- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Voće koje je obećavalo veliku zaradu ostaće neobrano, uzgajivači čupaju zasade

CC0 / / Aronija
Aronija - Sputnik Srbija, 1920, 04.09.2021
Pratite nas
Zasadi aronije na jugu Srbije i ove godine ostaće neubrani jer otkupna cena od 50 dinara koju hladnjačari nude, uzgajivačima nije prihvatljiva.
Dobrinka (73) i Svetolik Stanković (76) iz Donjeg Dušnika kraj Gadžinog Hana, među prvima u Srbiji odlučili su se za uzgajanje aronije, ali sada nameravaju da je dobrim delom počupaju, jer se iz godine u godinu suočavaju sa istim problem – plasmanom roda.
Prema rečima Stankovića, hladnjačari poslednje tri godine ili ne otkupljuju to voće ili otkupljuju po ceni koja je za proizvođače neprihvatljiva.
„Berači naplaćuju 40 dinara po kilogramu, a hladnjačari nam nude 50 dinara. Nemamo računicu da je beremo. Gde su tu naši troškovi oko obrade zemljišta i berbe. Potrebno je obezbediti gajbice, prevoz do hladnjače“, kazao je Stanković za „Agroklub“.

Od pet tona roda ubrano samo 300 kilograma

Na imanju u Donjem Dušniku, dodao je Stanković, imaju 600 žbunova, a s obzirom da svaki žbun ima oko osam kilograma „crnih bobica", ovogodišnji rod je oko pet tona.
„Ubrali smo 300 kilograma aronije za pripremu hladno ceđenog soka i nešto malo roda nabrali smo za naše stalne kupce u Nišu. Imamo i kupce koji sami dolaze i beru. Njima naplaćujemo po kilogramu 100 dinara, međutim, oni beru male količine – pet do deset kilograma. Verovatno će nam ostati neubrane četiri tone“, istakao je Stanković.
Kazao je da će, kada se završi ovogodišnja berba počupati najmanje polovinu od 600 žbunova, a slična sudbina, dodao je, zadesiće još neke zasade aronije na jugu Srbije.
„Naš poznanik iz okoline Leskovca počeo je već da čupa svoj zasad, a on ima 1.800 žbunova. Voćar iz Dragovlja napustio je zasad, više ga ne navodnjava i ne bere“, kazao je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, glavni problem sa ovim voćem je to što je hladnjačari u Srbiji uvoze iz Poljske i Ukrajine za svega 80 centi po kilogramu, jer se u tim zemljama sav rod bere mašinski i cena može da bude veoma niska.

Bobice nisu slatke

Dobrinka Stanković kazala je da ljudi u našoj zemlji još ne prihvataju aroniju poput nekog drugog voća, iako se radi o biljci poreklom iz Sibira koja je izuzetno korisna za imunitet, za poboljšanje krvne slike i prevenciju mnogih bolesti.
„Ljudi očekuju da bobice budu slatke, ali nisu. One su opore jer imaju puno tanina. Pune su vitamina, a u sebi imaju čak i vitamin P. Od kako je krenula epidemija korona virusa, lekari preporučuju u ishrani tamne bobice, među kojima je i aronija“, istakla je Stankovićeva.
Ona je naglasila da je područje opštine Gadžin Han „bogom dano“ za uzgajanje ovog voća jer se radi o netaknutoj prirodi na 400 metara nadmorske visine.
„Ne prska se jer je ne napadaju nikakve biljne bolesti. Potrebno je samo da se redovno kultivira da ne bi zarasla u travu i korov i da se redovno zaliva. Kada ima dovoljno vode bobice su kao crni biseri, a bez vode su sitne i skvrčene“.
Kazala je da su njen suprug i ona krenuli sa proizvodnjom aronije kako bi ispunili penzionerske dane, ali ne moraju po svaku cenu da je uzgajaju, prenosi B 92.
Šljiva - Sputnik Srbija, 1920, 25.08.2021
Šljiva kao malina: Cena drastično skočila, a biće još viša
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala