I Nemci strahuju da ih ne isture na liniju vatre /video/

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografijaRuska i nemačka zastava na automobilu predsednika Rusija
Ruska i nemačka zastava na automobilu predsednika Rusija - Sputnik Srbija, 1920, 27.06.2021
Pratite nas
Nemačkoj je prevashodni interes dobar odnos sa Rusijom, ali je njen manevarski prostor drastično sužen kad dođe do zaoštravanja na liniji Vašingtona i Moskve. Kako ističe dugogodišnji dopisnik iz Berlina Miroslav Stojanović, ni Nemci ne žele da ih isture na liniju vatre gde će im Amerikanci reći – ili s nama, ili s Rusima i Kinezima.
Pitanje odnosa Nemačke i Rusije dospelo je ponovo u žižu javnosti povodom osam decenija od napada fašističke Nemačke na SSSR. Kancelarka Angela Merkel zahvalila se narodima bivšeg SSSR-a na pruženoj ruci pomirenja, ali Berlin nije želeo da organizuje komemorativne svečanosti, iako je predsednik Frank-Valter Štajnmajer položio vence na spomenik palim sovjetskim vojnicima.

Sužen manevarski prostor Nemaca, plaše se linije vatre

Međutim, kako kaže Stojanović, uvek kad se postavi pitanje rusko-nemačkog pomirenja i želje Nemačke da poboljša odnose s Rusijom treba sagledati njen položaj u geostrateškom okviru transatlantskih veza gde ona nema previše manevarskog prostora.
„Oni taj prostor pokušavaju da delikatno koriste. Interesantno je da su na seriji sastanaka koje je inicirao američki predsednik Džo Bajden Nemci, istina blago, insistirali da u saopštenjima sa samita NATO ostave makar malo prostora za dijalog s Moskvom. Jer i oni se plaše isterivanja na liniju vatre“, konstatuje Stojanović.
Istoričar Aleksandar Životić primećuje da se Nemačka nalazi u nezgodnoj poziciji jer joj je Rusija ekonomski i što se tiče energetike vrlo važna, ali na drugoj strani je svako rusko jačanje plaši.
„To je strah koji dolazi pre svega iz brojeva. Kad imate odmeravanje snaga Nemačka je u svakom smislu inferiorna u odnosu na Rusiju. Tu je Nemačka sa svojim položajem uvek u problemu jer dobija rivalitet koji teško može da izdrži“, objašnjava Životić.
Stojanović podseća da je ovih dana povodom osam decenija napada nemački fašista na SSSR ruski predsednik Vladimir Putin objavio članak u časopisu „Cajt“, a tekst je dočekan veoma dobro, što se vidi u, kako kaže, mahom pozitivnim reagovanjima čitalaca. Putin tu, dodaje naš sagovornik, govori Evropljanima: računali smo da će sa završetkom hladnog rata svi biti pobednici, ispostavilo se da nije tako i da je glavna krivica za to širenje NATO.
Vladimir Putin se obraća Federalnoj skupštini - Sputnik Srbija, 1920, 22.06.2021
Putin podsetio Evropu šta se dešava kad pokuša da nagazi Rusiju

Istok Evrope „preće gori“

Putin je u članku upozorio i da je zbog svega toga bezbednost u Evropi degradirana. Na pitanje može li pragmatična Nemačka, s obzirom na svoje interese za bolje odnose s Moskvom, da bude odskočna daska za smirivanje strasti između Rusije i kolektivnog Zapada, Aleksandra Životić kaže da se teoretski gledano to može desiti, ali da u praksi to nije lako izvesti. Razlog vidi u tome što, kako kaže, istok Evrope „preteće gori“.
„Od Baltika, preko Poljske do Ukrajine, postoji nekoliko potencijalnih žarišta. NATO izvodi vežbe možda manjeg obima ali redovno i uz veliku medijsku pažnju. Rusija s druge strane jača svoje vojne efektive na zapadu zemlje, na Krimu, Kalinjingradu. Jasno je da očekuje izazove koji neće biti nimalo naivni“, navodi Životić koga sve podseća na vreme Hladnog rata.
Međutim, prema rečima Miroslava Stojanovića, i pored napete situacije u Evropi, Nemačka drži otvorena vrata za dijalog s Rusijom po svaku cenu i neće da se ta vrata zalupe.
„Bez obzira što je u tim odnosima bilo zaoštravanja, pogotovu propagandno i medijski, taj dijalog teče. Merkelova više ne putuje u Rusiju tako često kao ranije ali ne prođe ni mesec dana a da ne razgovara s Putinom na razne teme“, ističe Stojanović.

Za Balkan najbolje otopljavanje među velikim silama

Kad je reč o posledicama koje takvo stanje u odnosima Rusije i Zapada može imati na Balkan, Životić upozorava da će, kakav god bude dogovor velikih, to imati reperskusije i na naš region.
„Pitanje je samo šta je za Balkan bolje, da li kad je u žiži interesovanja ili kad nije, sve zavisi kako se slože te kockice međusobnih odnosa. Kad ste na liniji vatre i jednih i drugih, to svakako ne može biti dobro, ali ako taj sporazum podrazumeva pacifikaciju Balkana u nešto veće što bi ovdašnje konflikte makar primirilo ako ne i rešilo, to bi bila pozitivna varijanta. Svaki rivelitet velikih sila na Balkanu pokazao se kao nešto što Balkan dovodi u centar međusobno suprotstavljenih interesa, a kad neko tako mali dođe na nišan i jednih i drugih onda može biti u velikom problemu Pritom u regionu imamo tradicionalne interese velikih sila ali i tradicionalne favorite velikih sila među balkanskim narodima“, navodi Životić.
Ruski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel - Sputnik Srbija, 1920, 22.06.2021
Putin i Merkelova: Očuvati sećanje na tragične događaje od pre 80 godina
On dodaje da trenutno Rusija nastoji da ojača svoje pozicije na Balkanu ali da to teže ide jer su mnoge zemlje regiona već čvrsto integrisane u NATO i EU, iako imaju veliki procenat stanovništva koji inklinira Rusiji.
Prema mišljenju Stojanovića, svaka vrsta otopljavanja odnosa velikih sila išla bi u korist i zemljama Balkana.
„U ovom času postoje samo tri velike sile u svetu, pa i na ovom prostoru – Kina, Rusija i SAD. Svako otopljavanje među njima nama ostavlja manevarski prostor da možemo lakše da dišemo, a najopasnije je kad vas teraju da se solidarišete sa jednom od strana po sistemu ili-ili“, zaključuje ovaj novinar.
Pročitajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala