- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Sprema li Evropa ponudu za Srbe – kako ih okrenuti protiv Rusije

© Sputnik / Lola ĐorđevićSkup podrške Rusiji iz Beograda
Skup podrške Rusiji iz Beograda - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2022
Pratite nas
Šta god šef diplomatije EU Žozef Borelj pričao o ubrzanom procesu proširenja, podstaknutim rusko-ukrajinskim sukobom, Srbija neće morati da se opredeljuje između Brisela i Moskve. Reč je o pokušaju Boreljovog lova u mutnom, jer niti EU uskoro može da se proširuje, niti će pitanje Kosova i Metohije uskoro biti rešeno.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
OBAVEŠTENJE ZA ČITAOCE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).

Borelj je ovih dana poručio da je "sada kritičan trenutak za proces proširenja." Rat u Ukrajini će, kako kaže, ojačati evropsko jedinstvo, ali i biti veliki podsticaj da se prevaziđu neki od problema kako bi se ubrzao proces proširenja EU.

Evropa bi da okrene Srbe protiv Rusije

Zato smatra da je ovo pravi trenutak za posetu Zapadnom Balkanu: u toku je rat, a na Balkanu postoji veliki uticaj Rusije koja će, po njegovom očekivanjima, pokušati da ojača taj uticaj. EU, naravno, mora da se bori protiv toga.
Između ostalog i ubrzanim procesom proširenja.
Jasno je ko je na Zapadnom Balkanu na umu Borelja, odnosno, ko jedini nije pristao da podrži sankcije Zapada Rusiji.
Da li to znači da će Srbija dobiti ponudu, kao svojevremeno Rumunija i Bugarska da prečicom stigne do Brisela i praktično se odrekne neutralnosti? Prihvatanje takve ponude bi, praktično značilo da se svrstala na jednu stranu u sukobu, s obzirom na to da je EU faktički u ratu protiv Rusije.
Nekadašnji diplomata, Zoran Milivojević, za Sputnjik kaže da je rusko-ukrajinski sukob stavio u prvi plan geopolitičke interese Zapada i EU na širem prostoru Evrope, a posebno na Zapadnom Balkanu koga bi da uključe u transatlantsku zajednicu kako bi u punom smislu sledio politiku koja se sada vodi, pre svega protiv Rusije.
CC0 / Marijanana / Priče da bi Srbija prečicom do Brisela ako se odrekne Rusije su pokušaj EU lova u mutnom
Srbija EU - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2022
Priče da bi Srbija prečicom do Brisela ako se odrekne Rusije su pokušaj EU lova u mutnom

Srbija na umu

U tom smislu, kaže, vidi i posetu Borelja Severnoj Makedoniji u pokušaju da se animira ovaj prostor i u punom kapacitetu priključi strategiji Zapada prema Rusiji.
„Kada to kažem imam u vidu Srbiju koja ima neutralan status i čija je pozicija poznata. Ona odražava međunarodno pravo i principe međunarodnog prava i tako se izjasnila i u UN, ali isto tako ne uvodi sankcije Ruskoj Federaciji, smatra da tome nema mesta i drži se tog neutralnog stava“, kaže naš sagovornik.
Za razliku od jedinstva pokazanog prema ukrajinskoj krizi, on, međutim, ne vidi da po pitanju politike proširenja postoji konsenzus u EU, šta god Borelj izjavljivao.
Po mišljenju Milivojevića, kada je reč o proširenju i dalje važi ono što je svojevremeno zacrtao francuski predsednik Emanuel Makron kao strategiju, a to je da se odnosi u EU prvo dovedu u red. To znači da se EU konsoliduje i stabilizuje posle bregzita, posebno imajući u vidu probleme koje ima u funkcionosanju koji proističu na ideološko-strateškom planu. Prva stvar je, kako vidi, da se sukobi koji postoje na relaciji Budimpešta, Varšava, Brisel ipak dovedu u neki red.

Nema mesta proširenju

Pošto je tu reč o ozbiljnoj političkoj rekonstrukciji EU koja tek treba da usledi, a potom su tu i ekonomski problemi sa kojima se suočavaju, tu po njegovom mišljenju, nema mesta politici proširenja.
„Ja ne očekujem da tu može doći do nekog ozbiljnijeg proboja. Ovo treba posmatrati kao jedan pragmatičan pristup EU da se ponudom šargarepe pre svega Srbija animira na toj liniji i da se u kontekstu evrointegracija i ponude da se taj proces ubrza, isposluje promena stava Srbije vezano za odnose sa Rusijom i veznao za ovu konkretnu situaciju i osudu Rusije zbog upada u Ukrajinu“, kaže Milivojević.
Boreljova retorika je, kako smatra, u funkciji pragmatičnog Zapadnog interesa u ovom trenutku, sve zbog značaja geopolitčkih ciljeva vezano za osudu Rusije i za stav prema Rusiji.
© AP Photo / John ThysBorelj bi prvo trebalo da nas prosvetli zašto ono što važi za Ukrajinu i njen teriotrijalni integritet, ne važi za Srbiju
Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozep Borelj - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2022
Borelj bi prvo trebalo da nas prosvetli zašto ono što važi za Ukrajinu i njen teriotrijalni integritet, ne važi za Srbiju

Ključ je Kosovo i Metohija

On, pri tom, podseća da ulazak Srbije u EU zavisi od pitanja Kosova i Metohije u vezi sa čim se u međuvremenu ništa nije promenilo.

„Nema nikakve promene u Briselu i priče da bi u ponudi mogao da bude model Rumunije i Bugarske nije na dnevnom redu kada je Srbija u pitanju zato što Kosovo i Metohija uvek stoji kao barijera. Većina u Briselu stoji na stanovištu da Srbija treba da prizna Kosovo i da je to uslov da Srbija uđe u EU. To nije moguće, prema tome, nezavisno od ovog sukoba i teme Ukrajine, pristupanje Srbije je, pre svega, vezano za pitanje Kosova i Metohije. To je ključno pitanje. Prema tome, nikakva ponuda, šta god ona značila, ne bi mogla da bude suštinska i iskrena do kraja, bez da se ima u vidu pitanje Kosova i Metohije“, izričit je naš sagovornik.

Zato on smatra da se ovde radi samo o jednom pokušaju da se u proces unese nova dinamika i da to motiviše države regiona da se značajnije približe politici Zapada prema Rusiji i Kini pod jedan, a drugo, posebno kada je reč o Srbiji, da se utiče na srpski stav, na njenu neutralnu poziciju i da se isposluje veće približavanje i usgalašavanje sa spoljnom politikom EU i Zpada.

Usavršeno licemrje

Dakle, klasičan Boreljov lov u mutnom. Pa možda nešto i ulovi. Srbiji je, što bi rekao Milivojević, ponudio šargarepu pohvalivši je kako je glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. To je po rečima Borelja, „veoma važan korak i oslanja se na stranu Evropske unije kada su u pitanju ljudska prava, suverenitet nacija i poštovanje međunarodnog prava.“
Licemrje koje krasi Brisel šef EU diplomatije je uzdigao na nove visine. O poštovanju međunarodnog prava članica EU Srbija se uverila na sopstvenoj koži kada su je bez odluke Saveta bezbednosti UN one 1999. bombarodvale tri meseca. A i danas smo svedoci tog „poštovanja“ pošto su u EU spremni da Srbiju prime u svoje redove tek kada se odrekne dela svoje teritorije.
Borelj bi valjda prvo trebalo da nas prosvetli zašto ono što važi za Ukrajinu i njen teriotrijalni integritet, ne važi za Srbiju.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala