Može li sudska presuda da zaštiti maloletnike od predatora sa „Fejsbuka“

© Sputnik / Lola ĐorđevićPlišana igračka iza rešetaka
Plišana igračka iza rešetaka - Sputnik Srbija, 1920, 28.06.2021
Pratite nas
Najnoviji korak ka boljoj zaštiti mogućih žrtava na mrežama napravljen je u Teksasu, gde je Vrhovni sud presudio da „Fejsbuk“ nije „teritorija bez zakona“ i da može da odgovara za aktivnosti koje trgovci ljudima sprovode putem te mreže kako bi vrbovali decu.
Tinejdžeri žrtve trgovine ljudima, koji su svoje makroe upoznali preko „Fejsbuka“, tužili su društvenu mrežu jer ih nije upozorila na nelegalne aktivnosti niti pokušala da ih spreči.
Sudije su presudile da žrtve mogu da nastave sa parnicama uprkos tome što su advokati „Fejsbuka“ tvrdili da je kompanija oslobođena odgovornosti prema članu 230 saveznog Zakona o pristojnosti u komunikacijama, prema kojem ono što korisnici kažu ili napišu na internetu nije ujedno i poruka onoga ko je prenosi.

Vrebanje maloletnika na društvenim mrežama

Vrbovanje maloletnika putem društvenih mreža u Srbiji se utrostručilo tokom pandemije virusa korona. Od ukupnog broja žrtava trgovine ljudima na godišnjem nivou, prosečno 60 odsto njih je maloletno.
Nedavni izveštaj Instituta za trgovinu ljudima otkrio je da se većina vrbovanja u aktivnim slučajevima prošle godine dogodila na „Fejsbuku“. Prema podacima Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, u Srbiji je od početka 2020. do kraja oktobra te godine zabeleženo 48 žrtava trgovine ljudima, od kojih su 23 deca. Tokom 2019. godine zabeleženo je 39 žrtava, od kojih 19 devojčica i šest dečaka, dok je u 2018. bilo 55 žrtava, od kojih 24 devojčice i 12 dečaka.
Prema podacima Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, u Srbiji je od početka 2020. do kraja oktobra te godine zabeleženo 48 žrtava trgovine ljudima, od kojih su 23 deca.
Portparolka Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović Raković za Sputnjik ističe da su društvene mreže, aplikacije i sajtovi za dopisivanje postali idealna mesta za vrbovanje maloletnika, pre svega zato što se starije osobe i organizovane kriminalne grupe kriju iza lažnih profila.
„To su procesi koji traju po pet, šest meseci. To su emotivne podrške koje deca dobijaju od naizgled nepoznatih ljudi. Postoji emotivni deo koji oni koriste kod dece, dogovaraju se viđenja, otkrivaju se adrese prebivališta i stanovanja i kroz neki mesec zaista u velikom broju slučajeva dođe do nestanka dece i procesa eksploatacije, prvenstveno seksualne. Najugroženija su deca stara između 14 i 17 godina. To je period puberteta u kom deca istražuju, smatraju da sve znaju, da im je sve dostupno, da su poprilično spremni za svet odraslih. Zaista je vešta psihologija kriminalnih organizacija koje koriste taj momenat i ostvaruju ogroman profit na tome“, predočava Maja Jovanović Raković.
Kako predočava, 70 odsto vrbovatelja nalazi se na društvenim mrežama. U svetu se na internetu nalazi oko 700.000 predatora u svakom momentu.

Kako zaštititi decu od vrbovatelja

Koordinatorka Programa borbe protiv trgovine ljudima Crvenog krsta Srbije Jelena Anđelić podvlači da mladi sve više vremena provode na internetu, gde mnogo brže i lakše komuniciraju sa vršnjacima, upoznaju nove osobe i dele svoja interesovanja, želje i potrebe, što može da bude veoma opasno po njih:
„Osoba koja vreba na internetu, stiče potpuni uvid u njihova interesovanja, želje i prohteve i samo putem površnog praćenja njihovih profila na društvenim mrežama vrlo lako može da postavi svoj profil na način da to bude kompatibilna osoba koja uživa u istim stvarima kao i mladi koji su svoje težnje predstavili na društvenim mrežama. Ukoliko se nešto učini previše lepim da bi bilo stvarno, treba da provere da li je to stvarno, da li se zaista odjednom njima osmehnula sreća, pa su upoznali osobu s istim interesovanjima kao i oni.“
Kako kaže, mladi obično misle da vrbovanje nije toliko sofisticirano i trgovinu ljudima najčešće povezuju s otmicom, te da su zaštićeni ako se ne nalaze u situaciji u kojoj postoji rizik da budu oteti. To, naravno, nije tako.
„Ako traže posao, vrlo je važno da provere da li agencija koja nudi posao zaista postoji, da li je upisana u APR-u, da li se svi navedeni podaci poklapaju s onima koje firma plasira, da li su to imejl adrese s javnih domena ili samo mobilni telefoni privatnih lica... To je nešto što svi mladi u prvom koraku mogu da provere. Onda ih savetujemo da takve životne odluke ne donose sami, da izaberu osobu od poverenja. Mi savetujemo da to budu roditelji, staratelji, njihovi nastavnici, neko od odraslih, ozbiljnih ljudi s kim imaju dobar kontakt, a ko nije direktno povezan s tom konkretnom odlukom. Ako su lične veze u pitanju, savetujemo mlade da upoznavanje ostvare na javnom mestu uz prisustvo još neke osobe“, napominje Jelena Anđelić.
CC0 / piksabej / Za vršnjačko nasilje nije odgovorna isključivo porodica...
 Za vršnjačko nasilje nije odgovorna isključivo porodica... - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Za vršnjačko nasilje nije odgovorna isključivo porodica...
Stručnjaci apeluju na roditelje da se okrenu nadležnim organima i da ne reaguju ishitreno ako predator kontaktira s njihovim detetom.
S druge strane, Maja Jovanović Raković apeluje na roditelje da se okrenu nadležnim organima i da ne reaguju ishitreno, tj. da ne objavljuju istog trenutka javno ako potencijalni vrbovatelj njihovom detetu putem društvenih mreža pošalje eksplicitan sadržaj ili neprikladnu poruku:
„Moraju da shvate da time ne postižu ništa, jer će taj profil biti ugašen iste sekunde, a biće otvoreno 10 novih, što znači da ste pomogli vašem detetu, ali ste ugrozili na desetine druge dece. Dete, nakon toga, na neki način, biva osramoćeno. To su osetljive godine. Mi plasiramo da je neko kontaktirao s našim detetom i nudio mu novac za obnažene fotografije i kompromitujemo dete takvim postupkom. U društvenom svetu naše dece takva informacija se pročuje i onda druga deca, iz straha da njihovi roditelji ne urade isto, neće prijaviti bilo kakvu neprimerenu i nepoželjnu komunikaciju sa zlonamernim pojedincima i grupama.“

Odgovornost socijalnih mreža

Nevena Krivokapić Martinović iz „Šer fondacije“ pojašnjava da su platforme dužne da reaguju na povredu nečijih prava ili učinjeno krivično delo tek onda kada ih korisnici obaveste da se takve aktivnosti sprovode na mreži. Da bi nemila situacija što pre bila sprečena, izuzetno je važno da platforme brzo reaguju i da sarađuju s državnim organima.
„Kada dođemo do tog trenutka, to se ne dešava tako efikasno zato što ceo svet koristi društvene mreže. Možemo samo misliti koliko se situacija dnevno dešava. Treba efikasnije raditi na toj saradnji i tome da timovi unutar društvenih mreža efikasnije donose odluke i uklanjaju sadržaj koji ne treba da se nađe na njihovim platformama“, napominje Nevena Krivokapić Martinović.
Što više bude bilo slučajeva poput onog sa „Fejsbukom“, ističe naša sagovornica, to će društvene mreže biti pod većim pritiskom da nešto preduzmu da ih spreče:
„Njima ne odgovara da budu proglašavani odgovornima i da snose velike posledice zbog toga. Na primer, u prethodnih nekoliko godina, kada govorimo o lažnim vestima, ’Fejsbuk‘ je po zemljama okupio stručne timove koji proveravaju lažne vesti i koji moraju da govore nacionalnim jezikom da bi razumeli kontekst. To ne mogu da rade timovi iz Amerike. Oni ne znaju kontekst u Srbiji, BiH, Hrvatskoj... Te promene se dešavaju jako sporo i očigledno je da će se brže događati ukoliko bude bilo više takvih slučajeva, gde se ljudi bore za svoja prava na način koji će štetiti društvenim mrežama, pa će one morati da budu odgovornije prema svojim korisnicima.“
Trgovina ljudima kao moderni oblik ropstva je jedno od najtežih krivičnih dela protiv čovečnosti i predstavlja drastično kršenje osnovnih ljudskih prava — na život, slobodu izbora i slobodu kretanja, kao i kršenje osnovnih principa međunarodnih pozitivnih pravnih propisa u oblasti ljudskih prava i sloboda. Veliki broj zemalja u svetu bori se s trgovinom ljudima, čije su žrtve uglavnom žene i devojke. Nažalost, broj maloletnih žrtava je — sve veći.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala