- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Slučaj Lamanš: Šta je prava pozadina krize u odnosima Pariza i Londona

© Sputnik / Sputnik FranceFrancuski ribari pokušavaju da blokiraju tunel ispod Lamanša i luku Kale
Francuski ribari pokušavaju da blokiraju tunel ispod Lamanša i luku Kale - Sputnik Srbija, 1920, 27.11.2021
Pratite nas
Kriza u odnosima Pariza i Londona nakon pogibije 27 migranata u Lamanšu dodatno je eskalirala posle pisma britanskog premijera francuskom predsedniku, u kojem je Džonson kritikovao Francusku zbog odnosa prema ilegalnim migracijama i trgovini ljudima. Sagovornici Sputnjika ovo pismo vide kao povod, ali ne i kao pravu pozadinu zaoštravanja odnosa.
Francuska je, naime, javno pismo britanskog premijera u kome je predsedniku Makronu predložio korake kojima bi se izbeglo ponavljanje tragedije od srede ocenila kao neprihvatljivo, formalno loše i sa neprikladnim sadržajem. Umesto pisanog odgovora Džonsonu, Pariz je odlučio da otkaže gostoprimstvo britanskoj ministarki unutrašnjih poslova Priti Patel na predstojećem ministarskom sastanku u Francuskoj o pitanjima ilegalnih migranata.

Pozadina krize između Francuske i Britanije

Prema rečima dopisnika srpskih medija iz Londona Siniše Ljepojevića, iako jeste krajnje neobično da jedan državnik piše javno pismo drugom državniku, očigledno je da dosadašnji razgovori povodom višegodišnjeg problema koji Velika Britanija ima sa migrantima koji dolaze iz Francuske nisu urodili plodom, pa se Džonson odlučio na jedan ovako drastičan korak u standardu političke kulture.
„Francuska je dozvolila određene prostore koji su eksteritorijalni i odakle francuska policija praktično pomaže tim migrantima da se prebace u Veliku Britaniju. London je pak, iako više nije u Evropskoj uniji, pristao da te ljude prihvata jer je to u korpusu ljudskih prava. Međutim, broj imigranata koji dolaze u Britaniju bio je jedan od najozbiljnijih razloga da većina Britanaca glasa za izlazak iz Unije, pa oni tumače da ih je vlada Borisa Džonsona, koja je došla na vlast na talasu „bregzita“, na neki način izdala. Tako da ovo postaje jedno ozbiljno unutrašnje političko pitanje u Velikoj Britaniji“, objašnjava Ljepojević.
U tom smislu se, kako dodaje, ova kriza se koristi u političke svrhe.
„Odnosi između Britanije i Francuske zaoštreni su još od „bregzita“ jer je Francuska predvodila taj otpor prema izlasku Britanije iz EU, a ovo sada je samo još jedna faza tog zaoštravanja. Ona je istovremeno i najozbiljnija jer je 27 ljudi izgubilo život, ali neku vrstu zategnutosti odnosa obe države ipak koriste za unutrašnje političke prilike. Naime, Makrona čekaju izbori, a vlada u Britaniji ima jednu vrlo dinamičnu sudbinu i svakoga dana joj se nešto loše ili dobro događa“, ocenjuje Ljepojević.

Makron „bilduje“ mišiće

Na sličan način razmišlja i istraživač Instituta za političke studije Dušan Gujaničić koji oštru francusku reakciju na pismo britanskog premijera vidi kao kulminaciju procesa koji traje već godinama, a izazvan je nizom nerešenih pitanja između Pariza i Londona, kao i između Britanije i ostatka Evropske unije nakon „bregzita“.
„Problem migranata na relaciji Francuska-Velika Britanija dodatno je pogoršan nakon „bregzita“, a kada se na ovo doda kriza između Pariza i Londona u pogledu dozvola za francuske ribare u teritorijalnim vodama Velike Britanije i istorijska pozadina odnosa dveju zemalja gde ne treba mnogo povoda da neka stara rivalstva ponovo izbiju na površinu, onda je ovo neka vrsta logičnog finala tog procesa. Tako da je ova tragedija došla je kao neka vrsta okidača za prebacivanje odgovornosti, pogotovo ako se uzme u obzir izvesna nepredvidivost Borisa Džonsona, ali i uvek prisutna želja francuskog predsednika Makrona da se prikaže kao jak lider, pogotovo u svetlu predsedničkih izbora iduće godine“, kaže Gujaničić.
© Sputnik / Sputnik FranceFrancuski ribari pokušavaju da blokiraju Lamanš nezadovoljni dozvolama koje daje Velika Britanija posle Bregzita
Francuski ribari pokušavaju da blokiraju Lamanš nezadovoljni dozvolama koje daje Velika Britanija posle Bregzita - Sputnik Srbija, 1920, 27.11.2021
Francuski ribari pokušavaju da blokiraju Lamanš nezadovoljni dozvolama koje daje Velika Britanija posle Bregzita
Prema jačini francuske reakcije, primećuje naš sagovornik, deluje da je ova tragedija bila samo povod koji se čekao da se zauzme još oštriji stav prema Velikoj Britaniji.
„Ali, treba imati na umu da je francuski predsednik već zaoštrio odnose sa Australijom zbog sporazuma Aukus, sporazuma sa SAD kome pripadaju i Britanci. U tom smislu Makronu odgovara da na tom spoljnopolitičkom planu „bilduje mišiće“, odnosno da mnoge slabosti unutrašnje politike pokuša da nadomesti jednim robusnijim nastupom na polju spoljne politike, u ovom slučaju prema Britaniji. Sa druge strane, čini mi se da se vlada u Londonu i sam premijer Džonson nisu previše uznemirili zbog reakcije Pariza, pa verujem da i jednoj i drugoj strani zapravo odgovara da neko vreme ostanu „ušančene“ u svojim pozicijama“, ocenjuje Gujaničić.
Iako je ova kriza, veruje naš sagovornik, pokazatelj da postoji latentna tenzija između Londona i Pariza, ona ipak ne može da preraste u nešto što Britanija i Francuska ne mogu srednjeročno ili dugoročno posmatrano da reše.
„Sa druge strane, ovde se pokazuje i način razmišljanja velikih sila kada se desi neka tragedija, pa se pred svetskim i domaćim javnim mnjenjem uvek pristupa prebacivanju odgovornosti na drugu stranu“, ističe Gujaničić.

Odnosi bolji nego što izgledaju

Ljepojević smatra da odnosi Velike Britanije i Francuske zapravo nisu tako zategnuti kako izgleda.
„Primera radi, pre dva ili tri meseca Velika Britanija je poslala jednu vojnu jedinicu u Mali u Africi da pomogne francuskoj vojsci u obezbeđivanju pruga i rudnika, što govori da saradnja postoji i da ti odnosi ipak nisu toliko zategnuti. Takođe, iako su nakon ove tragedije prve reakcije bile dosta agresivne sa obe strane, treba se setiti da je posle dosta oštre izjave francuskog predsednika Makrona u Rimu povodom Džonsonovog pisma, usledila i njegova izjava da ipak treba razgovarati sa Velikom Britanijom. Tako da je on ipak malo popustio“, kaže Ljepojević.
On je mišljenja da će razgovori o ilegalnim migrantima uskoro biti nastavljeni, a da će neki od predloga koje je britanski premijer izneo u pismu biti realizovani.
„Džonson nudi da se zajednički kontroliše to ukrcavanje migranata u Francuskoj, dok Francuzi kažu da je to za njih neprihvatljivo jer bi tako nešto ugrozilo njihov suverenitet. Ali, već godinama na železničkoj stanici u Parizu, odakle ispod mora ide voz za London, britanska policija zajedno sa francuskom kontroliše pasoše putnika i na to se ne gleda kao na ugrožavanje suvereniteta. Dakle, iako je zaista ozbiljan problem to što kriminalne organizacije dovode migrante, a francuske vlasti ih tolerišu i ljudi gube živote, to je ipak jedna velika politička manipulacija“, kategoričan je Siniša Ljepojević.
Britanski premijer predložio je aktiviranje zajedničkih patrola kako bi se sprečilo da veći broj brodova napusti francuske obale, kao i primenu najnaprednije tehnologije poput senzora i radara. Predložene su i uzajamne pomorske patrole u međusobnim teritorijalnim vodama i nadzor iz vazduha, veća saradnja zajedničkih obaveštajnih službi, kao i pregovori o postizanju sporazuma o povratku izbeglica između Ujedinjenog Kraljevstva i EU.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala