Šta bi značilo da Srbija i KiM istovremeno uđu u EU

© Sputnik / Aleksandar MilačićSrbija, nepriznato Kosovo i EU - ilustracija
Srbija, nepriznato Kosovo i EU - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 04.07.2021
Pratite nas
Iza predloga bivšeg posrednika EU za dijalog Beograda i Prištine Roberta Kupera da Kosovo i Srbija budu primljene istovremeno u Evropsku uniju, stoji zapravo „skriveni“ zahtev da Srbija prizna Kosovo. EU ne priznaje Rezoluciju 12 44 i neće menjati svoju politiku prema Kosovu zbog Srbije, ocena je sagovornika Sputnjika.
Zoran Milivojević, diplomata u penziji i politikolog dr Dejan Vuk Stanković podsećaju da EU nema nameru skoro da se proširuje, ali i da ne želi da u svojim redovima ima „konfliktnu teritoriju“.

Poruka Srbiji da prizna Kosovo

Milivojević ovome dodaje da i kada bi se hipotetički napravio politički presedan na koji bi Brisel pristao, ne bi bilo konsenzusa među evropskim državama da Srbija sa Kosovom i Metohijom uđe u EU, jer je većina država-članica EU priznala nezavisno Kosovo.
„Pitanje je kada će se uopšte steći neki uslovi da može da se razgovara o ulasku Srbije u EU, a dotle moraju da se traže rešenja vezna za Kosovo. Ulazak u EU bi podrazumevao neku vrstu priznanja tzv. nezavisnog Kosova, pa ne vidim model po kome bi ovakav plan mogao da bude realizovan, a da ne znači definisanje kosovske državnosti“, objašnjava sagovornik Sputnjika.
U EU ulaze suverene države, podseća Milivojević, a ne entiteti ili teritorije pod protektoratom, iako je po Rezoluciji 12 44 SB UN Kosovo i Metohija deo države Srbije.

Sva otvorena pitanja bi ostala

„Države koje su priznale Kosovo rezolucija ne zanima. Ukoliko bi se i desilo neko čudo po ovom pitanju, to ne bi značilo da bi sve stvari koje su sada sporne između Prištine i Beograda mogle da se ’gurnu pod tepih‘, već bi morale da se kako–tako reše. Da se definiše naše pravo na kulturnu baštinu, obrazovanje srpske populacije, formira neki oblik ZSO prihvatljiv za nas, imovina, status Srba na KiM, položaj SPC i tako dalje. Srbija bi neizbežno morala da prizna neki status Kosovu, kako god da okrenemo priču“, veruje Milivojević.
Na pitanje kako bi posle eventualnog ulaska u EU funkcionisale Srbija i KiM, Milivojević kaže da se i u EU i te kako poštuju i države i granice, bez obzira što postoje mehanizmi po kojima su se države-članice EU odrekle velikog dela svog suvereniteta u korist centrale u Briselu.
Stanković, s druge strane, napominje da je Evropska unija odavno Beogradu naglasila da je glavni uslov za ulazak u EU — priznanje Kosova.
„Postaje jasno da Zapadu pitanje Kosova počinje da bude veoma bitno i oni će i te kako insistirati na tome da Srbija prizna Kosovo. Što se tiče EU, mislim da ni oni koji u Briselu rade na takozvanom proširenju Unije, ne veruju da će neka država iz ovog regiona u skorije vreme, posle Hrvatske, postati njihov član“, kaže dr Stanković.

Brisel ne priznaje Rezoluciju 12 44

Stanković je izričit u svom stavu da EU neće zbog bilo čega menjati svoje stavove, već da će se rukovoditi stanjem na terenu.
„Prosto, Evropa neće da uvozi konflikte. Za njih je nepobitna činjenica da je Kosovo nezavisna država, a kako će Srbija sa tim da izađe na kraj, to je za EU sekundarno pitanje. Njih ne zanima da preispituju svoju politiku, osim da faktičko stanje politički verifikuju, jer bi svaka druga promena, po njihovom mišljenju, bila mnogo komplikovanije i bezbednosno rizičnija“, zaključuje Stanković.
Srbija, dodaje on, nema podršku u okviru Evropske unije za Rezoluciju 12 44 SB UN, posebno ne u segmentu gde se naglašava da je KiM deo Srbije. Oba sagovornika Sputnjika su uverena da tek sada, kad se i Amerika jače umešala u rešavanje „kosovskog čvora“ i time dala vetar u leđa EU, nema nikakve šanse da Srbija sa KiM uđe u EU, pa sve i da Priština na to pristane.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala