Konferencija odsutnih – Da li je odsustvo ključni koncept savremenog doba

© Sebastian HoppeScena iz predstave "Konferencija odsutnih" Rimini protokola - Bitef
Scena iz predstave Konferencija odsutnih Rimini protokola - Bitef - Sputnik Srbija, 1920, 22.09.2021
Pratite nas
Da li je odsustvo postalo jedan od ključnih koncepata savremenog doba, ne samo usled pandemije, nego i usled hroničnog otuđenja u svetu uronjenom u virtuelnu stvarnost? Mogu li digitalne platforme zameniti neposredni kontakt među ljudima, razmenu mišljenja, doživljaja i utisaka – u pozorištu, na naučnim skupovima, na putovanjima?
Ovo su neka od pitanja na koja podstiče predstava „Konferencija odsutnih“, rađena u produkciji proslavljenog nemačkog kolektiva „Rimini protokol“, čija je premijera najavljena za sutra uveče u Narodnom pozorištu u Beogradu, u okviru Bitefa.
U „Konferenciji odsutnih“ izvođači su gledaoci koji su pozvani da izađu na scenu i predstave stručnjake koji nisu fizički prisutni na skupu. Lokalni gledaoci na početku predstave dobijaju tekstove učesnika konferencije i prate kako dobrovoljci iz publike preuzimaju identitete odsutnih govornika.
„Komad 'Konferencija odsutnih', zapravo, slavi prisustvo!To je pozorišno iskustvo u kojem publika kontroliše šta se na sceni dešava i kako se dešava. To nije samo koketiranje sa idejom učešća, već zaista zavisi od aktivnosti publike. Originalni izvođači su odsutni i kako bismo ih predstavili, ohrabrujemo one koji su obično pasivni da preuzmuinicijativu. Tokom pandemije takođe smo razvili neke digitalne formate i to je odlično polje za eksperimente, ali 'Konferencija odsutnih' je analogna koliko pozorište može biti“, objašnjava u razgovoru za Sputnjik Helgard Haug, koja uz Štefana Kegija i Danijela Vecela potpisuje režiju ovog komada.
Prema njenim rečima, nakon prilično dugog eksperimentisanja, rediteljski tim je izabrao devetoro ljudi koji predstavljaju likove ovog komada – učesnike konferencije, a potom su blisko sarađivali sa svakim od njih kako bi kreirali obrasce njihovog predstavljanja na sceni.
„Tako će gledaoci ući u kožu: osobe koja izbliza poznaje najdublju bušotinu na svetu u Jakutsku, lekara za fantomske bolove, izbeglice iz Severne Afrike koja se nasukala na Samosu čekajući odgovor na svoju molbu za azil, osnivača Pokreta dobrovoljnog istrebljenja ljudi koji smatra da bi ljudi trebalo da napusteplanetu kako bi je zaštitili, astronauta koji se priprema za napuštanje Zemlje, advokata koji zastupa ratne zločince na međunarodnim krivičnim sudovima…“, navodi rediteljka.
© Sebastian HoppeScena iz predstave "Konferencija odsutnih" Rimini protokola - Bitef
Scena iz predstave Konferencija odsutnih Rimini protokola - Bitef - Sputnik Srbija, 1920, 22.09.2021
Scena iz predstave "Konferencija odsutnih" Rimini protokola - Bitef
Predstava je do sada izvedena u tri nemačka grada – u Drezdenu, u finansijskoj prestonici Frankfurtu i u jednom manjem gradu na zapadu zemlje.
„Publika se izuzetno razlikovala od veoma konzervativne do avangardne, ali učešće je na svim tim mestima delovalo veoma dobro. Mislim da publika vrlo rano shvata da je zaista važno šta radi, dapredstava nije improvizacija. Čak i kad je atmosfera u početku bila pomalo skeptična, ljudi su uskoro počeli da priželjkuju izlazak na scenu. Često imamo reakciju da oni koji nisu učestvovali na sceni kasnije žale zbog toga, jer shvataju da je to posebno iskustvo i da je zaista zabavno“, kaže Helgard Haug.
Prema njenim rečima, fascinantno je kako se atmosfera tokom predstave menja i kako gledaoci pokušavaju da shvate da li su neki delovi komada unapred uvežbani ili nisu.
„Zaista možete osetiti kako temperatura raste! To je uzbudljiva transformacija. I važno je povezati ono što se događa u pozorištu sa spoljnim svetom. Uostalom, predstava govori o odgovornosti i ulozi svake osobe u društvu. Gde i kada je važno što sam aktivan, kada i kako učestvujem i kada sam potreban“, navodi rediteljka.
U središtu ove igre nalaze se ljudi koji postaju nosioci ideja i kroz igru preuzimaju kako biografije stručnjaka, tako i njihova razmišljanja. Na taj način odsustvovanje dobija na značaju, jer otvara prostor za nova čitanja i neočekivana iskustva.
Na pitanje da li je „odsustvo“ postalo jedan od ključnih koncepata savremenog doba, usled pandemije, ali i hroničnog otuđenja u digitalnom svetu, autorka kaže:
„Udaljenost i odsustvo tokom pandemije bili su tragični i svi smo mnogo patili i verovatno smo shvatili koliko su važni pravi fizički susreti - trenutno je veoma zanimljivo doživeti kako se polako vraćamo na ovo i kako smo dobili društvene deformacije ... Pozorište je mesto nepredviđenih susreta - mesto slavljenja različitosti i iznenađenja i prilika za komunikaciju o ključnim pitanjima našeg društva. Naša predstava želi tome da doprinese“, naglašava Helgard Haug.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala