- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Specijalni aranžmani: Rusi željni adrenalina putuju u opasne krajeve sveta

© REUTERS / WANA NEWS AGENCYUlaz na aerodrom u Kabulu
Ulaz na aerodrom u Kabulu - Sputnik Srbija, 1920, 03.10.2021
Pratite nas
Pancir i kaciga umesto peškira i kreme za sunčanje – u Rusiji su sve popularnija turistička putovanja u opasne krajeve sveta. Sirija je trenutno vodeća zemlja za koju su putnici zainteresovani, ali neki već planiraju izlet u Avganistan koji su zauzeli talibani. Na tržištu ima i drugih specijalnih ponuda u zemlje poput Somalije, Južnog Sudana, Libije.
Moskvoljanin Dmitrij Miler koji je ranije već bio u Iraku, Alžiru i u nekim delovima Latinske Amerike, gde je nivo uličnog kriminala izuzetno visok, sada se sprema da ide na odmor u Avganistan. Privlače ga mesta gde se svakodnevno odvijaju vojne operacije.
„Želim da osetim raznolikost života ljudi u jedinstvenim društveno-političkim uslovima, kaže Miler.

Nezaboravni utisci

Od sredine avgusta 2021. godine Avganistan se nalazi pod kontrolom talibanskog terorističkog pokreta, zabranjenog u Rusiji, koji planira da obnovi praksu telesnog kažnjavanje i javnih pogubljenja. S dolaskom novih vlasti većina stranaca je žurno napustila ovu državu. Ali neke turiste takva atmosfera privlači.

„Kada mnogo putuješ, sve je manje stvari koje mogu da na tebe da ostave utisak. Kada sam bio mlad, za mene i moje društvo je čak i odlazak u susedni deo grada predstavljao avanturu, a sada si bukvalno u potrazi za nečim što može da u tebi probudi emocije. Ljudi koji se bave ekstremnim sportovima, veru se bez straha na nebodere, kažu da sam lud. Odgovaram im – i vi ste. Svako ima svoj način da život učini interesantnim“, objašnjava Dmitrij.

Miler nije ni izdaleka usamljen primer. Mnogo je Rusa koji žele da u svom aranžmanu otputuju u krizna žarišta.
„Ljudi poput mene ima mnogo. Uglavnom su to muškarci stari između 35-50 godina koji se bave biznisom i investicijama. Ljubitelji takvih putovanja često se međusobno poznaju,” kaže ovaj Moskovljanin.
Prema rečima drugog „ratnog” turiste Vladimira Terehova (ime je promenjeno na njegov zahtev), u Rusiji ima nekoliko stotina ljudi koji vole da idu na odmor u mesta gde se puca.

Sve za vaš novac

Putnici tvrde da su ova putovanja potpuno legalna. Istina, nije ih lako organizovati: potrebne su preporuke i, naravno, finansijska sredstva.
Na primer, cena nedeljne ture u Avganistanu iznosi oko 300 hiljada rubalja, ili više od 4.000 dolara, i to bez avionske karte. Ovaj „paket aranžman” uključuje dobijanje vize, smeštaj (u Kabulu mogu da se rezervišu dva hotela, jedan od njih je sa pet zvezdica), osnovnu hranu, stalnu pratnju po gradu i logistiku. Druge destinacije mogu da budu još skuplje. Na primer, prema rečima Terehova, tri dana u Somaliji košta sedam hiljada dolara.
Još jedan ekstremni turista, koji je želeo da da se njegove ime ne otkriva, objašnjava: usluge organizovanja ovakvih putovanja obično se ne prodaju svakom prolazniku. „Ja pomažem iskusnim putnicima, koji razumeju šta je, na primer Avganistan, i shvataju sve rizike i specifičnosti, bilo po preporuci ili onima koje lično poznajem. To je, na kraju krajeva, pitanje bezbednosti. Ipak, ako bi mi platili milion, pokazaću put bilo kome“.
Kao turista, priča on , možeš da otputuješ gde god poželiš. „Treba samo obezbediti podršku uticajnih ljudi među diplomatama i dobiti zvanične dokumente. Ne bavim se nelegalnim stvarima a, koliko znam, ni ostali iz ove branše.
Dmitrij Miler priznaje da ukoliko čovek ide direktno u konzulat zemlje sa komplikovanim viznim režimom, najverovatnije biva odbijen.
„S ljudima koji su mi potrebni upoznajem se na otvorenim događajima u Moskvi. Uglavnom su to ljudi koji mogu da obezbede kako vizu, tako i bezbednost na terenu.”
Osim dozvole za ulazak u krizno područje, važno je imati i pouzdane ljude koji vam mogu pomoći u bilo kom trenutku. U tom slučaju, za putovanje je potrebno znanje engleskog jezika – za sve ostalo će se pobrinuti vaša pratnja.

„Ako put vodi kroz nemirne zemlje, neko mora da vam bude pratnja. Najbolji izbor je naoružano obezbeđenje, pogotovo ako imate skupu opremu. U mnogim državama je široko prisutan strah od špijuna, a ako nosiš veću količinu tehnike, to izaziva mnoga pitanja”, navodi Miler.

Najlakše se stiže kopnenim putem

Putnici napominju da su glavne poteškoće, po pravilu, vezane za transport do kriznih žarišta. Na primer, nema direktnih letova za Avganistan iz Rusije. Postoje opcije tranzita – sa presedanjem u Istanbulu. Čekanje na presedanje traje najmanje 35 sati, a rezervacija je moguća samo tri nedelje pre poletanja.
Neki ljubitelji ekstremnog turizma smatraju da je avionom nemoguće stići do Avganistana. „Recimo i da postoje neki letovi iz Istanbula, ali je veliko pitanje da li bi na takav let primili nekog drugog osim državljana Turske i Avganistana”, kaže Vladimir Terehov.
Dmitrij Miler objašnjava da se međunarodni letovi za Avganistan bili najavljeni da bi na kraju bili otkazani. U ovu državu se može ući samo kopnom, preko Srednje Azije. Ili kroz Pešavar – u ovom slučaju potrebna je još i pakistanska viza.
„Ja tako i planiram maršrutu”, kaže Miler. Nove avganistanske vlasti su relativno lojalne prema Rusiji i Kini, pa je građanima ovih zemalja dozvoljeno da prelaze granicu. Stanovnicima Evropske unije je teže.”
Istovremeno, često je nemoguće stići do nekih mesta čak ni automobilom. Na primer, preko Tadžikistana može se stići samo do Vahanskog koridora, enklave odvojene visokim planinama od ostalog dela Avganistana.
„U Vahanu nema puta. Planinom se ide pešice minimum tri dana, a helikopterom nije uvek moguće, a ni bezbedno. Već dugo želim da vidim ovo mesto, ali sprečava me to što je ono nepristupačno. Iako tamo nema talibana: na toj teritoriji žive nomadi.”
Putnici kažu i da je lakše doći kopnenim putem ne samo do Avganistana, već i do većine drugih kriznih područja, a tu je i veća verovatnoća da se viza dobije na granici.
„Na primer, u Siriju sam ušao iz Libana i odmah sam dobio vizu. Da sam išao iz Rusije – vizu ne bih dobio”, objašnjava ovaj turista i dodaje da treba poznavati i političku situaciju države u koju se putuje. „Ukoliko želiš da dođeš u Siriju preko Turske nećeš imati nikakvih problema, odmah će te pustiti da uđeš, ali nije izvesno da ćeš tako lako da izađeš”, kaže on.

Popularno odredište

Uzgred, ljubiteljima netrivijalnih putovanja nude se i paket varijante putovanja. Recimo, u septembru 2021.godine, na sajtu „Avito” se pojavio oglas o prodaji „taliban tura” po Avganistanu. Cena za turu je iznosila 350 hiljada rubalja ili oko 5.000 dolara. U ovu cenu je bila uračunato dobijanje vize, let sa presedanjem u Istanbulu, hotel u Kabulu i usluge vodiča.
Uz dodatnu naknadu mogao se dobiti čak i lični telohranitelj. Ova objava se nije dugo zadržala na sajtu „Avito”- administracija resursa ju je obrisala zbog kršenja propisa. Za nekoliko sati objavu je pogledalo na stotine ljudi.
Autor ovog oglasa nije bio profesionalni turoperator, već model i blogerka Galina Ždanova iz Krasnojarska. U intervju za medije naglasila je da „ne kontaktira teroriste i da sve radi službenim kanalima”.
Putni aranžman za Somaliju, Južni Sudan, Libiju i Vahanski koridor u Avganistanu može se kupiti i kod kompanija koje su u registru ruskih turoperatora.
Doduše, predstavnici tih firmi naglašavaju da je putovanje moguće samo na lični zahtev ili ako se formira grupa turista.
Jedna od najpopularnijih destinacija je Sirija.
„Iz Rusije postoje dva leta za poslovne ljude i Sirijce. Zbog pandemije, turističke vize mogu se dobiti tek od oktobra”, objašnjava Georgij Leontjev, predstavnik sirijske turističke agencije i stručnjak za Bliski istok. On dodaje da je formirana grupa od 30 turista koji žele da dođu u Siriju , ali da se sada njen polazak pomera na neodređeno vreme.
Sirija je, kaže on, za sada bezbedna –sa izuzetkom jednog dela koji je udaljen od turističkih ruta.
„Ali morate jasno razumeti u koji deo zemlje idete i uzeti u obzir specifičnost posleartne situacije. Na primer, sećam se kako je grupa turista u Iraku bila privedena na jedan dan, jer su se slikali na mostu u blizini vojne baze, iako su ratna dejstva odavno prestala. Ili evo još jednog primera: ostrvo Sokotra de jure pripada Jemenu, a de fakto je pod kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sa političkog gledišta, to je nepriznata enklava, uz sve ono što podrazumeva. Za razliku od kontinentalnog Jemena, tamo je potpuno mirno. Turisti posećuju ovo mesto”, rekao je Leontjev.
Ovaj ekspert zasad ne preporučuje ture za Avganistan.
„Pre deset godina postojala je određena potražnja za tom destinacijom, iako specifična, na primer, grupe veterana iz avganistanskog rata. Ali tada sam jasno znao kako da napravim maršrutu i kakvo je stanje u zemlji. Sada to više nije slučaj”, zaključuje Leontjev.
Nema sumnje da rat u bilo kom delu sveta smanjuje priliv turista. Na primer, u prva tri kvartala 2019. godine, prema podacima granične službe Federalne službe bezbednosti Rusije, Siriju su posetila 334 putnika iz Rusije. A 2010. godine Avganistan je posetilo devet miliona turista. Nagorni Karabakh, gde su u jesen 2020. počela ratna dejstva, posetilo je 2.200 ljudi, skoro dvaput manje nego pre zaoštravanja sukoba.

Uzdaj se samo u sebe

Za Ruse ne postoji direktna zabrana za odlaske u krizna područja. U takvim slučajevima, Ministarstvo spoljnih poslova, Ruska federalna agencija za turizam (Rosturizam) i Asocijacija turoperatora Rusije samo preporučuju ljudima da ne putuju ako ne moraju. Ali na veb-stranicama tih institucija nema čak ni spiska tih zemalja.
Prema rečima Olega Abramenkova, advokata grupe Evropska pravna služba, ne postoje ograničenja za rad turističkih agencija u nebezbednim područjima.
„U slučaju privremenog boravka Rusa u takvim državama, dužnost Rosturizma je samo da informiše turoperatore, turističke agente i turiste o pretnjama za bezbednost”, naglašava on.
Putno osiguranje za takav odmor nije lako kupiti, a nije ni jeftino.
„Osiguranje je moguće dobiti, ali uz brojne ograde. Ukoliko je klijent smišljeno došao u zonu borbenih dejstava ili se u zemlji dogodio državni prevrat, osiguranje mu neće biti pokriveno. Za većinu osiguravajućih kuća takvi rizici nisu interesantni i one mogu da odbiju da prodaju polise ili da zacepe cenu nekoliko puta veću nego za obične destinacije”, objašnjava Roman Platonov, član odbora osiguranja „Smartstrah".
Uostalom, sami turisti često smatraju da je kupovina osiguranja prilikom odlaska u drugu državu besmisleno bacanje novca.

„To je beskorisno. U zemljama pod međunarodnim sankcijama Siriji, Iranu, Avganistanu – prihvataju samo njihovo domaće osiguranje. I najverovatnije vam neće pomoći u hitnim slučajevima. Zato se morate pouzdati samo u sebe, a najbolje osiguranje je – vera u sreću”, tvrdi Vladimir Terehov.

Putnici i eksperti ističu da poslednjih godina nije bilo slučajeva da su ruski turisti nestajali ili da su ginuli u kriznim žarištima. Poslednji takav incident dogodio se 2006. godine kada je na severu Avganistana nestao 26-godišnji Rus Sergej Bereznicki.
Krasnojarski kraj je jedan od najvećih regiona Rusije. - Sputnik Srbija, 1920, 17.08.2019
Čudo Sibira: Grad u kom je Rusima toplo na minus pet (foto)
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala