- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Čovek mislima piše – revolucionarni implant koji je iznenadio javnost

CC0 / piksabej / Visok koeficijent nije preduslov za uspeh u životu, ali uopšte nije loše kada je visok
Visok koeficijent nije preduslov za uspeh u životu, ali uopšte nije loše kada je visok - Sputnik Srbija, 1920, 28.12.2021
Pratite nas
Pomoću moždanog implanta „stentrod“ čovek mislima može da piše na računaru ili da mu zada neku drugu komandu. To uspeva zato što taj implant prepoznaje njegovu nameru da pomeri, recimo, ruku u određenom smeru i pretvara je u zapovest koju kompjuter razume i izvršava. Ipak, najvažnije je to što se implant ne ugrađuje operisanjem mozga.
Najnovija vest da je Australijanac Filip Okif (62), koji ne može da pomera ruke zbog amiotrofične lateralne skleroze (ALS), napisao poruku na „Tviteru“ svojim mislima pomoću „stentrod“ moždanog implanta australijske kompanije „Sinhron“ iznenadila je širu javnost, ali ne preterano i stručnjake.

Čovek misli – kompjuter piše

Iako činjenica da „stentrod“ omogućava pacijentima da svojim mislima bežično upravljaju digitalnim uređajima zvuči neverovatno, naučni saradnik na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu dr Andrej Savić predočava da moždani implanti koji omogućavaju ljudima da mislima zadaju komande računarima uveliko postoje.
Međutim, za „stentrod“ elektrodu je specifično to što se, ističe on, ne ugrađuje bušenjem lobanje niti otvorenim operisanjem mozga, već kroz krvni sud.
„Ona funkcioniše kao stent. Ona se na mestu na kom želimo da je postavimo, u ovom slučaju to je bio motorni korteks, raširi kao stent u krvnom sudu, fiksira se i snima signale iz okolnih moždanih oblasti“, pojašnjava on za „Sputnjik“.
© Foto : Youtube/The University of Melbourne/Printscreen„Stentrod“ prepoznaje nameru paralizovane osobe da pomeri ruku u određenom pravcu i prevodi je u izbor konkretnog slova na tastaturi, pomeranje strelice miša na računaru...
Stentrod, moždani implant koji omogućava kontrolisanje elektronskih uređaja mislima - Sputnik Srbija, 1920, 28.12.2021
„Stentrod“ prepoznaje nameru paralizovane osobe da pomeri ruku u određenom pravcu i prevodi je u izbor konkretnog slova na tastaturi, pomeranje strelice miša na računaru...
Zato što je u krvnom sudu, elektroda se nalazi blizu nervnog tkiva i prikuplja njegovu električnu aktivnost, odnosno prepoznaje nameru paralizovane osobe da pomeri, recimo, ruku u određenom pravcu. Potom tu nameru prevodi u izbor konkretnog slova na tastaturi, pomeranje strelice miša na računaru i slično.
„Mi istreniramo računar da prepoznaje određeni broj komandi. Recimo, vi pokažete tom algoritmu kako izgleda moždana aktivnost kada osoba zamišlja da pokreće ruku u određenom pravcu. Računar nauči da prepoznaje automatski moždanu aktivnost povezanu s pokretom, odnosno željom pokreta u određenom pravcu. Onda svakoj od tih aktivnosti vi dodelite konkretnu komandu. Recimo, ako je pokret ruke na levu stranu, to je pokret miša na levu stranu“, objašnjava Savić.

Daleko od robotizacije ljudi

Širu upotrebu moždanih implanata sprečava to što ne postoje implanti koji mogu da se koriste duži vremenski period i što ljudi ne žele da „odu pod nož“ da bi ih ugradili. Zato je nalaženje novih načina da se moždani signali snime bitno, ističe Savić.
„Važno je da šira javnost zna da nijedna tehnologija do sada nije uspela da napravi savršenije načine upravljanja od onoga što je priroda dala ljudskom telu. Ovo su sve tehnologije koje treba da nadomeste nedostatke, odnosno pomognu ljudima koje imaju određene deficite funkcije, a ne da unaprede funkcije ili daju neke nove mogućnosti. Dakle, ove tehnologije i dalje imaju ogromna ograničenja“, napominje on.
Ugrađivanje moždanih implanata u ljude ranije je najavljivao i milijarder i vlasnik kompanije „Tesla“ Ilon Mask. Poslednji put o tome je govorio početkom decembra, kada je izrazio nadu da će njegova firma „Neuralink“ početi da ugrađuje implante sledeće godine. Ti čipovi zasnovani su na istoj vrsti tehnologije koju koristi i „stentrod“: mozak-kompjuter interfejs.
Stentrod, moždani implant koji omogućava kontrolisanje elektronskih uređaja mislima - Sputnik Srbija, 1920, 26.12.2021
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Mislima napisao poruku na društvenim mrežama preko implanta u mozgu /video/
Depresija - Sputnik Srbija, 1920, 05.10.2021
NAUKA I TEHNOLOGIJA
„Pejsmejker“ za mozak protiv depresije: Nova metoda lečenja prvi put primenjena
Majmun kome su ugrađeni čipovi u mozak igra video-igru putem misli - Sputnik Srbija, 1920, 07.12.2021
SVET
Mask otkrio kada će početi sa ugradnjom mikročipova u ljude
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala