Koliko zavisimo od Zapada: Kusturica otkriva o čemu će pričati sa Mihalkovom i Stounom u Beogradu

© Sputnik / SkrinšotEmir Kusturica
Emir Kusturica - Sputnik Srbija, 1920, 27.12.2021
Pratite nas
Mogućnost susreta s Oliverom Stounom i Nikitom Mihalkovom, bio on usred Sahare, u Aleksandriji, u Dolini kraljeva, ili u Beogradu, prilika je da se pročisti pogled na današnji svet koji sve manje razumemo, kaže u razgovoru za Sputnjik reditelj Emir Kusturica, povodom najave dolaska dvojice velikana svetske kinematografije na jubilarni, 50. Fest.
„Siguran sam da će, ukoliko dođe do tog susreta, sve trase i pogled na vidik biti čistiji i da ćemo napraviti jedan značajan zajednički dokument“, rekao je Emir Kusturica za Sputnjik.

Susret Stouna, Mihalkova i Kustirice na 50. Festu

Gradski sekretar za kulturu Ivan Karl najavio je da se na jubilarnom, 50. Festu očekuje dolazak Olivera Stouna i Nikite Mihalkova, te da je planirano da se tim povodom upriliči njihov susret s Emirom Kusturicom, odnosno panel na kojem bi proslavljeni umetnici pred publikom i kamerama izneli svoje stavove i razmišljanja na razne teme, istoriju, geopolitiku, film.
„U ovom trenutku mogu da kažem da je realan dolazak Nikite Mihalkova, na otvaranje ili zatvaranje festivala. Istovremeno, uputili smo poziv Oliveru Stounu koji je najavio odgovor posle novogodišnjih praznika kada bude preciznije mogao da planira svoje aktivnosti“, rekao je Ivan Karl i dodao da dolazak dvojice reditelja u najvećoj meri zavisi od globalne epidemiološke situacije.

Progres u sukobu s idejama vaskrsenja i hrišćanstva

Ističući da se raduje potencijalnom susretu s Oliverom Stounom i Nikitom Mihalkovom, kog je i sam bio u prilici da dva puta ugosti na filmskom festivalu „Kustendorf“, Emir Kustutica je rekao da jedna od tema o kojoj bi voleo da razgovara odnos prema progresu koji je u sukobu s idejama vaskrsenja i hrišćanstva.
„Kod nas je progres u zamahu kakav možda nikad nismo imali. Sad je pitanje koliko mi zavisimo o Zapadu koji nije baš u najboljoj situaciji. Koliko je naša ekonomija nezavisna i koliko može u fazi velike krize i da odbrani svoj suverenitet, i da prehrani svoje stanovništvo. Eto, to su sve pitanja koja mogu biti zanimljiva“, rekao je Kusturica.

Stounov dokumentarac – Da li Kenedi i njegovo vreme odgovaraju na pitanja današnjice

Naš reditelj, takođe, napominje da je veoma radoznao u vezi sa Stounovim novim dokumentarcem o ubistvu američkog predsednika Džona Kenedija, koji je premijerno prikazan na ovogodišnjem Kanskom festivalu.
„Veoma me zanima šta je u osnovi toga, pošto postoji hipotetička pretpostavka da je to ubistvo bila predstava izvedena gotovo filmski savršeno. Kenedi je ubijen, pa je i onaj koji ga je ubio, zapravo, takođe ubijen. E sad, onaj koji nije ubijen, a koji ima pristup materijalima i logici, najbolje zna šta je to sve bilo – sve do istine da je upravo u to vreme Amerika postala zemlja koja više ne gaji industriju, odnosno da je došlo do njene deindustrijalizacije. Od tada je, zapravo, Amerika postala trgovačko raskršće u kojem se ljudi naglo bogate, dok se u Kini radi. Da li Kenedi i njegovo vreme odgovaraju na pitanje zašto u Srednjoj Americi, u Teksasu, u Arizoni nema više pogona i čeličana i zašto mi više ne gledamo filmove kao što je bio 'Lovac na jelene'?“, pita se Emir Kustirica.
NIKITA MIHALKOV O FILMU „SMRT STALJINA“ - Sputnik Srbija, 1920, 16.03.2018
Nikita Mihalkov o filmu „Smrt Staljina“
On napominje da su Atlantski okean i Pacifik, kao i njihove luke, sve bogatije, a da je moguća pozadina svega toga upravo ubistvo Kenedija, odnosno ideja da Kina postane radionica sveta, kao što je to nekada bila Engleska.
„Ta Amerika, kakva jeste danas, i dalje je neki parametar za meku moć, za trgovinu, a na neki način i za nauku, ali ipak nije ono što je bila. A nama mila Rusija je, zapravo, devedesetih godina, trpela najveći udar i sad je pitanje u kojoj je fazi ozdravljenja“, kaže Kusturica.
Sam Oliver Stoun je ranije, u razgovoru za RT, povodom svog drugog dokumentarca o ubistvu Kenedija, sugerisao da, uprkos glavnom narativu o događaju koji je pre pet decenija šokirao svet, dokazi upućuju na „jasnu zaveru“, te da je moguće da je Kenedi ubijen zbog vođenja antikolonijalne politike i traženja načina za okončanje Hladnog rata, odnosno zato što je „prkosio željama američkog brzorastućeg i sve moćnijeg vojnog i obaveštajnog sektora“.

Jubilarni Fest – Sa „Strahinjom Banovićem“ u „Novi hrabri svet“

Jubilarni, 50. Fest biće otvoren 25. februara filmom Stefana Arsenijevića „Strahinja Banović“, koji je pobedio na filmskom festivalu u Karlovim Varima.
Na otvaranju će publiku pozdraviti reditelj Emir Kustirica i glumac Miki Manojlović, dobitnici „Beogradskog pobednika“ za doprinos svetskom filmu, najavio je Ivan Karl.
Ove godine Fest će biti održan pod sloganom „Novi hrabri svet“, kojim se aludira na prvo izdanje festivala iz 1971. godine i njegov slogan „Hrabri novi svet“.
Karl je, takođe, napomenuo da je ideja organizatora Festa da ovaj festival, nakon prvih pola veka trajanja, doživi potpuni zaokret, koji bi podrazumevao i novi termin održavanja, najverovatnije septembar.
„U postojećem terminu februar-mart sa globalnim platformama koje su i producenti, poput 'Netfliksa' i 'Amazona', i mejdžorsima koji iz tog razloga moraju odmah u bioskope, sve je teže čuvati filmove za 'Gala selekciju'", naveo je Karl.
Prema njegovim rečima, najvažniji deo budućeg Festa biće redefinisanje takmičarskog programa, što podrazumeva uvećanje nagradnog fonda, kako bi festival bio atraktivniji i za neka zvučnija imena.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala