Otkriven skandal: Ustaše i naciste „krijumčare“ kao žrtve komunizma

CC0 / Javno vlasništvo / Alojzije Stepinac i Ante Pavelić
Alojzije Stepinac i Ante Pavelić - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2021
Pratite nas
Spomenik žrtvama komunističkih režima, koji se gradi u kanadskoj prestonici Otavi, delimično se finansira i iz donacija, a prema pisanju kanadskog portala Si-Bi-Si, to su iskoristile pojedine organizacije kako bi „prokrijumčarile“ vođe nacista kao žrtve komunizma.
Humanitarna organizacija „Počast slobodi“ pokrenula je onlajn kampanju prikupljanja donacija pod nazivom „Put ka slobodi“ putem prodaje „virtuelnih cigli“ koje se, nakon kupovine, mogu posvetiti navodnim žrtvama komunizma.
Pojedini donatori su, međutim, pokušali da „operu biografiju“ poznatih fašista i ratnih zločinaca, konstatovao je portal i naveo primer da je organizacija, koja sebe naziva „Generalni komitet ujedinjenih Hrvata Kanade“ dala donaciju, a „virtuelnu ciglu“ posvetila ustaškom vođi Anti Paveliću, opisujući ga samo kao „doktora prava“.
Isto su učinili i sa Miletom Budakom, takođe nekadašnjim visokorangiranim ustašom, a za kog su samo napisali da je „pesnik“.
Portal dodaje da su imena Pavelića i Budaka naknadno izbrisana sa sajta „Počast slobodi“, ali da je ostalo ime Ivana Oršanića, takođe ustaše. Na spisku imena ostalo je i ime Alojzija Stepinca.
Slično je učinila i „Liga Ukrajinaca u Kanadi“ koja je kupila pet „virtuelnih cigli“ za Romana Šuheviča, koji je bio glavnokomandujući Ukrajinske ustaničke armije, čiji je cilj bio stvaranje nezavisne ukrajinske države i koji je na početku Drugog svetskog rata služio Trećem rajhu.
„Ako Kanada odaje počast Anti Paveliću i Romanu Šuheviču, onda svoja dostignuća iz oblasti ljudskih prava može da baci na smetlište“, izjavio je Efraim Zurof, direktor centra Simon Vizental, koji je poznat i kao „lovac na naciste“.
Predsednik organizacije „Počast slobodi“ Ludvig Klimkovski nije želeo da komentariše pojedinačna imena koja su navedena na sajtu, smatrajući to preuranjenim jer i njegova organizacija i odeljenje za kanadsko nasleđe još uvek razmatra konačnu listu imena koja će se naći na samom memorijalu.
Prema njegovim rečima, taj proces bi trebalo da bude okončan do decembra.
Portal dodaje da je prvobitno na „Zidu sećanja“ trebalo da se nađu imena 1.000 žrtava komunizma, ali da je do kraja 2015. godine sačinjena lista od samo oko 300 imena.
Odeljenje za kanadsko nasleđe angažovalo je istoričara sa Karltonskog univerziteta Majkla Petrua da pregleda 600 imena koja bi trebalo da budu dodata.
Petru je na proleće podneo izveštaj kanadskom odeljenju u kom je označio imena ljudi sa liste koji su sarađivali sa nacistima ili bili povezani sa fašističkim organizacijama koje su bile aktivne u istočnoj Evropi i Balkanu tokom Drugog svetskog rata.
Kako je naveo, označio je imena osoba koje se ne mogu prihvatiti kao žrtve komunizma.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala