- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Ekskluzivno: Dodik otkriva šta će sa Putinom pričati u Moskvi /video/

© SputnikMilorad Dodik u razgovoru sa novinarkom i urednicom u Sputnjiku Tatjanom Trikić
Milorad Dodik u razgovoru sa novinarkom i urednicom u Sputnjiku Tatjanom Trikić - Sputnik Srbija, 1920, 27.11.2021
Pratite nas
Uvek se radujem kad idem u Rusiju. Kad odete negde na Zapad odmah počnu da zahtevaju od vas. Kad odete kod Putina on pita - kako mogu pomoći. I to su dramatične razlike, kaže pred odlazak u Moskvu Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH.
Dodik u intervjuu za Sputnjik, vođenom u Vladi Republike Srpske u Banjaluci, odbacuje i tvrdnje sa Zapada da svojim inicijativama samo sprovodi plan smišljen u Srbiji i Rusiji. Kako ističe, Putin mu nikad nije rekao da ovde treba da sprovodi neku revoluciju nego da podržava teritorijalni integritet i ustavno uređenje BiH, a to znači dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
- Oni koji ne podržavaju što je napisano i verifikovano prave krivca od onih koji podržavaju. Putin se dosledno ponaša, a Amerika se ovde ponaša kao kauboj koji razvaljuje Dejtonski sporazum kako njoj odgovara i ona je kao fer i poštena a Rusija ne valja. To je izvrnuto. Ivo Andrić je lepo napisao, kad uđete u BiH prestaje logika. To je i dan danas tako.
Po toj logici, kažu, vi ste Putinov pion koji pokušava da oslabi Evropu…
Ako ja mogu oslabiti Evropu koja i ne postoji kao neka sila. Usput, ta ista Evropa radi sa Rusijom. Nemačke privrednike srećem kad odem u Rusiju. Postoje ti otvoreni kanali bez obzira što je Nemačka prednjačila da se Rusiji uvedu neke sankcije. Eto mi nismo iako su tražili. Ja kao član predsedništva nisam dao saglasnost da se Rusiji uvedu sankcije koje je uvela EU. A onda zovu i kažu – morate da pratite našu spoljnu politiku. Eto ne moramo. I pošto ja to nisam prihvatio onda sam Putinov čovek.
Kad odvojite politiku i svedete na ljudski nivo drago mi je da nisam njihov čovek. Jer se želi reći da ovde nema ljudi koji odlučuju svojom glavom nego morate imati nekog tutora. Pošto ne pristajemo da je tutor iz Britanije ili Amerike onda mora da ima neki drugi tutor pa onda kažu da je Rusija. A onda ovde ima maligni uticaj, zamislite to. To je krilatica koja nema veze sa životom. Pa se angažuju čitave obaveštajne službe i ganjaju ljude koji imaju bilo kakve veze s Rusima pa ih stavljaju na neke crne liste, i to je kao fer i pošteno.
U Evropskom parlamentu je ovih dana bila diskusija o BiH i kažu da samo sprovodite plan koji je smišljen u Srbiji i u Rusiji. Ispada po njima da ste vi samo oruđe u rukama Vučića i Putina…
Ja sam ponosan na to što imam dobar odnos sa Vučićem i Putinom, Orbanom i nekim drugim predsednicima, što imam odličnu saradnju sa Kinom, što mogu da sarađujem sa ljudima iz Hrvatske i Slovenije, oni bolje razumeju ovu situaciju. Niko nema nikakav plan. To što oni hoće da prikažu da kao navodno Putin ima vremena pa me zove svaki dan i kaže uradi to i to – a to asocira na to - ili da Vučić to čini, apsolutno je neistina. Ono što od njih čujem jeste da poštuju međunarodni sporazum i teritorijalnu celovitost BiH. Ja to ništa ne ugrožavam. Ali oni dodatno razumeju, za razliku od onih na Zapadu, da mi imamo određena ustavna prava i da treba da ih upražnjavamo. Meni je odavno poznata priča o navodnom malignom ruskom uticaju. A kakav je ovde Britanije u prethodnih 100 godina? Kako se zove uticaj Nemačke ovde kroz dva svetska rata? Je l to maligni uticaj ili je to biološki nestanak Srba. Ja sam veoma zahvalan svima koji žele da čuju da mi ništa ne tražimo što nam ne pripada. To što se nekom ne sviđa da mi uopšte postojimo i što je to njihova politička linija to je nešto drugo.
S čime idete u Moskvu i šta očekujete?
Iduće sedmice biću u Moskvi i razgovaraću o svim važnim pitanjima aktuelne političke situacije u BiH. Rusija se veoma korektno odnosila prema međunarodnom pravu, pre svega prema Dejtonskom sporazumu i ostala dosledna u tumačenju i primeni slova ugovora. To nam je omogućilo da se uporno možemo boriti za naše pravo. Drugo, imajući u vidu da je Rusija povukla saglasnost za imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, omogućila je da se uvaži odredba aneksa 10 Dejtonskog sporazuma u kom se kaže da strane potpisnice, a između ostalog to je Srbija i Srpska, moraju da usaglase ime visokog predstavnika kog potvrđuje SB. Ni jedno ni drugo se nije desilo. Rusija je tu pokazala veliku principijelnost i to je važno za nas jer mi smatramo da danas ne postoji visoki predstavnik bez obzira što postoje neki foleri koji pokušavaju da kažu – ja sam taj. To nije dovoljno. Dovoljna je samo legitimacija sa Ist rivera gde se dobija ta saglasnost o imenovanju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se nedavno vratio iz Rusije…
Veliki je uspeh što je Vučić tamo učinio. Apsolutno pozdravljam uspeh tog sastanka da u potpuno nestabilnom vremenu dobijete takvu cenu za gas u vreme kad se očekuje velika potrošnja. Ja sam se s predsednikom Vučićem već čuo tako da su mi poznati detalji. U vreme kad su Srbi na Balkanu satanizovani za nas je važno da imamo prijatelja kakav je Rusija. Ali Zapad manipuliše ulogom Rusije ovde. Veće je mešanje Britanije, Amerike, EU, Nemačke nego Rusije. U mojim razgovorima sa predsednikom Putinom uvek se išlo za tim da se potvrde međunarodni sporazumi po kome je BiH jedinstvena u smislu teritorije i da treba poštovati 2 entiteta i 3 naroda. Sva stvar je što se to ne poštuje nego se neki zapadni nižerazredni činovnici ovde pokušavaju vežbati na nama u projektu imaginarnog stvaranja države.
Nemačka i SAD guraju sankcije protiv vas. Šta tu konkretno može Rusija, ona ne može sprečiti da vam uvedu sankcije?
Ja to neću ni tražiti. Meni je važno da Rusija razume situaciju. Te sankcije su više odraz nemoći. Mi smo ovde prisiljeni da ponekad ćutimo ali nekad dođe vreme da morate sve da kažete. Što se toga tiče mislim da postoji razumevanje Rusije.
Šta konkretno očekujete od Moskve?
Očekujem razumevanje i da će se kroz sistem UN kao i do sada odnositi dosledno. Očekujem da će se u okviru imaginarnog samoproglašenog tela koje se zove Savet za implementaciju mira Rusija imati ulogu kao što je imala do sada. To je sasvim dovoljno što se nas tiče da ojačamo tu poziciju i steknemo dodatno uverenje da je Rusija spremna da nastavi sa istom politikom.
Razgovaraćete i o privrednoj saradnji…
Nama je ključno pitanje izgradnja gasovoda od Rače, odnosno Bijeljine do Banjaluke o čemu imamo od ranije dogovor iz vremena Južnog toka sa Gaspromom da ga gradimo zajedno. Pošto gradimo auto put, to je dobra prilika da pratimo tu trasu i izgradimo gasovod do Banjaluke. Nama su Rusi već potvrdili da će do kraja godine biti ista cena gasa koju imamo, slična onoj koju ima i Srbija. Ja ću isto pokušati da dobijemo ono što je Vučić već dobio za narednih par meseci dok se tržišta ne stabilizuju pa da zatim vidimo šta je realno.
Kad očekujete da gasovod počne da se radi?
Postoji ranije potpisan sporazum između vlade RS i Gasproma i sad je to došlo na dnevni red. Pošto je Balkanski tok stigao u Srbiju sada treba da gradimo krak od okoline Beograda prema Rači shodno trasi koju će Srbija utvrditi a da mi preuzmemo izgradnju od Rače, odnosno kad se dogovori dodirna tačka na Drini. Ranije smo dogovorili i da gradimo dve gasne elektrane na prostoru RS u severnom delu i ja želim da obnovim i ojačam taj sporazum.
Imate dobre odnose s ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovom. Napali su ga nedavno da se meša u unutrašnje stvari BiH kad je rekao da ne vidi problem u ideji o nezavisnoj Srpskoj u okviru BiH ako se do toga dođe dijalogom.
Ovo je zemlja apsurda. On se ne meša u unutrašnje stvari, nego kaže - ako se dogovorite mi ćemo to da poštujemo. A šta drugo da kaže, da neće da poštuje, kao što Amerika kaže – džaba vaši unutrašnji dogovori. A šta je ovo što radi Eskobar nego mešanje u unutrašnje stvari, kako se to zove, igranje klikera. Zovu moje saradnike iz Amerike telefonom i traže da utiču na mene da promenim svoju politiku. I zato našoj maloj zajednici kao što je RS veoma imponuje kad imamo razumevanje jedne velike Rusije. Imponovalo bi nam i da imamo razumevanje i Amerike ali nemamo. I zato smo prestravljeni njihovim prisustvom ovde. Oni nisu darodavci, oni su inkvizitori.
Kristijan Šmit pokušava da vam pomrsi konce i kaže da navodno on ima informacije da se protiv vas vodi istraga za korupciju i da vam preti hapšenje?
Šta je tu novo? To pričaju Amerikanci već 10 godina. Kad god priđu izbori oni otvore priču o korupciji. Ja sam uvek u dilemi da li uopšte da komentarišem Šmita pošto je on nevažan ali očigledno da truje javni prostor. Prvo se lažno predstavlja. Neizabrani stranac ušeta u zemlju i kaže -ja sam taj koji će vama određivati šta da radite. Srbi nisu prihvatali ni veće sile da im budu tutori. Ali i da je Šmit formalno izabran šta on ima, recimo, sa vojskom? Dovoljno je da pročitate Dejtonski sporazum. A on komentariše to. Komentariše sve živo. Gde to ima da komentariše neku istragu tužilaštva ako je ima? Što se tiče priče o korupciji, Milorad Dodik nema nijednu tužbu, nijednu presudu koja bi bila vezana za zloupotrebu položaja ili koja bi mirisala na neku vrstu korupcije, ali postoji medijski spin koji je godinama održavao godinama tu vrstu priče. Pa neka njima istrage, ja znam da toga nema. Oni me sad proganjaju za rušenje ustavnog poretka u BiH, zato što sam u poziciji da govorim da u Srebrenici nije kvalifikacija kakvu oni žele da bude. Ja ću se večito protiv toga boriti. A na realnom terenu, nijedna odluka koju Šmit eventualno proglasi ovde se neće primenjivati. Pa na koji način oni misle da to sprovedu?
U poslednje vreme oštro razgovarate s američkim zvaničnicima. Koliko je opasno kad se tako nameračite na Amerikance?
Nisam se ja nameračio na njih nego oni na mene. Oni ne podnese neposlušne ili one koji im nisu podanici. I vidljiva je njihova nervoza iz tog razloga. Ali mi ovde imamo samo jedan izbor: da prihvatimo te njihove bahanalije i odreknemo se RS da bi oni nama aplaudirali jedan dan a već drugi dan nas krivično progonili, ili da se tome suprotstavite. Mnogo je časnija druga varijanta. Pogotovu osećaj da ste u pravu i da ono što dolazi iz Amerike ne mora da znači da je dobro. A mi smo osetili da to nije dobro, od bombi koje su ovde bacali. Oni prete sankcijama, moj odgovor je - izvolite vi vašim sankcijama, mi ćemo naše politike.
Sankcije nisu prijatne …
Nije prijatno ali ja sam mogao da se bavim nekim drugim poslom pa da nemam taj problem. Ali se bavim ovim poslom i hoću da iz toga izađem častan i da znam da sam učinio sve da zaštitim naš narod. Ja sam davno bio na sastanku u Stejt departmentu dok je Nikolas Berns bio pomoćnik državnog sekretara. On me nagoni da potpišem neke stvari. Ja kažem - ne mogu. On kaže – ne pitam te šta možeš, ili ne možeš, moraš uraditi. Ja kažem – eto, neću, šta sad. On pita – šta ti hoćeš. Kažem – hoću da idem kući. A onda on kaže: ovo je od najvećeg nacionalnog interesa Sjedinjenih Država da ja potpišem da nema predsedništva BiH nego predsednik, da se odreknem policije i da se odreknem naziva Republike Srpske. To su bila tri zahteva meni pre 11-12 godina. On kaže da je to najviši nacionalni interes Sjedinjenih Država. Ja mu kažem da to nije naš, srpski nacionalni interes. On meni - a to me ne zanima. Kažem ja - ne zanima ni mene vaš. Ja sam odavno to rekao.
Kako objašnjavate to da se SAD ponašaju kao da je Sarajevo 51. američka država?
Oni se odnose još gore. BiH je danas jedina kolonija u Evropi danas. Doskora su imali visokog predstavnika, sad više nema, i imaju trojicu sudija Ustavnog suda. A uz to ide robustan pristup njihovih ambasada. Evo u ovom trenutku zovu sve ljude RS u nastojanju da podriju naše aktivnosti koje idu za tim da očuvamo naša prava. Eskobar se nije libio da to javno kaže, da je uspeo da pridobije opoziciju na svoju stranu i razbije front jedinstvene odbrane RS. Nije razbio taj front, možda je pridobio nekoliko poslušnika. Mi nismo afričko pleme od pre 300 godina kad su oni mogli da rade šta hoće. Biće šta piše u Ustavu. A naša prava kažu da u aneksu 1 A piše da RS ima svoju vojsku. Ono što mi radimo to je da ćemo povući svoju saglasnost o tome da se formiraju oružane snage BiH.
Sednica će biti 10.decembra. Da li očekujete da će biti postignut konsenzus oko toga?
Mi u Narodnoj skupštini imamo većinu. Naravno, imaćemo neku opoziciju. Ali to više nisu pitanja između vlasti i opozicije nego da li ste za RS i njena prava ili nisu. Onaj ko se svrstava na drugu stranu svrstava se na stranu kolaboracionista, što u suštini pokazuju već duže vreme. Ako su pristali na Eskobarov zahtev da ne bude jedinstven front onda to sve govori. Ali eto, ostao je jedinstven front u kapacitetu koji ima a to je gotovo dvotrećinska većina, predsednik republike, srpski član predsedništva, poslanici u zajedničkim institucijama tako da u tom pogledu postoji veoma snažan institucionalni blok za odbranu jedinstva RS. Srbi su uvek imali kvislinge tako da će ovoga puta ljudi koji na skupštini budu protiv ovoga ili neće doći da glasaju pokazati upravo kao takvi.
Šmit kaže da ste odustali od priče o vraćanju vojske i da su vas nagovorili neki regionalni lideri. Da li je tako?
Pitajte njega. Degutanto mi je da njega komentarišem. Očigledno tu ima tu neke vrste osvete u plasiranju neistina. Od onoga što smo pričali pre mesec dana ništa se nije promenilo. Mi smo poslali materijale u skupštinu. Niko od predlagača to nije povukao. Predloženi su određeni zaključci da se povlači saglasnost i ostavlja rok od šest meseci da se normativno uredi ta oblasti. Od početka smo govorili da smo spremni da vojni potencijal na nivou BiH bude prepolovljen. A ako nema toga, imamo dva procesa: jedan je da donesemo zakon o vojsci RS koja po ustavu pripada nama ali je ukinuta nasiljem međunarodnog faktora, i druga, zakon o demilitarizaciji prostora RS u pogledu vojnih struktura, ne policijskih.
Da li mislite da će Zapad da dozvoli vojsku RS?
To je put kojim idemo. Oni su nama uporno nastojali da nas gurnu u NATO savez. Zato razumem generalnog sekretara NATO saveza koji stalno nešto govori protiv mene. Ne mogu da verujem da sam ja toliko značajna faca. Ali i dalje mu poručujem da RS neće u NATO i da je izrazila svoju volju kroz odluku Skupštine. RS želi da ostane neutralna, RS nije za NATO i nije ni za jedan drugi vojni savez. Koncentracija vojske na prostoru BiH uvek se kroz istoriju loše završavalo. Zato je demilitarizacija najbolja ponuda.
Komesaru Oliveru Varheljiju preneli ste da su predstavnici RS spremni da se vrate u institucije ukoliko bi se ukinuo Inckov zakon. Šta ćete ako ne bude ukinut?
Nećemo se vratiti. To je njima jasno. Ako je iko hteo da razbije BiH a očigledno je Incko hteo onda je u tome uspeo. Kakav god bio razvoj situacije pa i kad se vratimo Bosna neće nikad biti kao ona od pre godinu dana.
Mnogi na Zapadu vas doživljavaju kao nekog ko igra opasne igre. Ima li razloga za strah da ovde može doći do nekog sukoba?
Nema nikakvog razloga za strah. U nemoći da spreče političko delovanje muslimani su odlučili da prete ratom. Aktivirali su svoju staru propagandnu strukturu da govore o strašnom Dodiku koji nema ni vojsku, ni obaveštajnu službu, koji upravlja republikom koja je u nepovoljnom okruženju, koju zapadne sile tretiraju kao nepotrebnu i u tim okolnostima se svaki dan borim gotovo iz početka. I to je njima dosadilo da ima neko uporan. Kad sam bio u Vašingtonu, dok sam još mogao da idem, napisali su da se zabranjuje građanima SAD da sa mnom komuniciraju pa me čudi kako to komunicira Eskobar i ambasador. Nešto tu ne razumem. Zamrznuta je imovina Dodiku SAD. Milorad Dodik nema tamo imovinu. Nemam je ni u Zapadnoj Evropi. Ono što imam, imam ovde i nešto u Srbiji.
Predsednik Putin će, kako je preneo predsednik Vučić, doći u Srbiju između maja i oktobra sledeće godine. On nikad nije bio u BiH.
Voleo bih da Putin dođe. Mislim da bi se i u uslovima pandemije u ovom gradu okupila nemerljiva masa ljudi koja bi došla da ga pozdravi. Ali imao sam ranije jedan dogovor s njim pa ću pokušati ponovo da to utvrdim. Gradimo srpsko-ruski pravoslavni centar u Banjaluci i hram koji je bukvalna replika hrama koji je postojao u Kremlju. Ranije kad je ta inicijativa bila u začetku zamolio sam predsednika Putina da kad dođemo do osvećenja tog hrama da bi bilo dobro da i on bude tu. I on je klimnuo glavom. E za to klimanje glavom moram da potvrdim da li će se to ipak desiti. A verujem da ćemo u naredne dve-tri godine finalizovati izgradnju.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala