Tajna istočnog zmaja: Kako je Kina od feudalne zemlje do vrha sveta došla za — sto godina

© AFP 2023 / Wang Zhao Voennый orkestr na prazdnovanii 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine
Voennый orkestr na prazdnovanii 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine - Sputnik Srbija, 1920, 01.07.2021
Pratite nas
Proteklih 100 godina postojanja Komunističke partije Kine predstavlja i stogodišnjicu razvoja i uspona kineske države koja je od feudalne, okupirane zemlje prešla put do druge ekonomske sile sveta. Tu činjenicu ne može da pomuti ni period Kulturne revolucije, nesnalaženja partije da nađe pravi put razvoja mnogoljudnog i siromašnog društva.
Milorad Denda, dobar poznavalac Kine i nekadašnji dopisnik iz te zemlje, nema nikakvu dilemu da se kada se govori o obeležavanju stogodišnjice Komunističke partije Kine (KPK), osnovane 1. jula 1921. godine, u isto vreme govori o usponu, rastu, razvoju i uspesima kineske države, posebno Narodne Republike Kine, koju je partija i osnovala 1949. godine.

Do vrha sveta od feudalne zemlje za sto godina

„Za razliku od svih predrasuda, kritika, ideoloških opsednutosti koje pre svega dolaze sa Zapada, kada se govori o KPK, za Kineze i kinesko društvo ta partija je simbol okončanja okupacije Kine, kolonijalnog poluropstva koje je bilo prisutno početkom 20. veka i okretanje ka nacionalnom oslobađanju Kine i stvaranju jedinstvene snažne države“, kaže Denda za Sputnjik.
On podseća da je na talasu koji je usledio posle Oktobarske revolucije u tadašnjem Sovjetskom Savezu kineska komunistička partija formirana 1. jula 1921. u Šangaju. Na tom osnivačkom kongresu od 50 prisutnih bilo je samo 12 članova partije, među kojima i kasniji nesporni lider Mao Cedung.
Prvih 30 godina postojanja KPK predstavljalo je, kako kaže, isto toliko godina borbe, odnosno građanskog rata unutar Kine sa Kuomitangom Čan Kaj Šeka, partijom koja je bila ideološki protivnik KPK.
© REUTERS / Carlos Garcia RawlinsPredsedatelь Kitaйskoй Narodnoй Respubliki Si Czinьpin na prazdnovanii 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine
Predsedatelь Kitaйskoй Narodnoй Respubliki Si Czinьpin na prazdnovanii 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine  - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Predsedatelь Kitaйskoй Narodnoй Respubliki Si Czinьpin na prazdnovanii 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine
Na trgu Tjenanmen održana je svečana skupština koja je okupila sve lidere Kine i predstavnike različitih slojeva stanovništva.
Do relativnog primirja došlo je u vreme japanskog napada na Kinu 1937. godine, kada kineska Komunistička partija preuzima ulogu vođe u otporu japanskoj agresiji i na kraju dobija taj rat 1945. godine. Građanski rat sa Kuomitangom je, kako napominje, trajao do 1949, u kome pobeđuje KPK i 1949. formira Narodnu Republiku Kinu.

Posle godina lutanja gigantski zaokret

Od tada kreće jedan period uspona i padova, lutanja, nesnalaženja u traženju puta koji će omogućiti da se tako mnogoljudno, a zaostalo i siromašno društvo razvija, ističe Denda.
Preokret, dodaje on, nastaje 1978, godinu dana pošto je okončana takozvana Kulturna revolucija koja je trajala 10 godina, koja je bila revolucija zabluda i lutanja KPK kao izraz nemogućnosti da se nađe adekvatan razvojni put Kine.
„Kineska komunistička partija pravi gigantski zaokret pod vođstvom Deng Sjaopinga parolom da istinu treba tražiti na osnovu činjenica, odbaciti klasnu borbu i okrenuti se ekonomskom razvoju. Pre 43 godine počinje era kineskog razvoja i uspona i ta 1978. godina označava gigantsku promenu u KPK, u njenom gledanju na razvoj društva, na odnose u njemu. To se smatra najvećom promenom koju je doživela jedna partija u istoriji ljudske civilizacije“, ističe naš sagovornik.
On posebno napominje da se komunističkoj partiji kao jedna od važnih zasluga pripisuje to što je Kina kao država uspela da održi socijalnu, ali i političku stabilnost i da se istovremeno snažno razvija.

Oprezno otvaranje i reforme

Govoreći o tome šta je bio ključ uspeha, on pre svega ukazuje da je krenula, ali veoma oprezno u otvaranje prema svetu i u reforme.
„Prvi uslov toga bilo je smelo planiranje i efikasno ostvarivanje planova. Postepeno se uvodila socijalistička tržišna ekonomija, kako su oni nazvali spoj planiranja i zapadnog, odnosno kapitalističkog tržišta. To su postepeno ostvarivali. Pritom, geslo, jedno od osnovnih, bilo je da sve što se u svetu pokazalo kao uspešno, treba primenjivati kod kuće. To je jedan vrlo pragmatičan pristup otvorenih očiju u razvoju Kine, usvajanjem svega što je napredno, pre svega u tehnološkoj sferi i u upravljanju ekonomijom“, objašnjava Denda.
© REUTERS / CNSphotoUčastniki prazdnovaniя 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine
Učastniki prazdnovaniя 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine  - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Učastniki prazdnovaniя 100-letiя Kommunističeskoй partii Kitaя v Pekine
Proslava stogodišnjice Komunističke partije Kine na trgu Tjenanmen u Pekingu.
Naš sagovornik se prisetio da je 1982. godine u jednoj od specijalnih ekonomskih zona, koje su predstavljale prve korake u vezivanju kapitalističkog i kineskog sistema, jedno preduzeće odlučilo da sklopi ugovor sa zapadnim menadžerom koji bi rukovodio tim preduzećem. Tada se, kaže, digla velika buka kako je moguće da neko sa Zapada dođe i da upravlja. Na to je Deng Sjaoping aplaudirao i rekao — privucite ih što više neka dođu, neka nam pomognu.
To je bila ta oslobođena misao i traženje istine na osnovu činjenica, kako je govorio Deng Sjaoping.

I kapitalizam i socijalizam na kineski način

To, kako Denda napominje, potpuno odudara od predstave na Zapadu o dogmatskom okoštalom kineskom sistemu. Kina je, pritom, uvek vodila računa o tome da se ne izgubi uloga države u sistemu, da multinacionalne korporacije i jake kineske korporacije ne postanu glavni faktori odlučivanja.
„Kineska država i kineska partija, bila je to glavna misao, treba da ostanu one koje će presudno uticati na razvoj zemlje, oslobađajući inicijativu svih da se razvijaju, ali ne u meri u kojoj bi postali država u državi“, kaže dobar poznavalac Kine.
Ukazujući na cifre koje najbolje oslikavaju razvoj kineske države, on je naveo da je 1960. kineska ekonomija učestvovala sa 4,4 odsto u svetskom BDP-u, a 2019. godine sa 16,3 odsto, dok je u turbulentnim vremenima za vreme Kulturne revolucije to iznosilo 1,5 odsto. Planovima koji se usvajaju najpre na partijskim zasedanjima Centralnog komiteta, a potom i u kineskom parlamentu, predviđeno je pak da da Kina do 2035. postane razvijena, moderna socijalistička zemlja, a 2050. da bude među vodećim zemljama sveta po svim parametrima.
„To sve treba zahvaliti smelom planiranju i efikasnom ostvarivanju planova, kao i prožimanju planiranja i uloge države i tržišta koje neće bitisati po svaku cenu, kao što je to slučaj u liberalnoj ekonomiji“, naglasio je Denda za Sputnjik.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala