- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Nova studija: Kuga zapravo nije ubila pola Evrope

© Foto : Public domain Slika "Trijumf smrti" Pitera Brejgela Starijeg
Slika Trijumf smrti Pitera Brejgela Starijeg - Sputnik Srbija, 1920, 14.02.2022
Pratite nas
Popularno je mišljenje da je kuga najrazornija pandemija koja je ikada pogodila Evropu. Veruje se da je između 1346. i 1353. kuga zahvatila skoro, ako ne i svaki ugao kontinenta, ubijajući 30-50 procenata stanovništva.
Ovaj izveštaj je zasnovan na tekstovima i dokumentima koje su napisali državni ili crkveni zvaničnici i drugi pismeni svedoci. Ali kao i kod svih srednjovekovnih izvora, geografska sveobuhvatnost ove dokumentacije je neujednačena. Dok se neke zemlje, poput Italije ili Engleske, mogu detaljno proučavati, za druge, poput Poljske, postoje samo nejasni tragovi.
Istraživači su radili na ispravljanju ove neravnoteže i otkrivanju različitih načina za utvrđivanje stepena smrtnosti od crne smrti. U novoj studiji korišćeno je 1.634 uzorka fosilnog polena iz 261 jezera i močvare u 19 evropskih zemalja.
Ova ogromna količina materijala je omogućila da da se proceni uticaj crne smrti širom kontinenta na demografiju.
Rezultat? Učinak pandemije nije bio tako univerzalan kao što se trenutno tvrdi, niti je svuda bio katastrofalan.

Prirodni arhiv

Jezera i močvare su divni arhivi prirode. Oni neprestano čuvaju ostatke živih organizama, zemlje, kamenja i prašine. Ove naslage mogu sadržati tragove promena životne sredine tokom stotina ili hiljada godina.
U studiji su se naučnici oslanjali na analizu polena. Pošto su zrna polena izgrađena od izdržljivog polimera i razlikuju se po obliku među biljkama, mogu se prebrojati i identifikovati u svakom uzorku sedimenta. Ova zrna nam omogućavaju da rekonstruišemo određeni predeo i promene tokom vremena. Ona bacaju svetlo na korišćenje zemlje od strane ljudi i istoriju poljoprivrede.
Više od jednog veka paleoekolozi – koji proučavaju prošle ekosisteme – prikupljaju podatke. U nekoliko regiona na svetu, količina dostupnih dokaza je ogromna i svakako dovoljna da se postavljaju pitanja o velikim istorijskim događajima, poput crne smrti. Da li je smrtnost uticala na korišćenje zemljišta? Da li su oranice pretvorene u pašnjake ili napuštene i ostavljene da ponovo divljaju?
Da je trećina ili polovina evropskog stanovništva umrla u roku od nekoliko godina, desio bi se kolaps srednjovekovnog poljoprivrednog pejzaža. Primenom naprednih statističkih tehnika na dostupne podatke o polenu, testiran je ovaj scenario, region po region.

Ekologija crne smrti

Otkriveno je da zaista postoje delovi Evrope u kojima se predeo koji su obrađivali ljudi značajno smanjio nakon dolaska crne smrti. To je bio slučaj, na primer, u južnoj Švedskoj, centralnoj Italiji i Grčkoj. U drugim regionima, poput Katalonije ili Češke, međutim, nije bilo vidljivog smanjenja uticaja na poljoprivredni pejzaž.
U drugim zemljama, kao što su Poljska, baltičke zemlje i centralna Španija, kultivacija se čak povećala, jer su kolonizacija i poljoprivredna ekspanzija bile neprekidne tokom kasnog srednjeg veka.
To znači da smrtnost od crne smrti nije bila ni univerzalna ni univerzalno katastrofalna. Da jeste, zapisi o sedimentima evropskog pejzaža bi to govorili.

Demografski uticaj kuge

Ovaj novi narativ o regionalno promenljivoj crnoj smrti dobro se uklapa sa onim što znamo o tome kako se kuga može proširiti na ljude i između njih i kako može da cirkuliše među urbanim i divljim glodarima i njihovim buvama. Da pošast nije podjednako opustošila svaki evropski region, ne treba da nas iznenadi.
Ne samo da društva budu pogođena drugačije i da drugačije mogu da odgovore na pandemeiju, već ne treba očekivati da se kuga uvek širi na isti način ili da se pandemije kuge lako održavaju.
Ljudi se najčešće mogu zaraziti ujedom buva, ali kada dođe do uspešnih prenošenja s vrste na vrstu, višestruki načini prenošenja mogu igrati ulogu, pa će ljudsko ponašanje, kao i uslovi života, način života i lokalno okruženje, uticati na sposobnost širenja kuge.
Ali pošto su naučnici ponovo osmislili mapu i vremensku liniju pandemije, moramo ponovo da razmotrimo kako se ona širila. Lokalni uslovi bi uticali na širenje kuge kroz region, a time i na njenu smrtnost i uticaj na poljoprivredu.
Kako su ljudi živeli – 75 do 90 odsto Evropljana je živelo na selu – ili koliko su se, koliko daleko i na koji način kretali, moglo je da utiče na tok pandemije. Obrasci trgovine žitom, koji bi pomogli pacovima da se kreću, mogli su biti još jedan važan faktor, kao i vreme i klima kada je kuga počela.
Zdravlje žrtava i regionalno opterećenje bolestima bile su druge varijable, takođe delimično oblikovane vremenskim prilikama, a da ne pominjemo ishranu, uključujući samu dostupnost hrane i način na koji je ona distribuirana.

Lekcije o pandemiji

Otkriće zapanjujuće regionalne varijabilnosti u crnoj smrti bi trebalo da nas spreči u brzim zaključcima o širenju i uticaju najozloglašenije pandemije u istoriji.
Takođe bi trebalo da promeni način na koji se crna smrt koristi kao model za druge pandemije. Možda je i dalje „majka svih pandemija“, ali ono što mislimo da je crna smrt se menja.
Ovo otkriće bi nas takođe moglo sprečiti da izvučemo lake zaključke o drugim pandemijama, posebno onima manje proučavanim i sa narativima zasnovanim na fragmentarnim dokazima.
Kontekst je bitan. Ekonomska aktivnost može odrediti puteve širenja, gustina naseljenosti može uticati na to koliko se brzo i široko širi bolest, a „ponašanje“ patogena može da se razlikuje u zavisnosti od klime i podneblja, navodi se u studiji, prenosi portal „Sajens alert“.
Kuga - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 23.03.2020
„Kuga“ i „Besnilo“ opominju i ohrabruju: Ljudski duh mora da pobedi strah 
Bitka za Okinavu 1945. godine - Sputnik Srbija, 1920, 02.09.2021
RUSIJA
Rusija: Japanci koristili kugu kao biološko oružje u Drugom svetskom ratu
Smrt, kuga, ilustracija. - Sputnik Srbija, 1920, 29.04.2020
Britanska policija u potrazi za „lekarom koji leči kugu iz 17. veka“
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala