- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Francusko bure baruta ponovo eksplodiralo: Makron hitno poslao ministra /video, foto/

© Foto : Tviter/Nikola Tesla prviKorzika
Korzika - Sputnik Srbija, 1920, 16.03.2022
Pratite nas
Korzika je ponovo eksplodirala, pa se nakon dve sedmice žestokih nereda sada uzbunio i Pariz, shvativši da to ne ide u prilog reizboru Emanuela Makrona na predsedničkim izborima za manje od mesec dana.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
OBAVEŠTENJE ZA ČITAOCE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).

Francuska desnica se već ruga predsedniku Republike da se bezuspešno pravi arbitrom u krizi u Ukrajini, a da nije sposoban da primiri pobunu u vlastitoj državi. Zato Makron danas šalje u Ajačo Žerala Darmanena, ministra unutrašnjih poslova, navodno sa širokim ovlašćenjima za dogovor s pobunjenim korzikanskim separatistima, piše Jutarnji list.
U neredima na Korzici je dosad povređeno više od 100 osoba, od kojih su nekoliko desetina policajci.
Korzika je stalno bure baruta, nezadovoljna svojim statusom u Francuskoj Republici. Korziku je Đenova prepustila Francuskoj 1768, a deo Korzikanaca nikada nije prihvatio suverenitet tuđe države i tuđeg jezika.
Na oblasnim izborima 2017. apsolutnu većinu od 56 odsto glasova dobila je korzikanska nacionalistička koalicija „Za Korziku“, čiji je minimalan program široka autonomija; uvela je korzikanski jezik kao glavni na ostrvu. Taj je jezik srodan toskanskim govorima na kojima je sazdan i italijanski standardni jezik. Korzički je priznat kao manjinski i na Sardiniji.
Nova iskra u bure baruta bačena je drugo marta, kada je u zatvoru u Arl afrički mudžahedin, koji se vratio iz Avganistana, pa je osuđen za terorizam, pokušao da uguši Ivana Kolonu (61), korzikanskog separatistu koji je osuđen na doživotni zatvor kao navodni ubica tadašnjeg korzikanskog prefekta Kloda Erinjaka. Erinjak je 1998. ustreljen iz pištolja otetoga žandarmima kada su korzikanski separatisti, među njima i Kolona, pet meseci ranije napali žandarmerijsku kasarnu u Pjetroseli.
Deo francuskih medija, kao i tadašnji francuski ministar unutrašnjih poslova Nikola Sarkozi, tvrdili su da je Kolona ubica i pre nego što je uhapšen, a kamoli osuđen. On nije priznao krivicu i tvrdio je da nije imao pravedno suđenje. Separatisti koji su učestvovali u atentatu i koji su ga optužili, kasnije su opozvali samo optužbe protiv Kolone, a sve ostalo su priznali. Tvrdili su da su na samom mestu atentata bili samo dvojica: Pjer Alesandri i Alen Ferandi. Alesandri je čak naknadno priznao da je on pucao, ali to nije uzeto u obzir. Advokati su tvrdili da nema niti jednoga materijalnog dokaza protiv Kolone.
Kolona se žalio sve do Evropskog suda pravde u Strazburu, koji je prvo odlučio da će njegovu tužbu da uzme u razmatranje, ali je to naknadno ipak odbio nakon snažnog pritiska francuske vlade. Kasnije je ubijen i jedan od Koloninih advokata, aktivista za ljudska prava Antoan Solasaro.
Kolona se nije oporavio od pokušaja ubistva i u komi je, a pitanje je da li će se oporaviti jer mu je mozak dugo bio bez kiseonika.
Ne samo separatisti, već i mnogi korzikanski nacionalisti smatraju da je francuska država kriva, pogotovo zato što je Koloni u ćeliju stavila dokazanoga višestrukog ubicu. Pretpostavljaju da će mudžahedin, čije ime nije objavljeno, biti kasnije proglašen neuračunljivim i proteran. On se pravda da je Kolona vređao proroka Muhameda. Ako se i odbace te teorije zavere, ostaje činjenica da je Kolona umalo smaknut u zatvoru visoke sigurnosti, gde mu je država morala garantovati fizičku bezbednost.
Kad je vest doprla do glavnog grada Korzike Ajača, počeli su burni protesti. Tako je na protestima u Bastiji u bolnici završilo 67 osoba, od kojih 44 policajca. Glavna parola demonstranata je „Francuska država ubica“.
Pre odlaska na Korziku ministar unutrašnjih poslova Darmanen je rekao: „Izvršna vlast je saslušala zahteve izabranih na Korzici. Otvorićemo ciklus razgovora“.
„Darmanenova najava ne znači nikakav korak napred“, rekao je korzikanskim medijima Petr Anton Tomasi, lider pokreta „Slobodna Korzika“.
„Ministara smo se nagledali svih ovih godina. Obećavaju li nešto izvanredno? Procenićemo tek kada stave karte na sto“, rekao je Tomasi.
Darmanen je potom kazao za korzikanski list „Korz matin“ i da su francuske vlasti spremne da razgovaraju o autonomiji ostrva, dodajući, međutim, da je uslov za to da se uspostavi javni red i mir.
Korzika - Sputnik Srbija, 1920, 13.03.2022
SVET
Haos na jugu Francuske: Napadnute državne institucije, zapaljena poreska uprava /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala