https://lat.sputnikportal.rs/20210529/znacajna-nacionalna-kampanja-da-se-gradjani---ne-slome-1125475289.html
Značajna nacionalna kampanja da se građani - ne slome
Značajna nacionalna kampanja da se građani - ne slome
Sputnik Srbija
Prema broju onih koji pate od depresije, Srbija je pre korone bila iznad svetskog proseka, a pandemija je donela rast stresa, anksioznost i depresiju - celom... 29.05.2021, Sputnik Srbija
2021-05-29T14:46+0200
2021-05-29T14:46+0200
2021-08-26T03:13+0200
depresija
kovid 19
kampanja
psiholozi
zdravlje
suzana đorđević
aleksandar dimitrijević
hemofarm fondacija
srbija
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/1b/1125467085_0:0:3032:1714_1920x0_80_0_0_b7a85a8ed8f9587b4050681101068b54.jpg
Od kraja prošlog meseca onima koji se ne osećaju dobro 24 sata dnevno na broju 0800/001 002 na raspolaganju je podrška koju je moguće potražiti i preko sajta nesalomivi.rs, na kojem su blogovi psihologa, psihoterapeuta, psihijatara, priče i video ispovesti osoba koje se bore protiv depresije. Tu su i saveti za borbu protiv depresije i adresar ustanova za brigu o mentalnom zdravlju.Srbija je pre korone bila iznad svetskog proseka po broju obolelih od depresije, a pandemija je donela rast stresa, anksioznost i depresiju - svuda u svetu.
„Ova kampanja je važna, jer šalje poruku ljudima da nisu sami, da osećaji stresa, anksioznosti i depresije koje imaju nisu jedinstveni, posebni samo za njih, već su karakteristika gotovo čitavog društva. Smatrali smo da je važno da se okupimo svi oko zajedničkog interesa, a to je dobro zdravlje građana Srbije“, kaže za Sputnjik direktorka Hemofarm Fondacije Suzana Đorđević.Nacionalna kampanja protiv depresijeOna dodaje da su pored telefona neprekidno stručnjaci četiri specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Vršcu, Kovinu, Gornjoj Toponici i Novom Kneževcu, a odgovaraju i na brojna pisma u kojima ljudi traže pomoć.Jedan od stručnjaka koji se priključio kampanji je naš cenjeni klinički psiholog i psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević, nekadašnji profesor Filozofskog fakulteta i lekar bolnice „Dr Laza Lazarević“.Iako već nekoliko godina predaje na jednom od univerziteta u Berlinu, ali i u privatnoj praksi radi sa pacijentima kao psihoterapeut i psihoanalitičar, kaže, morao je da se priključi, jer je očigledno da je ovaj vid pomoći ljudima u Srbiji neophodan, jer je i pre korone sistem zaštite mentalnog zdravlja u Srbiji zastareo.Na ovom broju telefona pomoć je moguće potražiti u bilo koje doba dana ili noći.
„Mi imamo i dalje ogromne bolnice sa po nekoliko stotina ljudi, takvih bolnica ima samo pet, mnogima je teško da do njih dođu da se obrate za pomoć. Fokusirani smo na hospitalizaciju i upotrebu lekova, dok je najveći broj evropskih zemalja prešao na kombinaciju psiholoških, socijalnih i farmaceutskih modela, mnoge stvari je trebalo unaprediti pre nego što je ovo počelo. Ljudi, nažalost, nemaju novca za privatnu psihoterapiju“, kaže Dimitrijević.Dramatično raste broj poremećajaOn dodaje da u svetu, prema istraživanjima, dramatično raste broj mentalnih poremećaja, ljudi koji se žale na usamljenost, a kod onih koji su preležali koronu rastu ne samo mentalni, već i neurološki poremećaji.Da će nam biti potrebno još dosta vremena da u potpunosti sagledamo razmere i posledice kovid krize govori i njegovo iskustvo sa pacijentima u Nemačkoj u kojoj nije bilo panike, u kojoj ljudi, kao u Srbiji, ne žive u nekoj vrsti vanredne situacije već 30 godina.„Evropski centar elektronske muzike ostao je bez poseta mladih, diskoteka i klubova, ljudima je ovakav Berlin u kome je sve zaključano dosadan, a oni su usamljeni, nemaju prijatelje, porodicu, podršku. Sve im to užasno teško pada. Tu je i veliki broj starih ljudi, jer ovo je stara nacija, koji sada žive sami, koje nema ko da obiđe, koje niko nije dodirnuo više od godinu dana. To im teško pada, mnogi se obraćaju za pomoć“, kaže Dimitrijević.Porasla patnja dokom pandemijeOn dodaje da je i u Srbiji, kad je počela pandemija, neuporedivo više ljudi osetilo teskobu, usamljenost, strah, brigu, mnogi koji već pate od depresije i drugih poremećaja su hospitalizovani. Kovid je uneo strah u mnoge porodice, pitali su se šta će biti sa ekonomskom situacijom, njihovim poslom, obrazovnim sistemom, školom.„Prve reakcije na ovu kampanju su bile takve da se odmah moglo videti da je ona bila neophodna. U prvih 48 sati bilo je toliko poziva i imejl poruka da se odmah videlo koliko je ljudima ovo neophodno. U najvećem broju mesta u Srbiji nemate kome da se obratite“, kaže ovaj stručnjak i dodaje da ima puno pokazatelja koji mogu biti neka vrsta smernice da sa nama ili ljudima oko nas nešto nije u redu.„Problemi sa spavanjem su uvek jedna od prvih indikacija. Zatim ljudi koji ili nikada ne govore o svojim osećanjima ili ako počnu, potpuno gube kontrolu nad njima. Ili nemogućnost da nešto naučite, zapamtite, gubitak koncentracije, nemogućnost da se radi. Poneki kažu da ne mogu da uživaju ni u čemu, da mogu da rade sve kao ranije, ali im ništa više ne predstavlja zadovoljstvo. Telefonski poziv na broj 0800/001 002 može da bude izvor olakšanja sam po sebi, ali i uputstva kome i kada da se javite, na koji način“, kaže Dimitrijević.Vapaj za pomoćPrvih dana rada, „Nesalomivi“ su primali i po 40 poziva dnevno, nekoliko desetina imejlova u kojima ljudi vape da im se pomogne. Vrlo brzo su počele da stižu i poruke zahvalnosti, a najvažnije od svih su one u kojima pišu da im je neko od stručnjaka spasao život.Suzana Đorđević kaže da su od velike pomoći i ispovesti onih koji se bore ili su uspeli da se izbore sa depresijom. Mnogi od njih nisu se potpisali, jer se u našem društvu, osim sa zdravstvenim problemima bore i sa stigmatizacijom koja često prati mentalne poremećaje.„U kampanju smo uključili sve institucije koje se bave ovom temom u Srbiji, ne samo zdravstvene, već i poslovne asocijacije, udruženja građana koja se bave psiho – socijalnom podrškom ne bi li smo se svi zajedno bavili temom koja je važna za društvo, a istovremeno stigmatizovana. Sledeće godine, pored podizanja svesti javnosti o očuvanju mentalnog zdravlja, pokušaćemo da radimo i na otvaranju savetovališta za borbu protiv depresije, ali i na osnaživanju udruženja koja se bave psiho – socijalnom podrškom stanovništvu“, kaže Đorđevićeva.Kampanju za očuvanje mentalnog zdravlja i borbu protiv rastuće depresije Fondacija na čijem je čelu organizovala je uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Beogradu.
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2021
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/1b/1125467085_0:0:3032:1906_1920x0_80_0_0_87e863536921d73814cc3cb32973f6d4.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
depresija, kovid 19, kampanja, psiholozi, zdravlje, suzana đorđević, aleksandar dimitrijević, hemofarm fondacija, srbija, društvo
depresija, kovid 19, kampanja, psiholozi, zdravlje, suzana đorđević, aleksandar dimitrijević, hemofarm fondacija, srbija, društvo
Značajna nacionalna kampanja da se građani - ne slome
14:46 29.05.2021 (Osveženo: 03:13 26.08.2021) Prema broju onih koji pate od depresije, Srbija je pre korone bila iznad svetskog proseka, a pandemija je donela rast stresa, anksioznost i depresiju - celom svetu. U pokušaju da pomogne građanima, Hemofarm fondacija pokrenula je nacionalnu kampanju za očuvanje mentalnog zdravlja i borbu protiv rastuće depresije pod nazivom - „Nesalomivi“.
Od kraja prošlog meseca onima koji se ne osećaju dobro 24 sata dnevno na broju
0800/001 002 na raspolaganju je
podrška koju je moguće potražiti i preko sajta
nesalomivi.rs, na kojem su blogovi
psihologa, psihoterapeuta, psihijatara, priče i video ispovesti osoba koje se bore protiv depresije. Tu su i saveti za borbu protiv depresije i adresar ustanova za brigu o mentalnom zdravlju.
Srbija je pre korone bila iznad svetskog proseka po broju obolelih od depresije, a pandemija je donela rast stresa, anksioznost i depresiju - svuda u svetu.
„Ova kampanja je važna, jer šalje poruku ljudima da nisu sami, da osećaji stresa, anksioznosti i depresije koje imaju nisu jedinstveni, posebni samo za njih, već su karakteristika gotovo čitavog društva. Smatrali smo da je važno da se okupimo svi oko zajedničkog interesa, a to je dobro zdravlje građana Srbije“, kaže za Sputnjik direktorka Hemofarm Fondacije Suzana Đorđević.
Nacionalna kampanja protiv depresije
Ona dodaje da su pored telefona neprekidno stručnjaci četiri specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Vršcu, Kovinu, Gornjoj Toponici i Novom Kneževcu, a odgovaraju i na brojna pisma u kojima ljudi traže pomoć.
Jedan od stručnjaka koji se priključio kampanji je naš cenjeni klinički psiholog i psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević, nekadašnji profesor Filozofskog fakulteta i lekar bolnice „Dr Laza Lazarević“.
Iako već nekoliko godina predaje na jednom od univerziteta u Berlinu, ali i u privatnoj praksi radi sa pacijentima kao psihoterapeut i psihoanalitičar, kaže, morao je da se priključi, jer je očigledno da je ovaj vid pomoći ljudima u Srbiji neophodan, jer je i pre korone sistem zaštite mentalnog zdravlja u Srbiji zastareo.
Na ovom broju telefona pomoć je moguće potražiti u bilo koje doba dana ili noći.
„Mi imamo i dalje ogromne bolnice sa po nekoliko stotina ljudi, takvih bolnica ima samo pet, mnogima je teško da do njih dođu da se obrate za pomoć. Fokusirani smo na hospitalizaciju i upotrebu lekova, dok je najveći broj evropskih zemalja prešao na kombinaciju psiholoških, socijalnih i farmaceutskih modela, mnoge stvari je trebalo unaprediti pre nego što je ovo počelo. Ljudi, nažalost, nemaju novca za privatnu psihoterapiju“, kaže Dimitrijević.
Dramatično raste broj poremećaja
On dodaje da u svetu, prema istraživanjima, dramatično
raste broj mentalnih poremećaja, ljudi koji se žale na
usamljenost, a kod onih koji su preležali koronu rastu ne samo mentalni, već i neurološki poremećaji.
Da će nam biti potrebno još dosta vremena da u potpunosti sagledamo
razmere i posledice kovid krize govori i njegovo iskustvo sa pacijentima u Nemačkoj u kojoj nije bilo panike, u kojoj ljudi, kao u Srbiji, ne žive u nekoj vrsti vanredne situacije već 30 godina.
„Evropski centar elektronske muzike ostao je bez poseta mladih, diskoteka i klubova, ljudima je ovakav Berlin u kome je sve zaključano dosadan, a oni su usamljeni, nemaju prijatelje, porodicu, podršku. Sve im to užasno teško pada. Tu je i veliki broj starih ljudi, jer ovo je stara nacija, koji sada žive sami, koje nema ko da obiđe, koje niko nije dodirnuo više od godinu dana. To im teško pada, mnogi se obraćaju za pomoć“, kaže Dimitrijević.
Porasla patnja dokom pandemije
On dodaje da je i u Srbiji, kad je počela pandemija, neuporedivo više ljudi osetilo
teskobu, usamljenost,
strah, brigu, mnogi koji već pate od depresije i drugih poremećaja su hospitalizovani. Kovid je uneo strah u mnoge porodice, pitali su se šta će biti sa ekonomskom situacijom, njihovim poslom, obrazovnim sistemom, školom.
„Prve reakcije na ovu kampanju su bile takve da se odmah moglo videti da je ona bila neophodna. U prvih 48 sati bilo je toliko poziva i imejl poruka da se odmah videlo koliko je ljudima ovo neophodno. U najvećem broju mesta u Srbiji nemate kome da se obratite“, kaže ovaj stručnjak i dodaje da ima puno pokazatelja koji mogu biti neka vrsta smernice da sa nama ili ljudima oko nas nešto nije u redu.
„Problemi sa spavanjem su uvek jedna od prvih indikacija. Zatim ljudi koji ili nikada ne govore o svojim osećanjima ili ako počnu, potpuno gube kontrolu nad njima. Ili nemogućnost da nešto naučite, zapamtite, gubitak koncentracije, nemogućnost da se radi. Poneki kažu da ne mogu da uživaju ni u čemu, da mogu da rade sve kao ranije, ali im
ništa više ne predstavlja zadovoljstvo. Telefonski poziv na broj
0800/001 002 može da bude izvor
olakšanja sam po sebi, ali i uputstva kome i kada da se javite, na koji način“, kaže Dimitrijević.
Prvih dana rada, „Nesalomivi“ su primali i po
40 poziva dnevno, nekoliko desetina imejlova u kojima
ljudi vape da im se pomogne. Vrlo brzo su počele da stižu i
poruke zahvalnosti, a najvažnije od svih su one u kojima pišu da im je neko od stručnjaka
spasao život.
Suzana Đorđević kaže da su od velike pomoći i
ispovesti onih koji se bore ili su
uspeli da se izbore sa depresijom. Mnogi od njih nisu se potpisali, jer se u našem društvu, osim sa zdravstvenim problemima bore i sa stigmatizacijom koja često prati mentalne poremećaje.
„U kampanju smo uključili sve institucije koje se bave ovom temom u Srbiji, ne samo zdravstvene, već i poslovne asocijacije, udruženja građana koja se bave psiho – socijalnom podrškom ne bi li smo se svi zajedno bavili temom koja je važna za društvo, a istovremeno stigmatizovana. Sledeće godine, pored podizanja svesti javnosti o očuvanju mentalnog zdravlja, pokušaćemo da radimo i na otvaranju savetovališta za borbu protiv depresije, ali i na osnaživanju udruženja koja se bave psiho – socijalnom podrškom stanovništvu“, kaže Đorđevićeva.
Kampanju za očuvanje mentalnog zdravlja i borbu protiv rastuće depresije Fondacija na čijem je čelu organizovala je uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Beogradu.