https://lat.sputnikportal.rs/20210913/kosnice-na-krovovima-zgrada-kako-se-med-pravi-u-gradovima-1129793597.html
Košnice na krovovima zgrada: Kako se med pravi u gradovima
Košnice na krovovima zgrada: Kako se med pravi u gradovima
Sputnik Srbija
Košnice na krovovima zgrada: Kako se med pravi u gradovima
2021-09-13T21:38+0200
2021-09-13T21:38+0200
2021-09-13T21:12+0200
ekonomija
ekonomija
srbija
med
pčelarstvo
srbija – ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/11/1125382267_0:101:1920:1181_1920x0_80_0_0_fc2becee2855a5e6d47107af2b168362.jpg
Na samo 20 metara od auto-puta prof. Zoran Stanimirović se sa svojim asistentima u parku Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu bavi urbanim pčelarstvom i kaže da nema razlike u kvalitetu između ruralnog i urbanog meda.„Kvalitet urbanog i ruralnog meda je isti, nema razlike. Svojstven za vrstu čiji je med, čiji nektar pčela najviše nose. Imamo mešavinu od biljaka u proleće, kasnije ide maslačak, bagrem, voće. Za urbano pčelarstvo kaže se da daje veće prinose nego u ruralnim uslovima, gde je med recimo monoflorni, samo bagrem, uljena repica, suncokret“, rekao je prof. dr Zoran Stanimirović sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.Ni zagađenje vazduha, kao ni razna isparenja u gradovima, ne utiču na svojstva meda.Sve više mladih je zainteresovano za ovaj vid pčelarstva, koji za neke postane i dobar izvor prihoda. A šta je sve potrebno da se započne urbano pčelarstvo?„Propisana regulativa za urbano pčelarstvo još ne postoji. Prvo to država mora da uradi, ali neki ljudi na svoju ruku pokušavaju, ali treba biti jako obazriv, jer igrati se sa pčelama može biti opasno, ukoliko nisu obezbeđene sve mere zaštite", napomenuo je profesor Stanimirović.Ovakva vrsta pčelarenja za ljude je hobi, ali i beg od stresa. Značaj uzgajanja pčela u gradovima je velik i zbog očuvanja raznovrsnosti zelenila, piše RTS.
https://lat.sputnikportal.rs/20210820/zasto-bagremov-med-u-srbiji-kosta-kao-suvo-zlato-1128602613.html
https://lat.sputnikportal.rs/20200829/med-bi-mogao-postati-alternativa-antibioticima--1123275190.html
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2021
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/11/1125382267_106:0:1814:1281_1920x0_80_0_0_44dc2d14888352f19b681ae4fc985a88.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
pčelarstvo, med, uzgajanje pčela, košnice, pčelarstvo u gradu, urbano pčelarstvo, kako gajiti pčele u gradu, košnice u gradu, pčele u gradu, kako se med pravi u gradu, pčelarstvo saveti, pčelarstvo zarada, zarada od meda, med zarada, pčelarstvo, med, uzgajanje pčela, košnice, pčelarstvo u gradu, urbano pčelarstvo, kako gajiti pčele u gradu, košnice u gradu, pčele u gradu, kako se med pravi u gradu, pčelarstvo saveti, pčelarstvo zarada, zarada od meda, med zarada
pčelarstvo, med, uzgajanje pčela, košnice, pčelarstvo u gradu, urbano pčelarstvo, kako gajiti pčele u gradu, košnice u gradu, pčele u gradu, kako se med pravi u gradu, pčelarstvo saveti, pčelarstvo zarada, zarada od meda, med zarada, pčelarstvo, med, uzgajanje pčela, košnice, pčelarstvo u gradu, urbano pčelarstvo, kako gajiti pčele u gradu, košnice u gradu, pčele u gradu, kako se med pravi u gradu, pčelarstvo saveti, pčelarstvo zarada, zarada od meda, med zarada
Košnice na krovovima zgrada: Kako se med pravi u gradovima
Sve je manje livada i medonosnih biljaka u ruralnim sredinama, što dovodi do sve većeg izumiranja pčela poslednjih godina. Rešenje pčelari pronalaze u urbanom pčelarstvu. Održavaju košnice na krovovima zgrada, u gradskim parkovima, dvorištima.
Na samo 20 metara od auto-puta prof. Zoran Stanimirović se sa svojim asistentima u parku Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu bavi urbanim pčelarstvom i kaže da nema razlike u kvalitetu između ruralnog i urbanog meda.
„Kvalitet urbanog i ruralnog meda je isti, nema razlike. Svojstven za vrstu čiji je med, čiji nektar pčela najviše nose. Imamo mešavinu od biljaka u proleće, kasnije ide maslačak, bagrem, voće. Za urbano pčelarstvo kaže se da daje veće prinose nego u ruralnim uslovima, gde je med recimo monoflorni, samo bagrem, uljena repica, suncokret“, rekao je prof. dr Zoran Stanimirović sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.
Ni zagađenje vazduha, kao ni razna isparenja u gradovima, ne utiču na svojstva meda.
„Pčele prečišćavaju sve ono što unesu u košnicu. Radio sam neke eksperimente, pored Rudnika, pratili smo količinu čestica i svih drugih čestica koje nisu uticale na kvalitet meda, mada u nekim nektarima mogu da se nađu ostaci teških metala, ali to pčele isfiltriraju i ostave med zdravim“, istakao je prof. dr Zoran Stanimirović.
Sve više mladih je zainteresovano za ovaj vid pčelarstva, koji za neke postane i dobar izvor prihoda. A šta je sve potrebno da se započne urbano pčelarstvo?
„Propisana regulativa za urbano pčelarstvo još ne postoji. Prvo to država mora da uradi, ali neki ljudi na svoju ruku pokušavaju, ali treba biti jako obazriv, jer igrati se sa pčelama može biti opasno, ukoliko nisu obezbeđene sve mere zaštite", napomenuo je profesor Stanimirović.
Ovakva vrsta pčelarenja za ljude je hobi, ali i beg od stresa. Značaj uzgajanja pčela u gradovima je velik i zbog očuvanja raznovrsnosti zelenila,
piše RTS.