Jovanović, Predić, Šumanović i drugi velikani srpskog slikarstva pred beogradskom publikom

© Galerija Matice srpskeSava Šumanović, Ženski akt s ogledalom, 1923.
Sava Šumanović, Ženski akt s ogledalom, 1923. - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Pratite nas
Izložba „Kolekcija kao ogledalo. Modernizam u delima iz Galerije Matice srpske“ biće otvorena 23. decembra u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu. Izložba obuhvata dela velikana srpskog slikarstva od poslednjih decenija 19. do sredine 20. veka, poput Paje Jovanovića, Uroša Predića, Save Šumanovića, Petra Lubarde.
„Ova izložba je nastala pre dve godine, na poziv Nacionalne galerije Slovenije u Ljubljani. Ideja je bila da po svom izboru predstavimo srpski modernizam, a mi smo se potrudili da koncipiramo sveobuhvatnu izložbu koja pokriva period od 1880. do 1950. godine i da kroz najreprezentativnija dela tog vremena predstavimo što veći broj autora i tema“, kaže u razgovoru za Sputnjik autorka izložbe Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske.

Razvojni put srpskog slikarstva – Od Paje Jovanovića do Petra Lubarde

Izložba obuhvata 86 dela – 75 slika, sedam skulptura i četiri grafike – koja prikazuju razvojni put srpske likovne umetnosti od realističkih opredeljenja nastalih pod uticajem umetničkih akademija u Beču i Minhenu do okretanja ka modernizmu 20. veka, usled odlaska naših umetnika na školovanje i njihovih boravaka u Pragu, Budimpešti i, konačno, Parizu, kao centru umetničkih ideja 20. veka.
© Galerija Matice srpskeMilan Konjović, Žita, 1938.
Milan Konjović, Žita, 1938. - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Milan Konjović, Žita, 1938.
Posetioci izložbe mogu da prate tokove u srpskoj likovnoj umetnosti od od ideja realizma, impresionizma i simbolizma do aktuelnih ekspresionističkih i intimističkih izraza iskazanih kroz religiozne i istorijske kompozicije, ali i teme portreta, pejzaža, akta i enterijera.
Prema rečima autorke izložbe, uz najpoznatije i najreprezentativnije umetnike poput Uroša Predića, Paje Jovanovića, Steve Aleksića, Ivana Tabakovića, Nadežde Petrović, Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milana Konjovića i Petra Lubarde, izložena su i dela javnosti možda manje poznatih slikara, poput Mihajla B. Đurića i drugih koji su svojom delatnošću ostavili trag u istoriji srpske umetnosti, ali i kolekciji Galerije Matice srpske.
„Izložba se savršeno uklopila u prostor Galerije SANU, sve su slike stale i sve imaju svoje mesto, baš kao i skulpture. Kroz odabir dela na izložbi govorimo ne samo o razvoju srpskog modernizma, već i o ogledanju institucije u svojoj kolekciji - pričamo i o razvoju Muzeja Matice srpske koji je otvoren 1933. godine i o odnosu s ovim umetnicima koji su tada bili u punoj snazi. Mnoge od njih, poput Uroša Predića, Paje Jovanovića, Vase Pomorišca, Matica srpska je stipendirala, odnosno omogućila im školovanje u evropskim centrima. Istovremeno, oni su aktivno učestvovali u radu Muzeja Matice srpske, a kasnije galerije, tako što su joj poklanjali dela, ili tako što je galerija otkupljivala ili naručivala od njih radove“, objašnjava Tijana Palkovljević Bugarski.
© Galerija Matice srpskeNadežda Petrović, Pompeji, 1907.
Nadežda Petrović, Pompeji, 1907. - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Nadežda Petrović, Pompeji, 1907.
Prema njenim rečima, posebno je zanimljiva i veza umetnika koji su predstavljeni na izložbi sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti, s obzirom na to da su mnogi od njih bili članovi SANU.
„Na početku izložbe se nalazi portret Đoke Jovanovića koji je radio Paja Jovanović, zatim autoportreti Ivana Tabakovića i Ljubice Cuce Sokić i drugi radovi. Na taj način pokazujemo da ova kolekcija nije samo slika naše institucije, nego sveukupno srpske kulture“, kaže autorka postavke.
© CANDIR MARTINPetar Lubarda, Durmitor, oko 1950.
Petar Lubarda, Durmitor, oko 1950. - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Petar Lubarda, Durmitor, oko 1950.
Tokom trajanja izložbe posetioce očekuju stručna tumačenja i prigodna predavanja, a izložba će biti otvorena do 20. februara 2022. godine.
Realizaciju izložbe i pratećeg kataloga omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Gradski sekretarijat za kulturu Grada Beograda.

Novi Sad – Evropska prestonica kulture

S obzirom na to da je Novi Sad tokom naredne godine Evropska prestonica kulture naša sagovornica kaže da je Galerija Matice srpske, kao jedna od reprezentativnih ustanova kulture, pripremila niz programa i izložbi.
„Već smo otvorili dve izložbe. Jedna je 'Život, san, smrt – evropski okviri srpskog simbolizma' koja obuhvata i radove srpskih i evropskih umetnika tog pravca. Imamo brojna dela iz regiona, iz muzeja 'Belvedere', iz Moderne galerije u Zagrebu, iz Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, iz Galerije u Osijeku. Ona pokazuje našu pripadnost evropskom korpusu umetnosti s kraja 19. i početka 20. veka. Prošle nedelje smo otvorili izložbu 'Novosađani biraju', participativni projekat koji pokazuje učešće građana u životu institucija. Novi Sad nije evropska prestonica samo zbog ustanova, istorije, festivala, već zbog građana koji u tom gradu žive“, naglašava Tijana Palkovljević Bugarski.
Za februar je planirana izložba „Migracije umetnosti – Umetnost migracija“, a uslediće izložba rađena s Muzejom Jugoslavije, o zbirci Jovanke Broz, odnosno slikama koje su bile u kući u kojoj je provela poslednje tri decenije svog života.
© Galerija Matice srpskeUroš Predić, Devojka na studencu, 1918-1940
Uroš Predić, Devojka na studencu, 1918-1940 - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Uroš Predić, Devojka na studencu, 1918-1940
„Radimo, takođe, izložbu 'Paralele' s Umetničkim muzejom iz Temišvara, koja pokazuje bliskost naše i njihove kolekcije uz brojne zajedničke autore i teme, kao i isti okvir u kojem su stvarali. A za kraj godine, i naš jubilej – 175 godina Galerije Matice srpske - pripremamo izložbu o Urošu Prediću kao jednom od velikana vezanog za Maticu srpsku i naš muzej, pod nazivom 'Uroš Predić za sve'“, kaže Tijana Palkovljević Bugarski.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala