- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Spekulanti i Ukrajina dižu tenzije pričom o nestašicama i poskupljenju gasa zbog „Severnog toka 2“

© Foto : Nord Stream 2Polaganje poslednje cevi gasovoda "Severni tok 2"
Polaganje poslednje cevi gasovoda Severni tok 2 - Sputnik Srbija, 1920, 23.09.2021
Pratite nas
Priča o nestašici gasa u Evropi je naduvana veštačkim podizanjem tenzija od strane spekulanata koji plasiraju svoje procene o potrebama zemalja za tim energentom. Tu je i puno političke priče, jer je sa završetkom „Severnog toka 2“ Ukrajina shvatila da gubi prihod od tranzita gasa na koji je računala.
Ovako urednica „Energije Balkana“ i stručnjak za energetiku Jelica Putniković gleda na mračne prognoze slovačkog stručnjaka za energetiku i bivšeg učesnika Strateške grupe savetnika za podršku reformama pri ukrajinskoj vladi Karela Girmana, da postoji opasnost od rasta cena gasa u Evropi zbog gasovoda „Severni tok 2“ i da će se situacija nadalje samo pogoršavati.

Spekulanti i Ukrajina iza priča o navodnim nestašicama i poskupljenju gasa

Ona pojašnjava da prirodni gas jeste poskupeo na berzama, ali da to poskupljenje ne važi za one koji su gas obezbedili na početku godine, međudržavnim ugovorima po kojima „Gasprom“ ili neka druga kompanija isporučuju gas po određenim cenama i u dogovorenim količinama.
„Ali, na berzama je poskupela i električna energija, što zapravo ne treba da čudi jer smo imali situaciju da letos vetar nije baš duvao u Evropi, a bilo je i vremenskih nepogoda pa vetrenjače nisu mogle stalno da rade. Takva je situacija u celoj Evropi, pa su sve zapadnoevropske zemlje zabrinute kako će narednu zimu pregrmeti sa velikim računima za električnu energiju“, kaže autorka emisije „Energija Sputnjika“.
Kada je o gasu reč, prošla zima je iznenadila mnoge u Aziji, pa su tankeri sa LNG gasom otišli u Aziju umesto u Evropu, dok su evropska skladišta pred prošlu zimu bila puna, jer su se svi plašili nesigurnosti oko tranzita gasa preko Ukrajine, s obzirom na to da su tada bile pooštrene sankcije Rusiji zbog izgradnje „Severnog toka 2“.
„Evropljani su se tada uljuljkali, imali su gasa u skladištima, trošili ga prošle zime, a kada je došlo proleće, umesto da poručuju gas i pune skladišta po nižoj ceni, oni su pustili da im prođe leto. Sada su se setili da nemaju dovoljno gasa u skladištima, a u međuvremenu je završen ’Severni tok 2‘ i počela je jedna nova utakmica, u kojoj raznorazna tela u Evropskoj uniji koriste ovu situaciju da bi prolongirali davanje dozvola i sertifikata da gas uopšte može da poteče od Rusije do Nemačke“, napominje Jelica Putniković.
Interesantno je, kako dodaje, da svi pričaju samo o gasovodu „Severni tok 2“, dok se zaboravlja, odnosno potpuno ignoriše gasovod „Severni tok 1“, sa kapacitetom od 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, izgrađen posle gasne krize u Evropi 2009. godine. Na taj gasovod se, kaže, sada primenjuje treći energetski paket.
„Na nemačke gasovode koji taj gas odvode od nemačke obale prema evropskim potrošačima i u Nemačkoj i u zapadnoevropskim zemljama, primenjuje se Treći energetski paket, što zapravo znači da ne može da se koristi pun kapacitet gasovoda jer se neko u Briselu, ko lobira protiv ruskog gasa u Evropi, setio da treba da se ostavi jedan deo kapaciteta slobodan za ’treću stranu‘, odnosno za dobavljača koji nije Rusija. Treći energetski paket takođe zabranjuje da isti vlasnik poseduje i gasovod i gas koji njime protiče. Pa zar će neko da pravi gasovod od ruskog nalazišta do nekog potencijalnog potrošača za svog komšiju ili za sebe? To je van svake logike, ali to je bila politika Brisela koja im se sada obija o glavu“, kategorična je Jelica Putniković.

Cena gasa na berzi — bumerang koji se vratio Evropi

Sve to, primećuje Putnikovićeva, pokazuje da se Karel Girman, koji najavljuje „cenovni cunami na tržištu gasa zbog „Severnog toka 2“, zapravo ne bavi činjenicama, a činjenice govore da Kina, koja je prebrodila kovid i prvu krizu sa padom industrijske potrošnje, sada sve više kupuje gas, a kupuju ga i Indija i Japan.
„Dakle, na tom globalnom evroazijskom tržištu vlada potražnja za LNG gasom i logično je da je nekom iz Katara bliže da vozi brod do Indije ili Kine, nego u Evropu. Ali, ’Gasprom‘ je nedavno saopštio da je povećao isporuku gasa Evropi tokom ove godine, a i prvi čovek te kompanije Aleksej Miler je potvrdio da ’Gasprom‘ nije isporučio manje količine od onih koje su tražene. Takođe, Rusija pored ’Gasproma‘ ima još kompanija koje proizvode gas, a interesantno je da će i Norveška svojoj kompaniji ’Ekvidor‘ dozvoliti da poveća izvoz gasa u Evropu, upravo da ne bi došlo do nestašice“, ukazuje urednica „Energije Balkana“.
Ona podseća i da je „Gasprom“ evropskim potrošačima prodavao gas na osnovu međudržavnih, bilateralnih ugovora.
„U Evropi su se, međutim, zbog toga bunili i tražili da se gas prodaje na slobodnom tržištu. Tako sada imamo situaciju da je ovog meseca cena gasa na slobodnom tržištu, na primer na gasnoj berzi u Holandiji, stigla do 600 evra za hiljadu kubnih metara, što je zaista daleko više nego što je gas inače prodavan. Radi se dakle o tome da za poskupljenje gasa nije kriva Rusija, niti izgradnja gasovoda ’Severni tok 2‘, nego da se njima kao bumerang vratila namera da blokiraju Rusiju“, zaključuje Jelica Putniković.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala