Narodni muzej: Izložba povodom 80 godina od masakra nad Srbima u Prebilovcima

© Narodni muzejPlakat za izložbu povodom 80. godišnjice masakra u Prebilovcima u Narodnom muzeju
Plakat za izložbu povodom 80. godišnjice masakra u Prebilovcima u Narodnom muzeju - Sputnik Srbija, 1920, 04.08.2021
Pratite nas
Muzej žrtava genocida i Narodni muzej u Beogradu priređuju izložbu u znak sećanja na tragičnu godišnjicu — osam decenija od masakra počinjenog nad Srbima u Prebilovcima. Postavka će biti predstavljena u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu od 5. do 8. avgusta, odnosno u razdoblju kada se odigrao strašni zločin 1941. godine.
Izložbu čini stolica prebilovačke učiteljice Stane Arnaut koju su brutalno mučile, a potom i ubile ustaše, fotografije Prebilovaca načinjene neposredno nakon Drugog svetskog rata i one nastale krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prethodnog veka tokom procesa ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava iz hercegovačkih jama, njihove paleopatološke i antropološke obrade, kao i sahrane.
Memorijalnu postavku će 5. avgusta u 12.00 sati otvoriti direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković i v. d. direktora Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić.
Izložba se realizuje na osnovu nedavno potpisanog Protokola o saradnji Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja žrtava genocida.
Početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. aprila 1941. godine za 116 srpskih domaćinstava u hercegovačkom selu Prebilovci označio je kraj mirnog života koji su provodili radeći na njivama i pašnjacima, uz gusle, proslavljajući krsnu slavu Sveti Nikola i vežbajući u sokolskoj četi.
Sve češći upadi ustaša u selo, oduzimanje oružja, hapšenje viđenijih domaćina i nametanje prisilne konverzije (pokatoličavanja), najavili su ratne strahote kojima će biti izloženo srpsko stanovništvo u NDH.
Nakon velikih pokolja nad Srbima u junu i početkom avgusta u čapljinskom i stolačkom srezu, ustaše su noću, između 3. i 4. avgusta 1941. godine opkolile i srpsko selo Prebilovce.
Posle bestijalnog mučenja u prebilovačkoj osnovnoj školi „Kralj Milutin“ i silosu za žito u selu Tasovčiću, oko 500 meštana Prebilovaca, među kojima 237 dece i 233 žene, bačeno je u jamu Golubinka kod sela Šurmanci.
Tokom avgusta 1941. godine, Prebilovčani su ubijeni na više od 40 stratišta. Uništene su 52 srpske porodice i ugašeno 36 ognjišta. Od više od hiljadu predratnih stanovnika Prebilovaca ostalo je 172. Od generacija rođenih između 1925. i 1941. godine preživelo je samo nekoliko dečaka.
U Prebilovcima i drugim srpskim selima posle Drugog svetskog rata nastavljen je život. Posmrtni ostaci žrtava su po nalogu vlasti socijalističke Jugoslavije zabetonirani ’60-ih godina prošlog veka u jamama Golubnjača u Ržanom dolu, Hutovo I i II, Bivolje Brdo, Vidonje kod Žitomislića, Donjoj i Gornjoj Kukavuši, Golubinki kod Šurmanaca.
Tek tokom 1990. i 1991. godine organizovane su ekshumacije žrtava u sedam od 13 kraških jama, koliko je, po svedočanstvima preživelih, bilo stratišta. Kosti oko 4.000 ubijenih Srba, svih životnih dobi, položene su u kriptu Spomen-crkve Sabor srpskih svetitelja i Prebilovačkih mučenika u selu Prebilovci. Opelo je služio patrijarh srpski Pavle.
U junu 1992. godine, u oružanoj akciji „Čagalj“, hrvatske ratne jedinice u Bosni i Hercegovini (HOS, HVO) i pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske spalili su selo Prebilovce. Uništene su kuće, oskrnavljeno groblje i minirana Spomen-crkva sa posmrtnim ostacima ubijenih Srba od 1941. do 1945. godine.
Prebilovci danas imaju oko 60 stanovnika. U nekadašnjoj zgradi osnovne škole „Kralj Milutin“ obnovljena je biblioteka koja nosi ime po učiteljici Stani Arnaut, koju su ubile ustaše 1941. godine.
Novoizgrađeni pravoslavni Hram vaskrsenja Hristovog osveštan je 2015. godine. U kriptu Hrama je položeno sedam pronađenih, od 176 kovčega sa posmrtnim ostacima Srba ubijenih u Drugom svetskom ratu.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala