- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Narodna nošnja i slava, blistavo lice Srbije za evropsku prestonicu kulture

© Foto : Pavel SuroviTemplarka
Templarka - Sputnik Srbija, 1920, 13.01.2022
Pratite nas
Proslave kojima se obeležava proglašenje Novog Sada kao ovogodišnje evropske prestonice kulture a koje počinju danas, nastavljaju se i narednih dana programom koji se osvrće na tradicionalnu srpsku slavu, naše prvo kulturno dobro ubrojeno u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska.
Centralni događaj svečanog otvaranja Evropske prestonice kulture zakazan za 20 sati i 22 minuta je proslava „Zeniteum :: 2022“ reditelja Dragana Živadinova, na jednom od glavnih gradskih bulevara, koja kroz umetnost slavi velika imena srpske nauke – Milevu Marić Anštajn i Milutina Milankovića.
Svečano otvaranje obeležiće i velika izložba „Vreme i vaseljena” - priča o Milutinu Milankoviću kroz prizmu umetnosti.

Marija Magdalena, Carica Milica, Hrist u srpskoj narodnoj nošnji

Programom „Slava“ svečanosti evropskog Novog Sada nastavljaju se 14. i 15. januara, a s namerom da se njime obeleži stara tradicija na nov način – uz pesmu horova, muziku tamburaša i istoimenu izložbu fotografija tradicionalnih nošnji naroda koji žive u Vojvodini čiji je autor svetski priznati fotograf i grafički dizajner Pavel Surovi.
© Foto : Pavel SuroviKraljevski samuraj (Prizren, Kosovo i Metohija, srpska narodna nošnja)
Kraljevski samuraj (Prizren, Kosovo i Metohija, srpska narodna nošnja) - Sputnik Srbija, 1920, 13.01.2022
Kraljevski samuraj (Prizren, Kosovo i Metohija, srpska narodna nošnja)
Ova izložba „Slava“ autora Surovog koji je nagrađen Prvom nagradom na međunarodnom festivalu Etnomoda u Sankt Peterburgu - mnogobrojnim gostima iz inostranstva ponudiće i jedno po svemu neobično i umetnički uverljivo lice Srbije.
„Svaka nošnja koju sam izabrao morala me je asocirati na neku istorijsku ličnost, zanimanje, lik iz bajke. Drugu inspiraciju pronalazio sam u starinskim predmetima kao što su ikone, krst, žezlo. Tako sam pronašao staru rusku ikonu Arhangela Mihaila staru oko 150 godina koja me je inspirisala da napravim vojskovođu Arhangela Mihaila pored koje će sveštenici držati slavsku službu“, kaže za Sputnjik Pavel Surovi.
© Foto : Pavel SuroviVojskovođa Arhangel Mihail (Janj, Republika srpska, srpska narodna nošnja)
Vojskovođa Arhangel Mihail (Janj, Republika srpska, srpska narodna nošnja) - Sputnik Srbija, 1920, 13.01.2022
Vojskovođa Arhangel Mihail (Janj, Republika srpska, srpska narodna nošnja)
Ovaj umetnički fotograf otkriva da se na njegovim radovima, pored Arhangela Mihaila, nalaze i Isus Hrist, Marija Magdalena, Kosovski samuraj, srpske templarke, Grdana, Carica Milica i ističe da su oni više od multikulturalnosti i suživota naroda na ovim prostorima zbog toga što skrivaju sublimirane poruke i priču u sebi.
„Tako, na primer, Carica Milica nosi arhaičnu i jedinu sačuvanu krunu iz Mrkonjić grada koju su nosile neveste pred udaju. Ona u ruci drži ikonu ruskog Patrijarha čime se kroz lik Carice Milice naglašava duhovnost Srba i bratskog ruskog naroda“, otkriva Surovi.
© Foto : Pavel SuroviCarica Milica (Mrkonjić Grad, Republika Srpska, srpska narodna nošnja)
Carica Milica (Mrkonjić Grad, Republika Srpska, srpska narodna nošnja) - Sputnik Srbija, 1920, 13.01.2022
Carica Milica (Mrkonjić Grad, Republika Srpska, srpska narodna nošnja)
Pavelove fotografije prikazuju jedinstven spoj umetnosti i etnologije, tradicije i modernog doba, kao i istorijsko – nacionalno obeležje u domenu modnog dizajna. Otuda s razlogom predstavljaju Evropsku prestonicu kulture u duhovnom, istorijskom, filozofskom i hrišćanskom smislu.

Srbija je zemlja ratnika

„Srbija je zemlja ratnika i to je bio moj moto, otuda sam srpske žene želeo da predstavim kao ratnice. Tokom srpske istorije, mnoge žene morale su biti hrabrije od muškaraca“, smatra ovaj fotograf.
Na njegovim radovima u prvom planu su arhetipovi i razumevanje ženske snage i lepote od prapočetka, dok je pomalo skrivena ali veoma prisutna i vera i okretanje prema Bogu.
„Bog i Isus Hrist svugde su prisutni i artikulisani čak i kroz arhaičnu narodnu nošnju i ćilime. Žene su nosile krstove u rukama, na grudima, izvezene na oplećcima, pa i duvane perle u obliku krstova i cveća. Stara arhaična nošnja je odavala i pripadnost državi i religiji.“
Carica Katarina Velika - Sputnik Srbija, 1920, 26.07.2021
Srpski fotograf najbolji u Rusiji: Slovenskom nošnjom ispričao svetske priče /foto/
Da se izložbom „Slava“ na jedinstven način bogati ponuda ovogodišnje evropske prestonice kulture, svedoče izloženi radovi Pavela Surovog koji - svojim porukama skrivenim u slovenskim narodnim nošnjama, iza stotina slojeva otkrivaju nedodirljivu lepotu srpskog naroda.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala