- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Crne mise i dečja krv: Priča o francuskoj veštici koja je bila moćnija i od Kralja Sunce

© Flickr / LuminitsaVeštica
Veštica - Sputnik Srbija, 1920, 26.10.2021
Pratite nas
Kako je Ketrin la Vuazan — gatara, ulični pacov, preduzetnica, sveštenica, zatvorenica i veštica — u jednom trenutku bila moćnija i od samog Kralja Sunca.
Sa 40 godina, Ketrin Monvoazan našla se u mračnoj prostoriji, osvetljenoj bakljama kada ju je grupa muškaraca osudila na smrt.
Bio je to neobičan kraj života za nekoga čiji je spoljašnji izgled bio relativno uobičajen za 17. vek. Katarina je bila žena zlatara i trgovca svilom. Živela je udobno u užurbanom naselju u srcu Pariza. Bila je majka, preduzetnica, filantrop, zaljubljenik u umetnost.
Ali ona je takođe bila i veštica, i to ona koja je zamalo srušila francusku aristokratiju i skoro uspela da ubije kralja.
Ni u jednoj istorijskoj knjizi nećete naći mnogo o Ketrininom ranom životu. Rođena kao Ketrin Deše 1640. godine, smatra se da je bila strogo vaspitana i siromašna. Već sa devet godina bila je na ulici, snalazeći se za život.
Udala se za zlatara i trgovca kada je imala 20 godina. Veoma brzo je shvatila da je njen muž nesposoban i nepouzdan. Posao mu je propadao, bio je u ogromnim dugovima, a Ketrin je odbijala da se vrati na ulicu. Tada je uradila ono što je u to vreme radila svaka preduzimljiva mlada žena sa veštinom čitanja iz dlana i osnovnim razumevanjem mračnih veština: postala je vladarka otrova.
Naravno, ne odmah.
S obzirom na krugove u kojim se kretala, zahvaljujući poslu svog muža, Ketrin je počela sa veštičarenjem, i to u elitnim krugovima francuske aristokratije. Vežbala je hiromantiju i čitanje lica, govoreći depresivnim, nezadovoljnim plemkinjama kako da poboljšaju svoje brakove. Koristila je trave, pa je ponekad davala i lekove za bolove. Povremeno je bila i babica — naučila je kako da izvrši abortus, što je bilo veoma popularno u vreme kada je želja za razvratom kuljala tokom strogog katolicizma.
Žene snažne volje, posebno one za koje se pričalo da koriste crnu magiju, plašile su tadašnje licemere u crvenim haljinama. Ali Ketrin je bila pametna i beskompromisna. Uverila je sveštenike i profesore teologije na univerzitetu Sorbona da joj je Bog dao sve veštine koje poseduje. Govorila im je da ona samo koristi psihologiju i svoju veru kako bi pomogla ljudima u nevolji.
Ketrinin posao, koji je sada naizgled podržavala Crkva, počeo je da cveta.
Naravno, budući da je bila lukava žena, Ketrin je pratila trendove među svojim klijentima. Većina njih, ako ne i sve, želele su nešto od svojih muževa. Neke su želele da određeni mladići postanu njihovi muževi, neke su želele da im muževi budu mrtvi, neke su htele da naslede porodično bogatstvo... Ketrin je tada počela da pravi napitke – svaki namenjen određenoj želji. Mlela je i mešala kosti, špansku mušicu, ljudsku krv, strugotine metala... Sve kako bi pomogla nekim od najplemenitijih žena tadašnjeg društva.
Ali nisu ljubavni napici ili čitanje linija lica doveli čuvenu La Vuaza, na lomaču... to su bila ubistva, crne mise i otrovi.
Jedna od njenih najskupljih usluga postala ključna u njenoj smrtnoj presudi.

Crne mise

La Vuazan je angažovala sveštenike – od kojih su neki bili njeni ljubavnici ili dužnici – da izvode satanske rituale u katakombama ispod njenog doma. Ove bogohulne crne mise bile su mračne inverzije tradicionalnog katoličkog rituala u kojem bi gola žena ležala na oltaru, držeći crne sveće u svakoj ruci i sa peharom na stomaku. Sveštenik bi vršio satanske obrede nad njenim telom pre nego što bi sipao krv novorođene bebe u čašu dok se žena molila mračnom gospodaru.
Da li je beba bila živa ili ne, nikada nije utvrđeno, ali La Vuazan nije bilo teško da nađe bebu za ritual. Ona je godinama ranije otvorila dom za nevenčane majke, pomažući ženama da izvrše abortuse i siromašnim devojkama da zbrinu svoje bebe nakon porođaja. Klijenteli niže klase nije naplaćivala ove usluge. Naplaćivala ih je ženama koje nisu mogle da priušte sebi skandal sa vanbračnim detetom. Nesrećnim siromašnim ženama je možda govorila da će pronaći domove za njihovu decu, ili im nije govorila ništa. U svakom slučaju, stalno je imala krv za svoje rituale zahvaljujući svojoj „filantropiji“.

Afera otrov

Afera otrov je bio skandal koji je potresao francusko plemstvo u 17. veku.
Sve je počelo suđenjem Madam de Brinvilijer, koja je bila optužena da je sa svojim ljubavnikom ubila svog oca i braću kako bi nasledila imanje.
I sam Kralj Sunce, Luj Četrnaesti, tada se uplašio da bi mogao da postane žrtva trovanja. Uposlio je slugu – probača hrane, a šefu pariske policije je odobrio da otpočne lov na veštice.
U toku lova na veštice uhapšena je Mari Bos, čuvena francuska trovačica koja je bila član složene mreže proricača, alhemičara i majstora proricanja kojoj je sama La Vuazan pripadala.
Bos i La Vuazan su bile rivalke — Ketrin je imala klijentelu koja je više plaćala, pa je i sama živela raskošnim životom i trošila novac na skupe stvari. Bosova je pak bila bolja trovačica, a njihovo neslaganje bila je dovoljno da Bosova uvuče i La Vuazan u aferu otrov, prenosi Nacionalna geografija.
Ketrin je uhapšena, mada verovatno nije mučena. Šef policije je znao da La Vuazan ima određene slabosti – ljubavnike i vino – stoga ju je držao u alkoholisanom stanju tražeći od nje detalje o tome kome je sve služila i šta te usluge podrazumevaju.
Istina je izašla na videlo.
Ne samo da je La Vuazan čuvala neke od najmračnijih fantazija elite, nego je bila veoma blizu samog kralja. Njena najistaknutija klijentkinja bila je Madam de Montespan, zvanična ljubavnica kralja Luja Četrnaestog, koja je, kako se veruje, tražila usluge od La Vuazan – prvo za ljubavne napitke, kako bi je kralj odabrao, a onda i za sve drugo što joj je bilo potrebno. Šta god da je La Vuazan uradila, delovalo je – jer je Madam de Montespan kralju bila zvanična ljubavnica više od decenije. Navodno je Madam de Montespan prisustvovala i crnim misama, a veruje se da je postojao otrov spremljen za kraljevu novu ljubavnicu, ili čak samog kralja.

Nije otišla tiho

Veruje se da je pomogla u trovanju preko 1.000 ljudi, a neki spekulišu da je ubila preko 2.500 beba za potrebe svojih ceremonija. Umrla je početkom 1680. nakon što ju je „vatreni sud“ proglasio krivom i dostojnom jedne od najstrožih kazni koje je sud mogao izreći. Ali nije otišla tiho.
Neki kažu da je molila za milost, drugi kako je vikala da je nevina, a treći da je proklela porodice svakog od muškaraca odgovornih za njenu presudu.
Noć veštica - Sputnik Srbija, 1920, 31.10.2020
Noć veštica i u Srbiji: Slavljenje vrhovne sile Zapada — „božanstva novca“
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala