- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Zaharova: Situacija na granici Belorusije i Poljske ─ primer informacionog rata

© Sputnik / Sputnik / Uđi u bazu fotografijaMigranti u privremenom smeštaju u blizini belorusko-poljske granice
Migranti u privremenom smeštaju u blizini belorusko-poljske granice - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2021
Pratite nas
Situacija na belorusko-poljskoj granici je model i primer informacionog rata, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
„To što sada vidimo na pomenutoj belorusko-poljskoj granici je model, ilustrativni primer informacionog rata“, rekla je Zaharova na ekspertsko medijskom forumu u Novinskoj agenciji „Rusija sevodnja“.
„Tri hiljade Iračana postalo je tobože globalna pretnja postojanju Evropske unije. Italija za nekoliko dana pušta više ljudi iz različitih zemalja sveta. Za godinu dana, prema podacima italijanske policije, Italija je propustila 60 hiljada migranata. Razlika je očigledna u čemu? U tome što su tamo ilegalno. Oni ilegalno ulaze na teritoriju Italije, a na teritoriju Belorusije, koliko shvatam, ulaze legalnim putem. Pa ko kome stvara pretnju i zašto se o tome ne govori? Zato što mi sami ne o ​​tome ne govorimo dovoljno“, istakla je ona.
Prema njenim rečima, potrebno je „naneti štetu“ u informacionom prostoru Savezne države emitovanjem televizijskih i radio projekata na nekoliko jezika važnih za region, osim ruskog.

Uvlačenje Rusije u migrantsku krizu

Zahrova je istakla da Zapad „uvlači” Rusiju u migrantsku krizu na poljsko-beloruskoj granici kako bi je iskoristio kao faktor za optužbe „teške kategorije“.
„Zašto nas uvlače? Zato što kolektivni Zapad ne voli i ne može da priznaje sopstvene greške. Mislim da on jednostavno nema takvu funkciju“, rekla je Zaharova novinarima.
„Zato moraju da smisle nešto što mogu da prodaju sopstvenim građanima, biračkom telu, stanovništvu i međunarodnoj zajednici kako bi se objasnilo zašto se to ponovo desilo. Stoga je potreban spoljni faktor: pre svega, ‘kriva’ je Belorusija, zvanični Minsk, pre svega su za nastalu situaciju iz nekog razloga krivi građani Belorusije, a istovremeno počinju da uvlače i Rusiju kao neki, po njihovom shvatanju, faktor teške kategorije koji se može navesti u svakoj prilici kada ti treba odgovor na pitanje ‘ko je kriv?’“, istakla je portparolka.
Migrantska kriza na granici Belorusije sa Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kuda su se od početka godine uputili migranti, zaoštrila se 8. novembra. Nekoliko hiljada migranata došlo je do belorusko-poljske granice i ne napušta pograničnu zonu. Neki od njih pokušali su da uđu u Poljsku razbijajući ogradu od bodljikave žice. Zemlje Evropske unije optužuju Minsk za namernu eskalaciju krize i pozivaju na uvođenje sankcija. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko smatra da su za ovu situaciju krive same zapadne zemlje, zbog čijih dejstava ljudi beže od rata.
U poslednje vreme Litvanija, Letonija i Poljska javljaju o rastu broja privedenih ilegalnih migranata iz zemalja Bliskog istoka i Afrike na granici sa Belorusijom i optužuju Minsk za stvaranje migrantske krize. Minsk demantuje sve optužbe. Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da Minsk više neće sprečavati priliv ilegalnih migranata u zemlje EU – zbog sankcija Zapada za to nema ni novca ni snage.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala