve dileme u vezi s tim i šta Srbiju čeka na tom putu ka EU koji u suštini ne postoji. Ovo je posledica pogrešne politike da EU nema alternativu.
Pitanje Kosova je pitanje na nekoliko decenija. Mi smo od 2008. dali određeni broj ustupaka, od prebacivanja dijaloga iz UN na EU preko tehničkog dijaloga i niza sporazuma do Briselskog sporazuma. Neke stranke kažu – mi ćemo sve to da poništimo. To što je urađeno teško da možete da ispravite. Bitno je sada prvo napraviti konsenzus da je KiM sastavni deo naše zemlje i našeg nacionalnog bića. Naš je cilj da se KiM u nekom trenutku reintegriše u puni ustavno-pravni poredak Republike Srbije. To je dug put, ali od njega nema odustajanja. Bitno je i da više nikakav ustupak ne sme da se da Prištini, uz nastavak dijaloga ali u okviru Ustava RS i rezolucije 1244, jačanje našeg korpusa na KiM, materijalnog i svakog drugog. Treće, nastaviti na međunarodnoj areni proces otpriznavanja KiM. I četvrto, u svakom trenutku naša država mora da garantuje bezbednost naših ljudi na KiM.
Ali ako bi neko krenuo na Srbe na KiM kako da odreagujete a da ne izazovete širu nestabilnost? Šta god da uradite kajaćete se.
– Nećete se kajati jer ako pustite da vam progone i ubijaju narod više niste država. Postoje situacije kada država ako ne reaguje toliko delegitimiše sebe da više ne postoji. Kad neko udari na vaš narod vojno nema druge nego da reagujete na isti način. Jedina stvar koju sam hvalio kod ove vlasti to je nabavka raznih vojno-tehničkih sredstava, jačanje vojske. U smislu popune kadra to nije dovoljno, zalažem se za vraćanje vojnog roka. Jaka vojska će upravo poslužiti tome da nikom ne padne na pamet, čak ni Albancima sa Kosova i Metohije, da krenu u nekakav pogrom ili čišćenje. Kad imate snažnu vojsku koja može da odgovori onda će i ljudi preko puta dvaput razmisliti pre nego što preduzmu neki neprijateljski akt. Zato je snažna vojska jedan od mojih prioriteta i kao kandidata za predsednika i koalicije NADA.
Pored KiM, imamo i druga otvorena pitanja u regionu. Kako da zaštitimo svoje interese a da ne budemo optuženi da hoćemo da ponovimo ruske modele ponašanja u Ukrajini?
– Ne treba obraćati pažnju. Šta god Srbi da urade a da je u našem nacionalnom interesu biće dočekano na nož. Srbi su za region dobri samo kad ne postoje. I taj postjugoslovenski prostor može da se stabilizuje samo na dva načina, ne našom krivicom: ili da Srbi nestanu, ili da imate snažnu Srbiju. Nema trećeg. Moj je izbor da bude ovo drugo. Nek kukavci kukaju, na nama je da gradimo snažnu državu.
Kakav rezultat očekujete i da li bi bio bolji da su desne partije nastupile zajedno?
– Desne partije nisu mogle zajedno jer tu ima toliko šarlatanstva i neozbiljnosti. Ono što je ozbiljna desnica to je srpska koalicija NADA, koja ozbiljno promišlja sudbinu ove zemlje. Nudimo i vrlo jasan program. A građani će odlučiti.
Prof. dr Danica Grujičić - Sputnik Srbija, 1920, 26.03.2022
SRBIJA
Danica Grujičić: NATO u Srbiji izazvao mini Černobilj - Evropa zbog Ukrajine otkriva lice neslobode
Predsednički izbori u Srbiji - Sputnik Srbija, 1920, 23.03.2022
Podkast
Danica Grujičić i Miloš Jovanović: Izbori u Srbiji i ukrajinska kriza | Svet sa Sputnjikom
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala