- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

O sudbini termoelektrana se pita i cena struje

© Foto : Youtube/Televizija Nikšić/PrintscreenTermoelektrana Pljevlja
Termoelektrana Pljevlja - Sputnik Srbija, 1920, 24.09.2021
Pratite nas
Treći blok „Kostolca B“ će, sasvim je izvesno, biti među poslednjim termoelektranama na ugalj koje će Kina izgraditi u Evropi. Ono što je, međutim, takođe izvesno je da planiranog gašenja nekih termoelektrana još neće biti. To je posledica više nego duplo veće cene struje koja će biti visoka i u 2022.
Kod takvog poremećaja na evropskom energetskom tržištu svako će se snalaziti kako može da bi nadomestio potrebnu električnu energiju. Neka druga rešenja će doći na red tek kada se situacija stabilizuje, smatra savetnik za energetiku predsednika Privredne komore Srbije (PKS), Miroslav Lutovac.

Sudbina termoelektrana na ugalj

Da Kina u inostranstvu više neće graditi nove termoelektrane na ugalj i da će ojačati podršku zemljama u razvoju da se oslone na razvijanje zelene energije upravo je predočio kineski predsednik Si Đinping pred Generalnom skupštinom UN. Peking je dugo bio pod velikim diplomatskim pritiskom da okonča finansiranje brojnih rudnika uglja u svetu.
Prelazak na zelenu energiju je, međutim, još na dugom štampu. Niti jeftin, niti brz. Zato je sasvim izvesno da će termoelektrane još poživeti, koliko god da ih Kina po svetu neće graditi. Nemačka je maja prošle godine pustila u rad novu termoelektranu „Dateln 4“, a koncern RVE planira da eksploatiše još najmanje 900 miliona tona lignita do 2038. godine.
U situaciji kada su cene gasa u Evropi više nego utrostručene jer zalihe nisu na vreme obezbeđene i kada je velika azijska potražnja, vlada Španije u kojoj su veleprodajne cene struje takođe više nego utrostručene, prošle sedmice je ograničila njihov rast i dobit elektroenergetskih kompanija.
Madrid je u pismu Evropskoj komisiji od nje zatražio da utvrditi smernice kako bi pomogla državama EU da reaguju na skok cena struje.
© Sputnik / Ilья Naйmušin / Uđi u bazu fotografijaCena struje od polovine avgusta je više nego duplo porasla, a i sledeće godine će biti visoka
Dalekovod - Sputnik Srbija, 1920, 24.09.2021
Cena struje od polovine avgusta je više nego duplo porasla, a i sledeće godine će biti visoka

Cena struje usijala telefone

Lutovac napominje da su se u poslednje vreme usijali telefoni u PKS jer su privrednici bili šokirani cenama u ponudi kada su počeli da pregovaraju o isporukama električne energije za sledeću godinu. Ali to je tako, jer smo, kako ističe, od energije napravili berzansku robu bar što se tiče industrije i ona prati tržišna kretanja pa je cena i kod nas onakva kakva je i u Evropi.
Stručnjak za energetiku napominje da je cena struje generalno vezana za kretanje cene gasa i nafte. Sa buđenjem privrede, prošle godine zaustavljene koronom, potražnja za tim energentima je podigla i njihove cene.
U vis su, tako, otišle i cene električne enrgije na preko 150 evra za megavat sat, a prethodno su bile između 50 i 60 evra. Dramatičan je skok – veći od dva puta.
Na pitanje da li je reč samo o trenutnoj situaciji, Lutovac kaže da je s obzirom na fjučerse kojima se već ugovara buduća isporuka struje, sasvim jasno da povratak na staro stanje, nije moguć.

U sledećoj godini 120 evra za megavat

„Trenutno se ugovaraju isporuke električlne energije za sledeću godinu, a one su po ceni od 110 do 120 evra za megavat sat. To je nešto niže od trenutnih cena, ali je u svakom slučaju na jako visokom nivou. I svi prognoziraju da neće biti ispod tog nivoa sledeće godine. To je dva puta više nego što smo imali krajem jula ili do polovine avgusta, od kada je postalo dramatično“, ističe sagovornik Sputnjika.
On napominje da je druga bitna stvar to što je generalno ova godina loša za Evropu što se tiče proizvodnje struje. Po nekim podacima koje je, kaže, imao priliku da vidi, proizvodnja električne energije iz vetra je za četvrtinu manja od prognozirane. Prosto, takva je klimatska situacija, bilo je manje vetra, objašnjava on.
Ističe da smo se mi u Srbiji velikoj meri oslanjali na hidroelektrane, što je, takođe zelena energija, ali da ova godina ni za to nije sjajna ni kod nas, ni u Evropi. Sa globalnim klimatskim promenama će biti problema i sa hidrologijom gde su najveći problem ekstremne vrednosti. Ili imate velike padavine i poplave, ili ih, kako kaže, nemate uopšte.
© Flickr / Floris OosterveldProizvodnja električne energije iz vetra je zbog klimatskih promena ove godine za četvrtinu manja od prognozirane
Vetrenjače  - Sputnik Srbija, 1920, 24.09.2021
Proizvodnja električne energije iz vetra je zbog klimatskih promena ove godine za četvrtinu manja od prognozirane

I gašenje nukelarki pod znakom pitanja

Lutovac napominje da bi trebalo da se gasi i dosta nuklearnih elektrana, ali da je i to sada usporeno. Prema dugoročnom planu, trebalo bi da Nemci jedan broj nuklearki sledeće godine izbace iz pogona, ali je, dodaje on, pitanje šta će da bude.
„Imate još jedan faktor o kome se dosta priča, a to je taksa na ugljendioksid, koja je jako skočila. Pri ovoj ceni od 150 evra za megavat, učešće takse koju u Evropi plaćaju svi proizvođači električne energije je 40 odsto te cene. Ona je dostigla 60 evra po kubnom metru, a kada se pretoči u energiju to je nešto malo manje od 40 odsto ukupne cene električne enregije“, ističe savetnik za energetiku predsednika Privredne komore Srbije.
Sredstva od te takse se koriste za finansiranje eliminisanja fosilnih goriva , odnosno proizvodnje struje iz elektrana na ugalj.
Do dodatnih problema u snabdevanju električnom energijom u Evropi doveo je i kvar na jednosmernom kablu kojim se britansko ostrvo snabdeva strujom sa evropskog kopna. Pošto nisu imali odakle da povuku dodatnu energiju Britanci su reaktivirali neke stare termoelektrane koje samo što nisu srušili, jer , kako kaže, nisu imali izbora.
Šta u situaciji kada zelena energija još ne daje količine potrebne da zadovolje potrošnju, kada se planira gašenje termoelektrana i nuklearki, gde namaći potrebnu električnu energiju?

Kad nužda zakon menja

Lutovac na to pitanje odgovara konstatacijom da kao i za sve postoje brza, hitna rešenja, kao i ona na srednji i dugi rok.
On na dugi rok rešenje vidi u zelenom vodoniku, koji sada jeste skup, ali bi dugoročno gledano mogao da bude zamena za fosilna goriva ako se tehnologije malo unaprede i cena proizvodnje vodonika za energetske potrebe padne.
„Što se tiče kratkoročnih rešenja tu nužda zakon menja. Najveći zagovornici eliminisanja termoelektrana ih vraćaju kada nemaju alternative, tako da mislim da će se u ovom poremećaju na energetskom tržištu svi snalaziti kako znaju i umeju sa onim čim raspolažu. A kada se situacija malo stabilizuje onda će verovatno početi da razmišljaju i o nekim drugim rešenjima“, ističe naš sagovornik.
A šta će biti za 30 godina, s obzirom na klimatske promene kakve imamo, sve je teže predvideti pa i to koliko je realno da Evropska unija ispuni plan da najkasnije do 2050. ugasi sve termoelektrane na ugalj.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala