Letnji solsticij: Istine i zablude o najdužem danu u godini

CC0 / Pixabay/PIRO4D / Planeta Zemlja i Sunce
Planeta Zemlja i Sunce - Sputnik Srbija, 1920, 21.06.2021
Pratite nas
Na severnoj Zemljinoj hemisferi danas je počelo leto. Najduži dan u godini, tačnije najduža obdanica ili letnji solsticij, zvanično obeležava prvi dan leta.
Leto je na severnoj Zemljinoj hemisferi počelo jutros, 21. juna, u 5 časova i 32 minuta, a u isto vreme na južnoj hemisferi počela je zima. Na dan početka leta noć je najkraća, a obdanica najduža i danas će trajati 16 časova i 28 minuta, saopšteno je iz Astronomskog društva „Ruđer Bošković“ iz Beograda.

Šta je letnji solsticij?

Reč solsticij je izvedena iz lat. sol (Sunce) i sistere (stajati). Termin solsticij se koristi i u širem smislu i označava dan kada se ova pojava desi. Solsticij je najduži dan u godini (leti) ili najkraći dan u godini (zimi) u svim mestima izvan tropskog pojasa. To je rezultat nagiba Zemljine ose za 23.4 stepena ka Suncu, koji uzrokuje da različiti regioni na planeti dobiju različite količine sunčeve svetlosti. 
Tokom junskog solsticija, severna hemisfera je nagnuta ka Suncu mnogo više nego bilo kog drugog dana u godini, što znači da ovog dana, ljudi na severnoj hemisferi uživaju u najdužem danu i najkraćoj noći u godini, prenosi „Nacionalna geografija“.
Na dan letnjeg solsticija, severna hemisfera prima više sunčeve svetlosti nego bilo kad u godini, ali to ne znači da je prvi dan leta i najtopliji. Iako će planeta tokom današnjeg dana primiti najviše sunčeve svetlosti, potrebne su nedelje da bi se ta toplota osetila, pa je tako najtopliji period godine obično u julu ili avgustu.
Često pogrešno mislimo da je Zemlja tokom leta, a pogotovo tokom letnjeg solsticija, bliža Suncu više nego ostalih dana u godini, ali to nije tačno. Zapravo, nagib Zemlje ima više uticaja na godišnja doba nego udaljenost naše planete od Sunca.

Dugodnevnica u istoriji

Letnjem solsticiju je dugo bila pridavana posebna važnost u mnogim kulturama, pa su tako Egipćani izgradili piramide u Gizi tako da se Sunce nađe tačno između dve piramide na letnji solsticij. 
Arheolozi su takođe otkrili ostatke astronomske opservatorije u majanskom gradu u Gvatemali, u kojem su zgrade izgrađene u skladu sa Suncem u toku solsticija.
Možda i najpoznatija građevina koja se povezuje za zimskim i letnjim solsticijem je Stounhendž.
Pročitajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala