- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Za najlepšu srpsku reč stiglo 905 predloga

© PixabayDečak
Dečak - Sputnik Srbija, 1920, 21.03.2022
Pratite nas
U okviru manifestacije „Mart, mesec srpskog jezika“ bira se najlepša reč u našem jeziku. Pristiglo je 905 reči, a poslali su ih učenici iz cele Srbije.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
OBAVEŠTENJE ZA ČITAOCE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).

Predlagali su reči koje smatraju neobičnim, lepim i njima važnim, a odluku o tome koja je pobednik danas će doneti Komisija koju sačinjavaju profesori Filološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Rajna Dragićević, prof. dr Vesna Lompar i msr Vesna Nikolić.
„Neće nam biti lako da izaberemo jer su sve reči najlepše“, kaže za Novosti prof. dr Rajna Dragićević.
„Poslali su nam ih učenici različitog uzrasta – od petog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole iz cele Srbije. Akcija je pokrenuta sa željom da se deca motivišu da razmišljaju o srpskom jeziku, o rečima i njihovim značenjima“, navodi ona.
Tako su Komisiji stigle reči iz Aranđelovca, Beograda, Velike Plane, Vlasotinca, Vrnjačke Banje, Gornjeg Milanovca, Despotovca... Javila su se i deca kojima je srpski jezik maternji iz Amerike, Italije, Luksemburga, Nemačke, Norveške, Francuske, Slovenije itd.
„Neke su lepe jer se odnose na najveće vrednosti (npr. majka, prijatelj, nada, sreća, zavičaj), neke nose duboku simboliku (ognjište, šajkača, badnjak, raskovnik, dedovina)”, ističe profesorka Dragićević.
„Ima i onih koje su zanimljive jer su dijalektizmi i arhaizmi, a učenici su ih čuli od svojih starijih (frcokla, trlo, bajkati). Pažnju privlače i one reči koje su i značenjski i tvorbeno obeležene (mironošče, mrkosvestica, blagodariti, blagovanje)“, navodi ona.
Rajna Dragoćević ocenjuje da sve reči koje su pristigle, kao i velika zainteresovanost učenika da ih šalju, govori o tome da su deca spremna da se zamisle nad svojim jezikom, ali i nad vrednostima koje su imenovane izabranim rečima.
„Iako će se Komisija sastati danas, unapred mogu reći da su sve reči pobednici, kao i oni koji su ih poslali“, kaže prof. Dragićević uz napomenu da će sve izabrane reči, obrazloženja i podaci o učenicima biti objavljeni.
Inače, kada je odlučeno da se bira najlepša srpska reč, profesori srpskog jezika iz cele Srbije o tome su obavešteni preko Društva za srpski jezik i književnost, to su preneli svojim učenicima, a onda su se đaci dobrovoljno javljali i slali reč koju smatraju najlepšom.
Bili su zamoljeni da izaberu reč koja ih posebno privlači svojim značenjem, zvučanjem ili zbog toga što su je čuli od nekog iz porodice ili okruženja do koga im je posebno stalo. Takođe, trebalo je i da napišu odakle ili od koga su saznali za reč koju su izabrali, šta ona znači i zbog čega smatraju da je ta reč najlepša, prenose Novosti.
U okviru manifestacije „Mart, mesec srpskog jezika“, koju organizuje Društvo za srpski jezik i književnost u saradnji sa Katedrom za srpski jezik Filološkog fakulteta, svakog utorka održavaju se kratka naučnopopularna predavanja nastavnika i saradnika Katedre za srpski jezik. Predavanjima mogu prisustvovati svi koji su zainteresovani za jezička pitanja, a održavaju se u sali 11 Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Knjiga   - Sputnik Srbija, 1920, 13.03.2022
KULTURA
Bira se najlepša reč srpskog jezika
Četvorojevađelje manastira Studenica izloženo u galeriji SANU - Sputnik Srbija, 1920, 13.03.2022
KULTURA
Postovati, šerovati, lajkovati: Da li su nam društvene mreže ugrozile jezik
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala