Giganti udružuju snage: Niče prva laboratorija za veštačku inteligenciju na 5G mreži

CC0 / piksabej / Budućnost
Budućnost - Sputnik Srbija, 1920, 05.07.2021
Pratite nas
Veštačka inteligencija je zakoračila iz domena skoro potpune nepoznanice na put ka svakodnevnoj upotrebi kada su se dva tehnološka giganta „Envidija“ i „Gugl klaud“ krajem juna dogovorili da osnuju prvu laboratoriju za veštačku inteligenciju na 5G mreži. A hoće li nam ona doneti više štete ili koristi, zavisiće samo od — načina primene.
Američka kompanija „Envidija“ (NVIDIA), koja pravi grafičke karte i procesore za računare, sa „Gugl klaudom“ će započeti razvoj laboratorije u drugoj polovini ove godine.
To će omogućiti softverskim kompanijama za veštačku inteligenciju i mrežnu infrastrukturu da razvijaju, testiraju i usvajaju rešenja koja će ubrzati formiranje pametnih gradova, pametnih postrojenja, kao i ostale napredne upotrebe 5G mreže i veštačke inteligencije.

Laboratorija — ogroman korak za veštačku inteligenciju

IT novinar portala „Netokracija Srbija“ Marko Crnjanski za Sputnjik kaže da je bilo očekivano da se dve velike tehnološke kompanije udruže kako bi krajnjim korisnicima i firmama omogućile korišćenje veštačke inteligencije u svakodnevici.
Kako je pojasnio, da bi se veštačka inteligencija približila običnom korisniku, ona mora da ima infrastrukturu na kojoj bi se zasnivala. „Envidija“ će pokušati da kroz partnerstvo s „Gugl klaudom“ iskoristi njihove moćne servere, kako bi putem 5G mreže distribuirala veštačku inteligenciju u realnom vremenu i stavila je na raspolaganje krajnjim korisnicima.
„Recimo, korisnici će u prodavnicama moći lakše da dobiju informacije o proizvodima. Samouslužno plaćanje će biti lakše. Dobar primer je trenutno i da kamere bazirane na veštačkoj inteligenciji mogu da mere temperaturu svih ljudi koji ulaze u neku prostoriju, da se odmah u komandnom centru zna ko ima koliku temperaturu. 5G će pomoći da se te informacije distribuiraju u realnom vremenu. Još jedna primena je u teškoj industriji, proizvodnji automobila, metala ili drugih elemenata. Roboti će automatizovano, uz pomoć veštačke inteligencije moći da odrede kada, koje resurse i koliko snage i energije će koristiti da bi proizvodnja bila optimalna i da bi se resursi koristili racionalnije“, predočava Crnjanski.
On je objasnio da je veštačka inteligencija, tj. mašinsko učenje, tehnologija, poseban softver koji uči na osnovu pretpostavke, odnosno ponašanja korisnika. Sve što pretražujemo na internetu i što nam se, recimo, plasira kroz reklame je prosta veštačka inteligencija.
„To je ogroman korak, jer se ’Envidija‘, jedna od najjačih firmi za razvoj hardvera, procesora i grafičkih karti, udružuje s ’Guglom‘, ogromnim mrežnim internet provajderom, koji će svojim sistemom i vrlo naprednim serverima, uz 5G mrežu, omogućiti da veštačka inteligencija izađe iz okvira nečega s čim još nismo toliko upoznati“, kaže Crnjanski.
CC0 / Pixabay / Veštačka šaka
Veštačka šaka - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Veštačka šaka
Sve što pretražujemo na internetu i što nam se, recimo, plasira kroz reklame je prosta veštačka inteligencija.

Ključno pitanje načina primene

IT stručnjak Zdravko Janković slaže se da sklapanje saradnje ne iznenađuje i napominje da se veštačka inteligencija razvija veoma brzo i da je sasvim izvesno da će u budućnosti uticati na život ljudi.
„’Gugl klaud‘ je velika platforma na kojoj se nalazi užasna količina podataka. Imamo spoj između velike količine podataka i jako brzog procesora koji te podatke može da obradi. Oni idu za svojim biznisom. Veštačka inteligencija se užasno brzo razvija, mnogo brže nego što mi možemo da shvatimo. Ta brzina uslovljava još brži razvoj. Meni se čini da polako gubimo kontrolu kao ljudi, jer i ona sama sebe može da razvija“, naglašava Janković.
On upozorava da je za veštačku inteligenciju ključno pitanje — da li se koristi u dobre ili loše svrhe?
„U dobroj upotrebi je to da imamo praćenje i predviđanje procesa koji su sada mnogo tačniji i precizniji nego onda kada su se radili klasičnim metodama predviđanja, analiziranjem vremenskih serija ili sličnim statističkim metodama. S druge strane, imate zloupotrebu veštačke inteligencije, gde se u stvari čitavi ti algoritmi koriste za predviđanje i prepoznavanje određenih modela ponašanja kod ljudi, plasiranje poruka koje će ih uplašiti, zbog čega će oni preduzeti druge akcije“, ističe Janković.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala