Srbija između "zelene" i "crne" energije: Mogu li sunce i vetar da zamene ugalj

Termoelektrana - ilustracija
Termoelektrana  - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 31.05.2021
Pratite nas
Podržavam nastojanje da se energetika okrene čistim, obnovljivim izvorima energije ali nažalost, sa današnjom tehnologijom, oni nisu u stanju da našoj državi omoguće nesmetan prelazak sa klasičnih izvora energije, smatra Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku.
Srbija neće moći, čak i da postavi solarne panele i vetrogeneratore na svim lokacijama gde je to moguće, po zatvaranju termoelektrana da obezbedi dovoljno struje iz domaće proizvodnje. Zato je vreme da se sve karte „bace na sto” i daju pravi odgovori na pitanje – hoćemo li dozvoliti da Srbija po diktatu uvozničkih lobija, koji se kriju iza brige o klimatskim promenama, postane uvoznik električne energije, kaže Zdravković za Politiku.
"Bogate države, koje sebi daju za pravo da kreiraju život stanovnika nas iz siromašnih zemalja i ne pomišljaju da sebi zabrane ono što brane drugima. Niko Francusku ne tera da zatvori nuklearke, Nemačka je usred donošenja zakona o prestanku proizvodnje struje iz uglja prošle godine izgradila termoelektranu „Dateln 4”, najavljujući da će je zatvoriti do 2038. godine. Naftom i prirodnim gasom bogata Saudijska Arabija pravi termoelektranu na ugalj i nuklearke", podseća on.
Zdravković kaže da je Srbija u potpunosti zavisna od uvoza gasa i nafte, a jedina oblast kojoj smo i dalje nezavisni jeste proizvodnja električne energije i to zahvaljujući, svojim rudnim i vodnim bogatstvima.
Turski tok - Sputnik Srbija, 1920, 25.12.2020
Srbija sa novom snagom na energetskoj mapi Evrope – potekao ruski gas
"Podržavam nastojanje da se energetika okrene čistim, obnovljivim izvorima energije ali nažalost, sa današnjom tehnologijom, oni prosto nisu u stanju da našoj državi omoguće nesmetan prelazak sa klasičnih izvora energije. Predviđena instalisana snaga TE „Kolubara B” (za čiju je gradnju prvo naloženo obustavljanje pa se posle dva dana odustalo), je 350 megavata. Izgradnja novog bloka trebalo bi da proizvede gotovo 2.000 gigavat-časova struje, što je šest do sedam odsto ukupne električne energije koja se u ovom trenutku proizvodi u Srbiji. Treba dodati da Srbija dve trećine struje proizvodi u elektranama na ugalj snage četiri gigavat-časova. Uz to EPS već gradi termoelektranu „Kostolac B-3”, snage 350 megavata", navodi Zdravković i dodaje da uz sve to treba imati na umu i činjenicu da „zeleni kilovati” ne mogu nikada biti jeftiniji od struje dobijene iz uglja.
Ako se EPS-u, koji sada ubrzano radi na poboljšavanju ekoloških parametara u svojim termoelektranama, vežu ruke i ne dozvoli izgradnja zamenskog kapaciteta za termoelektrane koje se ne mogu modernizovati, kakva je na primer TE „Kolubara B”, EPS će uskoro pregaziti konkurencija, zaključuje on.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala