Kao nikad pre: Spasovdanska litija u Beogradu sa novom simbolikom

© Sputnik / Predrag VasiljevićHram Svetog Save
Hram Svetog Save - Sputnik Srbija, 1920, 09.06.2021
Pratite nas
Tradicionalna Spasovdanska litija koja se u četvrtak održava u Beogradu po mnogo čemu je posebna. Prvi put na nju poziva patrijarh - Porfirije. Promenjeno je vreme održavanja, sada je u 19 sati, a poziv vernicima da se priključe našao se i na vratima svih hramova. Ali to nisu jedine specifičnosti proslave koja očigledno dobija novi imidž.
Specijalno za ovu priliku, u Beograd je doputovala bratija Hilandara, a pozvani su i drugi nadstojatelji važnih srpskih duhovnih centara, između ostalih, manastira Studenica. Učešće u litiji, koja će se kretati od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, su najavili i lekari koji su izneli teret korona pošasti.

Spasovdanska litija kroz Beograd dobija novi imidž

Teolog Dragomir Janković pozdravlja odluku patrijarha srpskog Porfirija da se Spasovdanska litija održi u večernjim časovima, jer i to sugeriše da će biti masovnija nego do sada.
On kaže da se kroz litije svakako pokazuje sabornost, uticaj i potencijal srpske crkve i srpskog naroda kad su u pitanju i važne nacionalne teme.
„I litije mogu da budu indikator, kakvi su to potencijali srpskog naroda predvođenog crkvom, u slučaju da ta situacija, na primer oko Kosova i Metohije, krene u nepovoljnom pravcu po Srbe", kaže Janković.
Upitan, da li je pomeranje termina litije pokušaj da se, na neki način izgradi novi imidž Srpske pravoslavne Crkve, Janković kaže da je, kada je čuo ovu vest prvo pomislio da je patrijarh vrlo pragmatičan čovek, jer je prilagodio termin održavanja radnom danu i radnom vremenu.
"To je svakako iskorak prema Beograđanima, njihovim dnevnim obavezama i potrebi da učestvuju u litiji. Većina je radnim danom u jutarnjim časovima na poslu. A vernici su sigurno obradovani što mogu i na ovaj način da izraze blagodarenje Bogu i da pokažu da su deo verske zajednice kojoj pripadaju, Srpske pravoslavne crkve".
Više hiljada građana u litiji svake godine prolazi centrom Beograda, očekuje se da će ih u četvrtak biti najviše do sada.

Krsni hod

Otac Arsenije Arsenijević, starešina Vaznesenjske crkve, kaže da se litija kod Srba i Rusa ne zove slučajno "Krsni hod". Koliko veliki mogu da budu njegovi dometi, video je lično mnogo puta.
"To su pokazale i litije u Crnoj Gori, gde su mnogi koji nisu imali kontakt sa crkvom ulazili u njih, iako su imale poseban karakter. Ali zaista, mi smo primetili taj blagonaklon izraz Beograđana koji primaju taj trenutak, trenutak propovedi i mira. Ne mira ovoga sveta koji se vrlo lako može narušiti, već mira za koji je Hristos kazao da nam ga niko ne može oduzeti. Upravo taj mir koji litija nosi, to ljudi osećaju. Svojim mirom preobražavamo one sa kojima se susrećemo. Nikad reči nisu toliko moćne da preobraze čoveka, koliko su jaki primeri u tome", kaže otac Arsenije.
On dodaje da su mnogi ušli u liturgijski život upravo tako, mir ih je poneo u litiju, a kasnije i u Crkvu.

Duhovna dimenzija grada

Ovaj sveštenik objašnjava da je litija, bez obzira na termin i imidž Crkve, potreba da se liturgijska radost prenese u grad u kome živimo u određenom istorijskom kontekstu. On objašnjava da ona zapravo prenosi blagu vest da se približilo Carstvo božije.
"To je momenat kada smo usmereni na to da grad ne doživljavamo kao jednu radionicu, kako to obično biva, mesto trenutnog boravka, već želimo da mu damo sakralnu, visoku duhovnu dimenziju i prizivamo Božiji blagoslov da siđe na njega, zato je prolazak litije uvek preobražujući za sve nas", kaže otac Arsenije.

Patrijarh promenio način komunikacije

Janković dodaje da je patrijarh svim dosadašnjim potezima od ustoličenja pokazao pragmatičnost i sposobnosti koje mora da ima prvi među jednakima. Prvo je otišao u Jasenovac, da se pokloni delu Crkve koji ne vidimo, a zatim u kolevku, na Kosovo i Metohiju.
Vešto je, a verovatno i prvi put u istoriji reagovao saopštenjem na portalu crkve, 14 minuta posle ponoći, zbog nesuglasica oko potpisivanja Temeljnog ugovora sa državnim vlastima u Crnoj Gori. U svega nekoliko sati zaustavio je nacrt zakona o kulturnom nasleđu u kome se nije pominjalo Kosovo i Metohija, a zatim se i zahvalio ministarki koja je reagovala i prihvatila sugestije.
"Svi potezi bili su odmereni, nikada agresivni i nametljivi, sve što kaže, govori argumentovano", podvlači naš sagovorik i dodaje da se, iako nam je utisak da se tvorevina stara hiljadu godina sada kreće ubrzano, promenio samo način način komunikacije, sve drugo je ostalo isto.
© Sputnik / Lola ĐorđevićPatrijarh srpski Porfirije
Patrijarh srpski Porfirije  - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Patrijarh srpski Porfirije
"Patrijarh komunicira sa javnošću u maniru koji je blizak današnjem čoveku, ali ono što je suštinski pokazao, to su mudrost i odmerenost, a to su univerzalne, svevremenske vrednosti".
"Patrijarh komunicira sa javnošću u maniru koji je blizak današnjem čoveku, ali ono što je suštinski pokazao, to su mudrost i odmerenost, a to su univerzalne, svevremenske vrednosti. Za to mu svakako treba odati priznanje, a način komunikacije pokazuje socijalnu inteligenciju. Ne bih zanemario ni onih prethodnih hiljadu godina iskustva i baštine srpske crkve, ali njega svakako treba prilagoditit današnjem čoveku, predstaviti mu ga na način koji mu je blizak. A upravo to patrijarh je uspeo", kaže Janković.

Gosti iz Hilandara

Kako Sputnjik saznaje, u jedinstvenom krsnom hodu u Beogradu biće i iguman manastira Hilandara arhimandrit Metodije, koji je doputovao u Beograd specijalno povodom ovog događaja.
On će prisustvovati Svetoj Arhijerejskoj liturgiji u Vaznesenjskoj crkvi, koju će služiti njegova svetost patrijarh srpski Porfitije, sa početkom u 9 časova.
Iguman Svete srpske carske lavre prisustvovaće i večernjoj molitvi koja počinje u 17 časova, a nakon toga i krsnom hodu ulicama Beograda do Hrama Svetog Save.
Zbog ove posebne prilike u prestoni grad siže i iguman Studenice, arhimandrit Tihon.
Beograd je Sveti despot Stefan Lazarević posvetio Presvetoj Bogorodici.

Jedinstveni grad Presvete Bogorodice

Građani će imati priliku i da se poklone moštima Svete Petke i Svetog despota Stefana Lazarevića koje će nositi sveštenici, a biće ih na stotine. Litiji će prisustvovati svi beograski sveštenici.
Predanje kaže da je upravo despot Stefan, kada je grad proglasio prestonicom 1405. godine, inicirao prvu Spasovdansku litiju, a Beograd je posvetio Presvetoj Bogorodici, što ga čini jedinstvenim.
Zato se sveštenici, posle svake molitve u litiji, posebno zahvaljuju Presvetoj Bogorodici koja čuva prestoni grad.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala