- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Tačka na kolonijalnu stranicu: Zašto se zemlje odriču britanske kraljice, ali ne i Komonvelta

© AFP 2023 / ROBERTO SCHMIDTKomonvelt zastave
Komonvelt zastave - Sputnik Srbija, 1920, 04.12.2021
Pratite nas
Barbados više ne pripada grupi zemalja čiji je državni poglavar britanska kraljica. Ova karipska država postala je republika, ali je i dalje ostala članica Komonvelta. A sâm Komonvelt, koji je od nastanka doživeo nekoliko promena, za Britaniju danas ponovo dobija na značaju. Ipak, britanska dominacija biće ugrožena novim silama.
Ceremonijom na kojoj je dosadašnja generalna guvernerka Sandra Mejson, koja je Barbadosom vladala u ime kraljice Elizabete Druge, položila predsedničku zakletvu, ova prosperitetna karipska zemlja svrstala se u red onih članica Komonvelta koje ne priznaju britanskog monarha za šefa države. Barbados je tako postao prva karipska zemlja koja je to učinila od 1976. i prva zemlja u svetu koja je to učinila od 1992.

Barbados je postao republika, ali ne izlazi iz Komonvelta

„Tačka na kolonijalnu stranicu“, rekao je prilikom ceremonije barbadoski pesnik Vinston Farel. Međutim, Barbados je ostao deo Komonvelta, organizacije koja okuplja bivše britanske kolonije oko nekadašnje metropole. Ova organizacija, od svog nastanka u prvoj polovini XX veka, prošla je kroz niz transformacija — od organizacije koja je po feudalnom principu okupljala lidere kolonija oko svog monarha, do toga da danas svega petnaest država od ukupno pedeset i četiri članice priznaju kraljicu za šefa države.
© AFP 2023 / WPA POOLNovoizabrana predsednica Barbadosa Sandra Mejson uručuje odlikovanje Princu od Velsa, Čarlsu, ikoji je u ime svoje majke prisustvovao proglašenju ove države republikom, Ordenom slobode 30. novembra 2021.
Novoizabrana predsednica Barbadosa Sandra Mejson uručuje odlikovanje Princu od Velsa, Čarlsu, ikoji je u ime svoje majke prisustvovao proglašenju ove države republikom, Ordenom slobode 30. novembra 2021. - Sputnik Srbija, 1920, 01.12.2021
Novoizabrana predsednica Barbadosa Sandra Mejson uručuje odlikovanje Princu od Velsa, Čarlsu, ikoji je u ime svoje majke prisustvovao proglašenju ove države republikom, Ordenom slobode 30. novembra 2021.
Komonvelt je nastao kroz spori raspad britanske imperije, kao odgovor na zahteve za sve širom samoupravom koju su kolonije tražile — prva je status dominiona, države koja sama donosi zakone, ali monarh ima pravo da na njih stavi veto, dobila Kanada, još 1867. Sledile su je druge kolonije naseljene mahom belim stanovništvom, kao što su Australija, Novi Zeland, ali i Južna Afrika.
Nakon Prvog svetskog rata, u kolonijama koje su podnele istu žrtvu kao i Britanija, rasli su nacionalizam i zahtevi za samostalnošću. Raspad imperije sprečen je usvajanjem principa da su svi jednaki u statusu i „ujedinjeni zajedničkom odanošću kruni“, što je formalizovano Vestminsterskim statutom iz 1931. A konačan oblik organizaciji dala je ne Britanija, već Indija, koja nije želela da prihvati vrhovnu vlast britanskog suverena kada je izvojevala nezavisnost. Zbog Indije je 1949. priznato pravo državama da budu članice Komonvelta, a da pri tome ne moraju da priznaju britanskog suverena za državnog poglavara.
Odluka Barbadosa da postane republika postala je povod za spekulacije da bi ovu karipsku državu mogle da slede i druge zemlje. Tako je još prošle godine profesor istorije britanske imperije sa londonskog Kraljevskog koledža Ričard Drejton u izjavi za „Njujork tajms“ napomenuo da bi primer Barbadosa mogle da slede i ostale karipske zemlje koje britanskog monarha priznaju za suverena — Jamajka, Sveta Lucija i Sent Vinsent i Grenadini.
Ipak, čini se da niko ne želi da u potpunosti pokida veze sa bivšom kolonijalnom metropolom, pa ni Barbados, čija je premijerka Mija Motli u oktobarskom obraćanju parlamentu ostrva-države izjavila da se njena zemlja raduje nastavku saradnje sa Britanijom. Barbados će, prema njenim rečima, ostati republika u globalnoj zajednici nacija, dodala je ona misleći na Komonvelt.

Komonvelt ponovo važan za Britaniju

Prema rečima doktoranda na Fakultetu političkih nauka Danila Babića, iza proklamovanih ciljeva kao što su saradnja ili promocija dobre vladavine, suštinski Komonvelt je bio produžena ruka britanskog uticaja sa Londonom kao hegemonom.

„Danas je za Britaniju Komonvelt ponovo postao važan, jer situacija se zapravo vratila na staro. Komonvelt je posle Bregzita ponovo postao važan. Posle izlaska iz EU, britanski ministri su se, kolokvijalno rečeno, rastrčali po Komonveltu pokušavši da revitalizuju svoje pređašnje kontakte i veze. U skladu s tim, možemo zaključiti da je, dok je Britanija bila u EU, Komonvelt pomalo izgubio na važnosti“, kaže Babić.

Međutim, prema rečima našeg sagovornika, promene će tek doći sa pojavom novih igrača na međunarodnoj političkoj sceni. Jedan od tih igrača je Indija i sama članica Komonvelta. Uz to, Kina će ugroziti uticaj Britanije u bivšim kolonijama, kaže on.
„Moj utisak je da Britanija neće moći da održi dominantnu ulogu u Komonveltu kao što je imala tokom njegovog nastajanja, jer Indija je mnogo ojačala u odnosu na rane godine nastanka Komonvelta“, ističe on.

Neodoljiva privlačnost Komonvelta

Čini se da recept za opstanak Komonvelta leži u privlačnosti koju Britanija ima za lidere nekadašnjih kolonija. Ne treba zaboraviti da su mnoge vođe antikolonijalističkog pokreta bile obrazovane u Britaniji — prvi predsednik Indije Džavaharlal Nehru studirao je na Kembridžu, a prvi predsednik Pakistana Muhamad ali Džina u Londonu. Slično je bilo i sa prvom generacijom afričkih lidera — Džomo Kenijata završio je Londonsku školu ekonomije, a Džulijus Njerere Univerzitet u Edinburgu.
Ipak, čini se da je interes ono što tako različite države, koji su nekada bile deo „carstva u kome sunce nikada ne zalazi“, drži na okupu. Komonvelt pruža mogućnosti da se glas afričkih država čuje jasnije, takođe i kao mehanizam za prikupljanje donacije od bogatih članica, kao što su Kanada, Australija ili Indija, ali i kao okvir u kome se rešavaju razni konflikti, zaključak je novinara časopisa „Afrikan riport“ na zadatu temu. Suštinu interesa koji povezuje države-članica Komonvelta možda je najbolje opisao ministar spoljnih poslova Ugande Martin Aliker:

„Lepota Komonvelta je u tome što države-članice osećaju da mogu da se približe jedna drugoj (kada se među njima pojave ozbiljne tenzije)“, rekao je on 2015.

Kritičari pak smatraju da Komonvelt nije baš efikasna organizacija jer članicama donosi malo ekonomskih dobiti. Istina, istraživanje Sekretarijata Komonvelta pokazuje suprotno. Međutim, nedostatak uporednih podataka i velike varijacije u obimu trgovine između zemalja-članica otežavaju dokazivanje trgovinskih prednosti organizacije.
Britanska kraljica Elizabeta Druga - Sputnik Srbija, 1920, 29.11.2021
SVET
Barbados se odriče britanske kraljice
Uz to, nepoverenje u aktuelnu generalnu sekretarku Patrisiju Skotland dovelo je do toga da donatori uskraćuju donacije, a na meti kritičara našla se i neprincipijelnost – Komonvelt nije reagovao kada je dugogodišnji predsednik Ugande Joveri Museveni januara 2021. zadržao vlast u zemlji nakon izbora koji se u najmanju ruku mogu smatrati za problematične. Takođe, u trenutku kada je u prestonici Šri Lanke, Kolombu, usvojena deklaracija u kojoj su za osnovne principe organizacije proglašeno poštovanje ljudskih prava, pravde i demokratije, tadašnja šrilankanska vlada bila je optužena za ratne zločine i manifestaciju Komonvelta iskoristila je kako bi optužbe odbacila u drugi plan.
Sa druge strane, oni koji naglašavaju prednosti Komonvelta, smatraju da se danas radi, ne o organizaciji koja je produžena ruka imperijalne metropole, već o mreži za povezivanje i država, ali i pojedinaca i organizacija sa raznih meridijana. Oni podsećaju da je Komonvelt tokom šezdesetih i sedamdesetih godina igrao značajnu ulogu u borbi protiv rasne diskriminacije. Danas, kažu oni, on služi za povezivanje aktivista širom sveta u borbi protiv klimatskih promena i drugih globalnih problema.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala