https://lat.sputnikportal.rs/20211106/istice-rok-da-li-ce-srbija-reagovati-posle-protestne-note-hrvatske-1131330666.html
Ističe rok: Da li će Srbija reagovati posle protestne note Hrvatske
Ističe rok: Da li će Srbija reagovati posle protestne note Hrvatske
Sputnik Srbija
U ponedeljak ističe rok koji je zaštitnik građana Zoran Pašalić dao Ministarstvu prosvete i Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja Srbije da se izjasne o... 06.11.2021, Sputnik Srbija
2021-11-06T11:38+0100
2021-11-06T11:38+0100
2021-11-06T11:38+0100
srbija
kultura
srbija
politika
srbija – društvo
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/111452/13/1114521339_0:103:2001:1228_1920x0_80_0_0_44ff016b6b39dfe4e6ea7f8b349b047f.jpg
Pašalić je pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada protiv ove dve institucije, po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske manjine u Srbiji zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika, prenose Novosti.U pritužbi, hrvatska manjina je navela da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika na zahtev Zavoda doneo stav prema kojem u južnoslovenske jezike treba navesti srpski, bugarski, makedonski i slovenački jezik i prema kojem Hrvati spadaju među narode koji se koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim. Navodi se i da u udžbenicima srpskog jezika za osmi razred osnovne škole, koji su objavljeni, stoji ovakva definicija.Istovremeno, nakon što je zaštitnik građana pokrenuo ovaj postupak, direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Zlatko Grušanović obratio se Odboru za standardizaciju srpskog jezika da pojasni svoj raniji stav, koji je i donet na molbu Zavoda da Odbor „pomogne i da stručno mišljenje u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost“.Odbor je tada u odgovoru naveo da među južnoslovenske jezike treba uvrstiti srpski, bugarski, makedonski i slovenački, te da Hrvati srpski jezik nazivaju hrvatskim. Taj stav je ugrađen u udžbenik i postao je sporan za zvanični Zagreb, ali i za hrvatsku nacionalnu manjinu. Srpski lingvisti zastupaju stav da je neophodno razlikovati lingvističke i političke jezike i podsećaju da i strani naučnici govore da između Bugarske i Slovenije postoje jedan lingvistički i više političkih jezika. Ističu i da su najpoznatiji hrvatski lingvisti pre 100 godina isticali da Hrvati govore jezikom Vuka i Daničića, te da je Hrvatski sabor 1890. godine doneo odluku da se ozvaniči vukovski tip književnog jezika.
https://lat.sputnikportal.rs/20211006/hrvatska-uputila-protestnu-notu-srbiji-sramotno-ponasanje-srpskih-vlasti-1130440187.html
https://lat.sputnikportal.rs/20211006/hrvati-besni-na-beograd-oglasio-se-i-hrvatski-institut-za-jezik-1130447212.html
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2021
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
kultura, srbija, politika, srbija – društvo, društvo
kultura, srbija, politika, srbija – društvo, društvo
Ističe rok: Da li će Srbija reagovati posle protestne note Hrvatske
U ponedeljak ističe rok koji je zaštitnik građana Zoran Pašalić dao Ministarstvu prosvete i Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja Srbije da se izjasne o hrvatskom jeziku u udžbeniku za osmi razred osnovne škole.
Pašalić je pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada protiv ove dve institucije, po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske manjine u Srbiji zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika,
prenose Novosti.
U pritužbi, hrvatska manjina je navela da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika na zahtev Zavoda doneo stav prema kojem u južnoslovenske jezike treba navesti srpski, bugarski, makedonski i slovenački jezik i prema kojem Hrvati spadaju među narode koji se koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim.
Navodi se i da u udžbenicima srpskog jezika za osmi razred osnovne škole, koji su objavljeni, stoji ovakva definicija.
Istovremeno, nakon što je zaštitnik građana pokrenuo ovaj postupak, direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Zlatko Grušanović obratio se Odboru za standardizaciju srpskog jezika da pojasni svoj raniji stav, koji je i donet na molbu Zavoda da Odbor „pomogne i da stručno mišljenje u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost“.
Odbor je tada u odgovoru naveo da među južnoslovenske jezike treba uvrstiti srpski, bugarski, makedonski i slovenački, te da Hrvati srpski jezik nazivaju hrvatskim. Taj stav je ugrađen u udžbenik i postao je sporan za zvanični Zagreb, ali i za hrvatsku nacionalnu manjinu.
Srpski lingvisti zastupaju stav da je neophodno razlikovati lingvističke i političke jezike i podsećaju da i strani naučnici govore da između Bugarske i Slovenije postoje jedan lingvistički i više političkih jezika. Ističu i da su najpoznatiji hrvatski lingvisti pre 100 godina isticali da Hrvati govore jezikom Vuka i Daničića, te da je Hrvatski sabor 1890. godine doneo odluku da se ozvaniči vukovski tip književnog jezika.
