- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

„Ima nešto u tvojim očima“: Naučnici mogu da predvide dužinu života posmatranjem mrežnjače

CC0 / / Skeniranje oka – ilustracija
Skeniranje oka – ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 20.01.2022
Pratite nas
Brzo i bezbolno skeniranje ljudske očne jabučice moglo bi jednog dana pomoći lekarima da identifikuju ljude koji „brzo stare“, a koji su u većem riziku od rane smrti.
Starenje očigledno utiče na svačije telo, ali samo zato što dvoje ljudi imaju isti broj godina ne znači da fizički stare istom brzinom. Pogled duboko u oči neke osobe mogao bi biti daleko bolji način da se izmeri prava biološka starost, a to bi moglo da pruži uvid u buduće zdravlje pacijenata.
Model mašinskog učenja sada može da predvidi godine života osobe jednostavnim gledanjem u njenu mrežnjaču, što je tkivo na zadnjem delu oka. Algoritam je toliko tačan da su naučnici uspeli da procene biološku starost skoro 47.000 sredovečnih i starijih odraslih u Velikoj Britaniji sa mogućim odstupanjem od 3,5 godine.
Nešto više jedne decenije nakon što su mrežnjače ovih ljudi skenirane, 1.871 osoba je umrla, a oni koji su imali stariji izgled mrežnjače češće su u ovoj grupi. Na primer, ako je algoritam predvideo da je mrežnjača neke osobe godinu dana starija od njene stvarne starosti, rizik od smrti iz bilo kog razloga u narednih 11 godina porastao je za 2 procenta. Istovremeno, rizik od smrti od uzroka koji nije kardiovaskularna bolest ili rak porastao je za 3 procenta.
Nalazi su isključivo posmatrački, što znači da još uvek ne znamo šta pokreće ovaj odnos na biološkom nivou. Ipak, rezultati podržavaju sve više dokaza da je retina veoma osetljiva na oštećenja starenja. Pošto ovo vidljivo tkivo sadrži i krvne sudove i nerve, moglo bi nam dati važne informacije o zdravlju krvnih sudova i mozga pojedinca.
Prethodne studije su pokazale da ćelije u zadnjem delu ljudskog oka mogu da nam pomognu da predvidimo početak kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega i drugih znakova starenja. Ali ovo je prva studija koja proučava „razliku u godinama u mrežnjači“ kao snažan prediktor smrtnosti u celini.

„Značajna povezanost između starosne razlike u mrežnjači i smrtnosti od nekardiovaskularne i nekarcinomske bolesti, zajedno sa sve većim dokazima o povezanosti oka i mozga, može podržati ideju da je mrežnjača 'prozor' neuroloških bolesti“, autori navode.

Pošto je samo 20 ljudi u studiji umrlo od demencije, autori nisu mogli da povežu ovaj specifični poremećaj mozga sa zdravljem mrežnjače. Oni takođe ističu da se broj smrtnih slučajeva povezanih sa kardiovaskularnim bolestima smanjio poslednjih godina, jer medicina sprečava ono što je nekada bilo fatalno. To znači da zdravlje mrežnjače i dalje može biti važan pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja, uprkos činjenici da nije povezano sa kardiovaskularnom smrtnošću. Prethodne studije su, na primer, pokazale da fotografije mrežnjače mogu pomoći u predviđanju kardiovaskularnih faktora rizika, prenosi portal „Sajens alert“.
„Ovaj deo rada podržava hipotezu da mrežnjača igra važnu ulogu u procesu starenja i da je osetljiva na kumulativna oštećenja starenja koja povećavaju rizik od smrtnosti“, zaključuju autori.
Drugi postojeći prediktori biološke starosti, kao što su neuroimadžing, sat metilacije DNK i sat starenja transkriptoma nisu toliko pouzdani kao razlika u starosti mrežnjače. Ove metode takođe mogu biti skupe, dugotrajne i invazivne. Retina se, u međuvremenu, može lako skenirati za manje od 5 minuta. Ako možemo da saznamo više o tome kako je ovaj sloj tkiva povezan sa ostatkom tela, kliničari bi mogli imati odličan novi alat u rukama.
Devojka sa plavim očima - Sputnik Srbija, 1920, 05.05.2020
Istina o plavim očima: Svi plavooki imaju jednog pretka i jednu supermoć
Rusi imaju mnogo toga zajedničkog sa ugro-finskim, baltičkim i zapadnoevropskim genomima. - Sputnik Srbija, 1920, 13.01.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Veliki uspeh naučnika: Napravljena DNK antena koja otkriva rane bolesti
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala