- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Praški skandal: Pravoslavnoj crkvi gde se mole Srbi preti katanac — neki bi tako da kazne Ruse

© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan JablanovićLiturgiju služe svaki dan, a nedeljom i praznikom dve, da bi rasteretili crkvu, uvek je duplo više vernika napolju.
Liturgiju služe svaki dan, a nedeljom i praznikom dve, da bi rasteretili crkvu, uvek je duplo više vernika napolju.
 - Sputnik Srbija, 1920, 11.11.2021
Pratite nas
Najposećenijoj pravoslavnoj crkvi u Pragu preti katanac. Uprava groblja na kome je kripta sa kostima srpskih zarobljenika u Prvom svetskom ratu tvrdi da službama prisustvuje previše ljudi, da sveće oštećuju freske, a smeta razglas sa koga se čuje liturgija. Za pojedine, svi pravoslavni su Rusi i zato žele da je zatvore, kažu sagovornici Sputnjika.
Kako saznajemo, pravni zastupnik Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke razgovarao je sa predstavnicima gradske uprave, „koja je spremna za tehničke pregovore o tome pod kojim uslovima će se crkva dalje koristiti“.
„Nije još bilo razgovora, samo su počeli da nas optužuju po medijima. Bez ikakvog dogovora direktor groblja je doneo rešenje da se do 1. januara 2022. predaju ključevi crkve, a da se sa nama nije razgovaralo o tome šta i kako bi moglo da se poboljša“ , kaže za Sputnjik Srđan Jablanović, jedan od sveštenika crkve Uspenja Presvete Bogorodice na Olšanskom groblju.
On 20 godina služi u hramu u koji u najvećoj meri dolaze Ukrajinci iz Zakarpatja i Srbi koji su došli u Prag iz svih republika bivše Jugoslavije, ali i Rusini, Rusi, Gruzini, Bugari, Grci i pravoslavni Česi.

Udar na pravoslavnu crkvu u Pragu

Svedoči nam da su optuženi da je u kripti u kojoj su posmrtni ostaci 130 srpskih zarobljenika u Prvom svetskom ratu napravljeno skladište, a reč je, kaže otac Srđan, o ikonama, crkvenim zastavama. Kripta je uređena i otvorena, u nju se redovno polaže cveće.
© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan JablanovićU ovom hramu pod upravom pomesne Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke neprekidno se služi od novembra 1924. godine.
U ovom hramu pod upravom pomesne Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke neprekidno se služi od novembra 1924. godine.  - Sputnik Srbija, 1920, 11.11.2021
U ovom hramu pod upravom pomesne Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke neprekidno se služi od novembra 1924. godine.
„Okuplja se mnogo ljudi, to je tačno, posebno praznikom i nedeljom, kada služimo dve liturgije. Liturgiju služimo svaki dan, a nedeljom dve, da bismo rasteretili crkvu, ali inače, nikakvih problema nije bilo, nekakvih incidenata. Ljudi dolaze da se mole Bogu. To je groblje, dolaze ljudi čiji su bližnji sahranjeni, dođu na grob i u crkvu da zapale sveću. Nedeljom i praznikom svećnjake iznosimo van crkve“, objašnjava otac Srđan.

U ovom hramu pod upravom pomesne Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke neprekidno se služi od novembra 1924. godine. U njoj je i relikvija, krvava košulja kralja Aleksandra, pokrovitelja pravoslavlja u Češkoj, koju je nosio tokom atentata u Marselju. Njegov poklon zvono i danas poziva na molitvu.

Direktor bi da „uređuje“ bogosluženja

Zbog najave zatvaranja, hram je izdao saopštenje u kome poziva na razgovor da se sporna pitanja reše. Uzeli su i advokata koji bi rešavao „sporne stvari“.
„Narod se uznemirio, a mi se uzdamo u Boga da se to neće desiti. Sada nezvanično čujemo da će nam uzeti ključeve od kripte koja je ispod hrama, a direktor je za praške novine izjavio da će se poredak bogosluženja bolje urediti i kontrolisati, ne znam šta je mislio pod tim“, kaže ovaj sveštenik.
On dodaje da u hramu molitva teče kao reka, a teče i reka pravoslavnih, oko 150 kršenja imaju godišnje, tu su i venčanja, opela. Svakog dana čitaju se i molitve za pokoj duše i za zdravlje. Na obe liturgije nedeljom više ljudi stoji napolju, nego u crkvi.
„Zameraju nam što koristimo zvučnike na groblju, ali ti zvučnici se koriste za molitvu, da bi ljudi koji su napolju mogli da slušaju liturgiju i hor koji peva“, kaže otac Srđan i dodaje da su oko crkve sahranjeni uglavnom pravoslavni, a katolici na drugom delu velikog starog groblja, najznačajnijeg u Pragu.
© AP Photo / Petr David JosekUklanjanje spomenika maršalu Konjevu u Pragu
Uklanjanje spomenika maršalu Konjevu u Pragu - Sputnik Srbija, 1920, 11.11.2021
Uklanjanje spomenika maršalu Konjevu u Pragu

Udar antifa na Ruse?

Na liturgiji je redovan i Jaroslav Foldina, poslanik u češkom parlamentu i predsednik Udruženja češko-srpskog prijateljstva. On za Sputnjik kaže da pokušaj zatvaranja crkve najmanje ima veze sa navedenim razlozima. Na vlasti u Pragu je Piratska partija, koju Foldina, član partije „Sloboda i direktna demokratija“, poredi sa antifom.
„Kad oni kažu da smo mi ekstremisti, ja kažem, vi ste ekstremisti, vi ste politički kao antifa. Oni su potpuno protiv Rusije, a na pravoslavnu crkvu gledaju isto, svejedno im je da li ste Bugarin, Rumun, Čeh ili Ukrajinac, kad je neko pravoslavac, on je Rus, to je ruska ideologija. Javno kažu da su protiv Rusije i njene politike. Svi mi koji smo pravoslavci, po njihovom mišljenju smo ’ruska propaganda‘“, kaže Foldina.
On dodaje da je stranka kojoj smeta pravoslavna crkva uklonila spomenik Ivanu Konjevu, koji je u Češku došao kao predvodnik Oslobodilačke armije. Oko toga se digla velika prašina pre dve godine. Uklonili su i drugi spomenik, tenk koji je prvi stigao u Prag da ga oslobodi.
„Imaju svog čoveka iz Piratske partije koji bi mogao da postane ministar inostranih poslova, a on javno govori da neće da sarađuje sa današnjom Rusijom zato što je takva i ovakva, ali ni sa Kinom. Ovo što se dešava sa crkvom, dešava se namerno, to je ideološka stvar, nema nikakve veze s tim što se crkva nalazi na groblju ili nečim drugim što tvrde“, ističe Foldina.

Politička pomeranja preokreću stvar

U Češkoj je u toku formiranje nove Vlade, naš sagovornik čija je partija dobila 20 mesta u parlamentu, dodaje da će tražiti podršku stranke ANO dosadašnjeg premijera Andreja Babiša, koja ima 72 poslanika, kako bi pravoslavni zadržali svoj hram.
„Iskoristiću i šansu postavljanja poslaničkog pitanja direktno premijeru, pod čijom je ingerencijom Zaštitnik manjina, neka ga on pita kako je moguće da nam uzimaju demokratsko pravo na ispovedanje vere. Nemaju jake argumente da ovo urade, a da svi jasno ne vide da je politička stvar“, ističe Foldina, po ocu Čeh, a po majci Srbin, koji je kršten i venčan u pravoslavnoj crkvi.
Kako Sputnjik saznaje, sa problemom oko crkve upoznata je ambasada Srbije, ali i ambasadori drugih pravoslavnih zemalja čiji vernici dolaze u hram.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala