https://lat.sputnikportal.rs/20220104/dobitnik-nagrade-miroslavljevo-jevandjelje-za-sputnjik-sve-sto-pisem-je-iz-ljubavi-prema-crnoj-gori-1133010299.html

Dobitnik nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ za Sputnjik: Sve što pišem je iz ljubavi prema Crnoj Gori

Dobitnik nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ za Sputnjik: Sve što pišem je iz ljubavi prema Crnoj Gori

Sputnik Srbija

Sve što sam napisao u knjizi „Luče u tami Crne Gore“, i u nekoliko prethodnih, pisano je iz ljubavi prema Crnoj Gori, ali onoj njegoševskoj, poručuje u intervjuu... 04.01.2022, Sputnik Srbija

2022-01-04T16:15+0100

2022-01-04T16:15+0100

2022-01-24T15:45+0100

region

crna gora

region – društvo

društvo

novogodišnje sputnjik ekskluzive

kultura

kultura

književnost

kultura – intervjui i analitika

https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112257/14/1122571499_0:95:1200:770_1920x0_80_0_0_d701b1f742989777a370f092ba156c2e.jpg

Mićović dodaje da su oni koji ga napadaju iz krugova ultracrnogorske priče koji, kako kaže, Srbe u Crnoj Gori očima ne mogu vidjeti pa zašto bi on bio izuzetak.„Zloća njima mrači ime Srba”, citira Mićović Njegoša. On tako komentariše buru koja se digla oko njegove knjige, kao i optužbe koje pljušte prema njemu za navodno anticrnogorstvo.Podsjetimo, crnogorski PEN centar pokrenuo je peticiju kojom od Vlade Crne Gore traže da se po hitnoj proceduri poništi odluka o dodjeli ovogodišnje nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za knjigu „Luče u tami Crne Gore“.S Mićovićem razgovaramo o tome, ali i o brojnim drugim aktuelnim pitanjima u Crnoj Gori.Kod nas u Crnoj Gori su kulturološke i ideološke podjele izoštrene više, čini se, nego kod drugih naroda i država. Kod nas su porodice podijeljene. Zašto je to tako?— Nije prvi put da se teži konflikti pokrenu u istoj porodici, nego između različitih porodica, i da se naprave patološki nesporazumi među ljudima koji govore istim jezikom, nego među onima koji govore različitim jezicima. Ali to je samo znak, da se takvi nesporazumi i konflikti mogu prevazilaziti, ako se spustimo do dubljeg oslonca, to jest, razumijevanja. Kako je rečeno, plitka voda se brzo zamuti, i na maloj vatri za čas provre.Ali, hvala Bogu, pokazalo se da u Crnoj Gori ima duhovne dubine, pa nadam se i načina, da popravimo naše međusobno razumijevanje.Dočekasmo da Dan Njegoševog rođenja bude državni praznik. Njegoš i njegovo djelo prolazili su put od divljenja, do pokušaja osporavanja. Kako to komentarišete?— Pa, eto, poslije 170 godina. I to govori koliko je Njegoša bilo teško prihvatiti kao temeljnu kulturnu i duhovnu vrijednost Crne Gore. Savremena Crna Gora ima puno problema sa slojevitošću Njegoševog djela. Njegoš je prevelik, predubok i preširok, za bilo koji ideološki koncept.Vaša knjiga „Luče u tami Crne Gore“ je i književno djelo koje sadrži i političke poruke. Kako da je čitalac čita?— Ovo djelo je prvenstveno književno, ali na njegovim marginama prepoznaju se i politički stavovi. Život u Crnoj Gori je polemičan od korijena do vrha. Nije to samo izraz aktuelnih kulturoloških i ideoloških sukoba, nego je to na neki način i obnavljanje njegoševske dramatike, koja podrazumijeva provjeravanje onih najdubljih, njegoševskih temelja u našoj savremenosti. Te vrijednosti na kojima se oslanjamo, moraju uvijek iznova da se provjeravaju, a njihovi protagonisti i svjedoci da vode polemiku sa izazovima savremenog svijeta, koji je mnogo više opsjednut našminkanom prazninom nego dubinom. Unutra, u ljudima od duha, uvijek se vodi ta njegoševska, „borba neprestana“.Svi značajni intelektualci bivše države su bili protiv rušenja Njegoševe kapele na Lovćenu. Vi se zalažete za njen povratak na Jezerski vrh, vjerujete li da će se to ostvariti?— Ne bi vrijedjelo o tom ni govoriti, ako se u to ne bi vjerovalo. Njegoševe riječi Crnogorcima, koje im je rekao na umrlome času: „Crnogorci, ja hoću da me sahranite u onu crkvu na Lovćenu, ... a ako to ne učinite, ostaviću prokletstvo na vas“. Od Njegoševih riječi potresa se duša, jer je lovćenski tajnovidac i s Tvorcem razgovarao. Otkad je srušena Njegoševa kapela na Lovćenu, izraslo ih je istih dvadesetak u Crnoj Gori a i u drugim srpskim zemljama i eparhijama. I kroz ove činjenice, vidimo koliko je ta kapela duboko u svijesti srpskog naroda a posebno Crne Gore. I da je ona utkana u unutrašnji smisao Crne Gore, kao i Njegoševo pjesničko djelo. Dakle, Njegoševa kapela se obnavlja, uvijek nanovo izrasta, a kada ćemo je vidjeti i na Lovćenu, ne možemo da znamo, iako bi to moglo lako biti, da nije komunističkog, antisrpskog i antipravoslavog duha u Crnoj Gori.Određene strukture htjele su da raznjegoše Crnu Goru, slale su poruke kao da je Njegoševo djelo sprečava da bude dio savremenog svijeta. Kako to komentarišete?— Poodavno se to radi, iz raznih političkih centara, ali iznova, Crna Gora se pokazuje kao njegoševska. Njegoš nam je za to dao najbolje primjere, koji su ostali u našem pamćenju i kostima. To je ta „iskra bes(a)mrtna“, koja bdije i pali se u nama. „Nove nužde rađu nove sile“. Crna Gora, po prvi put u svojoj istoriji, organizovano je krenula da preuzme zapadne kulturološke i civilizacijske modele ponašanja. To dodatnu vrši pritisak na njenu istorijsko-identitetsku osnovu. Najsnažniji slovenski umovi kao Njegoš i Dostojevski, povremeno su se oduševljavali Evropom, njenom kulturom i demokratijom, ali su istovremeno osjećali i svjedočili nešto dublje u sebi i u svojoj istočnoj tradiciji. Taj je problem i danas isti kao i tada i u srpskom i ruskom narodu. Ta se iskušenja i preispitivanja mogu samo razrešavati kroz ličnu duhovnu borbu. Lična egzistencija je ono što uvjerava. Dužni smo da obnavljamo svoju dubinu, pa i svoje pretke u nama.Mitropolit Amfilohije je uzdigao Mitropoliju crnogorsko primorsku, ali je i oko njegovog djela javnost u Crnoj Gori podijeljena. Kako vi to vidite?— „Bez budala tupoga pogleda, bil umovi mogli blistat sjajni“, Njegošev je stih. Tama osporava svjetlost, ali i svjetlost razgoni tamu. Mitropolija Crnogorsko-primorska kao i njen Mitropolit kroz istoriju Crne Gore, često su bili u žiži društvenih, kulturnih pa i političkih zbivanja. To se u vrijeme mitropolita Amfilohija opet obnovilo, zahvaljujući obnavljanju pravoslavne svijesti ispod komunističkih ruševina, ali, zasigurno i mitropolitovoj dubokoj i složenoj ličnosti.S druge strane, Crna Gora kao uostalom i sav srpski narod živi na razmeđu civilizacija. Ovdje se susreću i sudaraju istočna (pravoslavna) i zapadna (katolička) civilizacija, a i muslimanski svijet je tu među nama. A svi smo Sloveni. Zato su na našem prostoru intenzivni identitetski i kulturološki konflikti. Ako još ovome dodamo globalistički koncept, koji nije baš raspoložen prema našim razlikama, onda vidimo koliko je na ovom prostoru teško biti čovjek. Teško je odgovoriti na bitna, suštinska pitanja, i nositi se sa svim izazovima savremenog svijeta. Eto, mitropolit Amfilohije je imao kapacitet za sva ta pitanja. A vodio je tu bitku i viteški i elegantno.Kako se može do pomirenja u Crnoj Gori, da se braća izmire?— Samo kroz dublje razumijevanje i dublju odgovornost. Srbi i Crnogorci u Crnoj Gori su jedno. Sa istim kulturnim nasljeđem, istom vjerom i jezikom.Predstoje nam blagi Božićni dani. Imate li poruku u susret njima?— Pa eto Božić, i svi hrišćanski praznici, upravo obnavljaju tu dubinu u nama, nebesku nevinost koja je jača od zla u ovom svijetu.Vi i mitropolit Joanikije ste rođena braća. Kako ste doživljavali sve što se događalo oko njegovog ustoličenja na Cetinju?— Doživio sam opet svu crnogorsku dramu iznova, njeno srpstvo i ultra crnogorstvo, njen kolektivni zaborav koji urliče, i njenu svetlost i svetost, posvjedočenu kroz velike Petroviće i sv. Vasilija Ostroškog, njeno bogoborstvo, i njenu luču božanstvenu.Vi ste priznat tumač slovenskog kulturnog nasljeđa i duhovnih i kulturnih veza Crne Gore i Rusije. Mogu li drugi uticaji da naruše te veze?— Crna Gora je nastala kao država uz dvovjekovnu pomoć i pokroviteljstvo carske Rusije. Jedan od paradoksa savremene Crne Gore je što se okreće (ili se okretala) ne samo od Rusije, nego i od svoje sopstvene srpske ćirilične tradicije. Nadam se da je to jedna politička avantura, koja će joj pokazati da bez svog njegoševskog, istočnog, i sveslovenskog temelja ne može ni preko praga, a ne u Evropu.

https://lat.sputnikportal.rs/20211113/mitropolit-joanikije-njegos-se-kroz-gorski-vijenac-uzdigao-do-neba-1131536433.html

crna gora

2022

Vesti

sr_RS

region, crna gora, region – društvo, društvo, novogodišnje sputnjik ekskluzive, kultura, književnost, kultura – intervjui i analitika