- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Najteža Putinova odluka: Šta je cilj specijalne operacije u Donbasu /video/

© Sputnik / Alekseй Družinin / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora
Predsednik Rusije Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora - Sputnik Srbija, 1920, 24.02.2022
Pratite nas
Specijalna operacija Rusije u Donbasu predstavlja zaštitu teritorija i naroda koji živi u Donjecku i Lugansku. Desila se provokacija na toj teritoriji, Rusija je morala da reaguje i verujem da je ovo bila, verovatno, najteža odluka koju je Vladimir Putin ikada doneo, kaže glavna urednica Sputnjika Srbija Ljubinka Milinčić.
Prema njenim rečima, Rusija se nije neplanirano upustila u neki projekat, jer sve vreme postoji potreba da se zaštiti ruski narod u dve samoproglašene republike - Donjeck i Lugansk. To, kako kaže, i jeste cilj ove specijalne operacije Rusije.
„Te republike su se izdvojile u vreme kada je nasilno srušena vlast u Ukrajini i kada su dovedeni prozapadni vlastodršci, a sama činjenica da su morale da se izdvoje kao republike govori o tome kakav je odnos bio prema njima. Tamo je bukvalno vršen genocid, ti ljudi nisu imali pravo na svoje pismo, na svoje škole, na normalan život. Godinama su živeli u stanju polurata, svakog dana se ginulo, to je ceo svet gledao i nikoga nije bilo briga“, podseća Milinčićeva.

Zašto je došlo do specijalne operacije u Donbasu?

U Minsku su, kako navodi, potpisani mirovni sporazumi - od strane predsednika LNR i DNR i predsednika Ukrajine, a kao garanti su ih potpisali predsednici Francuske i Nemačke i ambasador Rusije.
„Međutim, niko nije mrdnuo prstom da se ti sporazumi realizuju. Rusija osam godina govori, pre svega Ukrajincima, da moraju da ispune ono što su potpisali i podseća garante da moraju da utiču na Ukrajinu da to uradi. Međutim, od toga nije bilo ništa, baš kao što se svojevremeno, kada je bio Majdanski puč i kada su postojale garancije za predsednika Janukoviča i da će se sve mirno rešiti, pojavila Viktorija Nuland, opsovala Evropu i uradila ono što je htela“, primećuje Milinčićeva.

Amerika i NATO gurnuli Ukrajince da ginu

Na pitanje na koji način Zapad i NATO pomažu Ukrajini, Milinčićeva kaže da je sramota da ljudima koje su gurnuli da ginu obećavaju pomoć time što će uvesti sankcije Rusiji.
„Ali, da im nisu obećavali nekakvu pomoć, Ukrajinci se ne bi odvažili na ono što su uradili, jer sve vreme Amerikanci njima obećavaju pomoć, šalju im neko oružje. To oružje je prestalo da postoji jutros u osam sati, jer od šest sati, kada je po našem vremenu počela ruska specijalna operacija, uništena je protivraketna odbrana Ukrajine i sve avio baze te zemlje. Eto, tolika je bila američka pomoć“, kategorična je urednica Sputnjika.
Govoreći o razlozima koji su doveli do ruske operacije, Ljubinka Milinčić kaže da od kraja Drugog svetskog rata Amerika pokušava prvo da se bori protiv SSSR-a, a potom i da obuzdava Rusiju.
„Trideset godina rusija insistira na nedeljivoj bezbednosti, na zajedničkoj bezbednosti celog sveta, na sigurnosti i Rusije i Amerike i Nemačke i Indije, na tome da svi budemo jednako bezbedni u ovom svetu, a tu bezbednost bi garantovalo pet zemlja, članica SB UN, koje su najodgovornije za ceo svet i koje imaju atomsko oružje. Međutim, Putin tih pet zemalja već godinama ne može da sastavi da na tu temu razgovaraju, a kamoli da se dogovore“, navodi glavna urednica Sputnjika.
Na žalost, kako dodaje, došao je trenutak koji je Putin uporedio sa situacijom pred Drugi svetski rat, a ruski lider, kako dodaje, ne želi da čeka da mu dođu pred Moskvu.
„Nemci su u Drugom svetskom ratu došli na 40 kilometara od Moskve. Putin to neće dozvoliti, a uslov koji postavlja i cilj koje je postavio je demilitarizacija Ukrajine. Ukrajina ne sme biti ne nuklearna sila kako bi to sama želela, nego nikakva vojna sila. Ona mora biti neutralna kao što je Finska i samo takva može garantovati bezbednost pre svega svom narodu, a onda i Rusiji i celoj Evropi“, poručuje Milinčićeva.
Ona ističe da ruskih vojnika nema u Ukrajini i da borbe vode oružane jedinice DNR i LNR kojima su u pomoć pritekla njihova braća sa Krima:
„Ali, glavna tema i dalje je opšta bezbednost i bezbednost Rusije u njenim granicama. To je otvorena tema koja će se zatvoriti onog momenta kada Ukrajina, ako se to desi, postane neutralna zemlja.“

NATO bi trebalo da se zapita

Povodom poruka iz NATO-a da je dogovoreno aktiviranje plana odbrane koji predviđa raspoređivane snaga za reagovanje u zemlljama Alijanse u kriznom periodu, Ljubinka Milinčić kaže da zemlje u koje će Amerika i NATO dopremiti oružje treba da se zapitaju ko će stradati kada Rusija odgovori na raketu koja leti iz, na primer, Litvanije, Poljske ili Rumunije.
„Da li će stradati Amerikanci koji su to oružje poslali, ili oni koji su ih tamo dočekali kao domaćini? Ja mislim da je to glavno pitanje i glavna pretnja za Evropu i nadam se da će biti dovoljno pameti jer Putin nikada ne bi pokrenuo ovakvu akciju da nije znao da je u ovom trenutku jači“, kaže glavna urednica Sputnjika u specijalnoj emisiji posvećenoj dešavanjima u Ukrajini.

Koje to još sankcije nisu uvedene

Kada je reč o sankcijama koje se uvode Rusiji, Ljubinka Milinčić kaže da se pita koje to još sankcije Rusiji nisu uvedene.
„Ja ne znam šta još može da se uradi, jer da situacija nije ovako tragična ta priča o sankcijama bila bi smešna. Naravno da sankcije nisu laka stvar i nije tačno da ne utiču na Rusiju, ali Rusija kada donese ovakvu odluku ona je spremna i da snosi posledice. Biće teško, ali nikada nije bilo ni lako“, kaže urednica Sputnjika.
Sa druge strane, kako dodaje, teško da će „Severni tok 2“, koji ostavi bez gasa Evropu, uticati na grejanje Rusa.
„Evropska unija koja protiv svojih interesa kažnjava Rusiju zapravo kažnjava sebe. Ali, EU nije samoj sebi gospodar, ona je dodatak Amerike i jedan od razloga iz kojih se sve ovo dešava je da Amerika, pored toga što želi da pobedi Rusiju, želi i da potčini Evropu. Evropa se sada pravi važna da može da ukine „Severni tok 2“ koji nikada nije ni proradio, od koga Rusija nikada nije ni živela, a istovremeno koristi gas iz Severnog toka 1“, kao što je i do sada radila i zahvaljujući kome je Nemačka postala privredno najjača zemlja u Evropi“, kaže urednica Sputnjika.

Šta će uraditi Srbija?

Na pitanje šta možemo očekivati od beogradskog rukovodstva vezano za zahteve da se Srbija odredi povodom situacije u Ukrajini, Ljubinka Milinčić kaže da ni jedan predsednik ni jedne zemlje ne može da se ponaša onako kako njegov narod ne želi, a znamo da je srpski narod većinski na strani Rusije.
„Ne postoji niko ko ima pravo da kaže predsedniku Srbije kako da se u ovoj situaciji opredeli. Srbija je samostalna zemlja, a Vučić je veoma strpljiv čovek. Ne očekujem nikakav potez koji bi bio neprijateljski prema zemlji koja je naš prijatelj. Na nas se godinama vrše pritisci, ali im se uspešno odupiremo i verujem da će se politika čuvanja interesa Srbije nastaviti“, kaže Ljubinka Milinčić.
Prema njenim rečima, Srbija bi mogla biti posrednik u pronalaženju diplomatskog rešenja ove situacije s obzirom na naše prijateljstvo sa Rusijom i Ukrajinom, ali, kako dodaje, to ne zavisi od nas.
„Moram priznati da nisam očekivala da će Ukrajina ovoliko provocirati Putina i da će dozvoliti sebi ovo što je dozvolila. Rusija je izjavila da nema želju da okupira Ukrajinu, da neće da osvaja teritorije i da je ovo stvar pomaganja ruskom narodu. Rusija se u ovom trenutku brani u Donjecku i Lugansku, a ne daj Bože da mora da se brani i dalje od tih teritorija“, zaključila je Ljubinka Milinčić.
U najnovijoj emisiji „Moj pogled na Rusiju“ Ljubinka Milinčić odgovora na pitanje da li Putin obnavlja rusku imperiju:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala