Ko je bio Miomir Grujić Fleka, javni ilegalac koji je pomerao granice stvarnosti? /foto/

© Foto : Vesna PavlovićFleka
Fleka - Sputnik Srbija, 1920, 29.05.2021
Pratite nas
Slikar, novinar, radijski voditelj, urednik, Miomir Grujić Fleka (1954-2003) za sebe je govorio da je „javni ilegalac“. Ovaj predvodnik andergraund umetničke scene, svojim radovima, inicijativama, stavom „proizvodio je slobodu“ obeleživši kulturu i umetnost osamdesetih i devedesetih godina u Srbiji.

Javni ilegalac

Miomir Grujić Fleka govorio je da je njegova narodnost pojedinačni pojedinac, državljanstvo podzemaljac, profesija oštrooki svedok, specijalnost proizvođač različitosti, a hobi mu je bio sakupljanje ostvarenih utopija. Fleka je bio sve to. I mnogo više o čemu govori i projekat „Javni ilegalac“ koji čine retrospektivna multimedijala izložba u Salonu Muzeja savremene umetnosti, kao i monografija „Miomir Grujić Fleka“ u izdanju Remont NUA.
Ovaj multimedijalni projekat posvećen Flekinom kompleksnom stvaralaštvu upoznaje nas sa njegovim slikarskim radovima, kultnim tekstovima, oslikanim flajerima, plakatima, aforizmima, parolama i audio-video radovima koji svedoče o tome da je profesija za Fleku zaista bila „misija“ i da je ovaj „proizvođač različitosti“ bez obzira na zdravstvene poteškoće rekao „ne“ Gospodinu Običnom, Gospodinu Uzaludu i Gospodinu Nesporazumu.
© Foto : Goran BasaricMiomir Grujić Fleka (1954-2003)
Miomir Grujić Fleka (1954-2003)  - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Miomir Grujić Fleka (1954-2003)

Ko je bio Fleka?

Rodom iz Šapca gde je sarađivao sa lokalnim časopisima kao novinar, grafički urednik, kolumnista, Fleka je već tada definisao svoju slikarsku i aktivističku „liniju“ pokrenuvši kultni klub „Rupa“. U Beogradu je početkom osamdesetih studirao prava i Fakultet likovne umetnosti i postao programski urednik kluba „Akademija“. U tom periodu „Akademija“ je postala kultno mesto, a Fleka je paralelno izlagao radove na samostalnim i grupnim izložbama. Krajem osamdesetih izgubio je vid i pokrenuo eksperimentalni program „Radio Šišmiš“ na B92, potom projekte „Urbazona“ i „Trotorok“.
„I pre nego što je pokrenuo kultni ’Radio Šišmiš’ koji se emitovao od ponoći do tri ujutro svakog ponedeljka, Fleka je postavio ozbiljne temelje u našoj kulturi. Krajem osamdesetih izgubio je vid, a već tada, on je uradio dovoljno toga da ga pamtimo“, kaže za Sputnjik Darka Radosavljević Vasiljević, autorka monografije i kustoskinja izložbe „Miomir Grujić Fleka: Javni ilegalac“.
© Foto : Bojana JanjićIzložba u Salonu MSUB je koncepcijski podeljena u tri zone. Prva pod nazivom IDENTITET versus AUTORITET predstavlja kultne tekstove ovog autora. Druga je INSTINKT ZONA i bavi se Flekinim vizuelnim/ slikarskim radovima osamdesetih godina. Treća, ZOMBI ZONA ukazuje na neuništivost duha, društveni angažman i kreativnu snagu Grujića.
Izložba u Salonu MSUB je koncepcijski  podeljena u tri zone. Prva pod nazivom IDENTITET versus AUTORITET predstavlja kultne tekstove ovog autora. Druga je INSTINKT ZONA i bavi se  Flekinim vizuelnim/ slikarskim radovima osamdesetih godina. Treća,  ZOMBI ZONA ukazuje na neuništivost duha, društveni angažman i kreativnu snagu Grujića. - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Izložba u Salonu MSUB je koncepcijski podeljena u tri zone. Prva pod nazivom IDENTITET versus AUTORITET predstavlja kultne tekstove ovog autora. Druga je INSTINKT ZONA i bavi se Flekinim vizuelnim/ slikarskim radovima osamdesetih godina. Treća, ZOMBI ZONA ukazuje na neuništivost duha, društveni angažman i kreativnu snagu Grujića.
Slikarski opus koji je trajao svega nekoliko godina, karikature, oslikani flajeri „Akademije“, ilustracije, tekstovi, prevodi, aforizmi objavljeni u mnogobrojnim časopisima predstavljeni su na izložbi u Salonu MSUB, a kustoskinja otkriva da misija kreiranja izložbe i sakupljanja materijala za monografiju nije bila nimalo laka.
„Ljudi su govorili da su njegovi radovi izgubljeni, da su verovatno razneseni tokom rata, da se eventualno mogu naći flajeri sa ’Akademije’ po privatnim kolekcijama. Međutim, na izložbi u Šapcu pre par godina koja je bila posvećena Fleki, srela sam njegovu bivšu suprugu koja je sve te radove sačuvala. Tog trenutka ohrabrila sam se da krenem u istraživanje i počeo je pakao“, navodi kustoskinja koja je pronašla neočekivano mnogo materijala, naročito slika, crteža, zapisa, tekstova, intervjua.
„Što se tiče vizuelnog materijala, on je radio od ’83. do ’89. godine kada je oslepeo, međutim fascinantno je da osim slika, ima mnogo crteža i grafika i da je on u samo nekoliko godina ostavio toliko mnogo umetnosti što je ovom izložbom i monografijom predstavljeno“, ističe autorka.
© Foto : Salon MSUBIzložba „Miomir Grujić – Fleka (1954-2003): Javni ilegalac“ biće otvorena do 21. juna 2021. godine
Izložba „Miomir Grujić – Fleka (1954-2003): Javni ilegalac“ biće otvorena do 21. juna 2021. godine - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Izložba „Miomir Grujić – Fleka (1954-2003): Javni ilegalac“ biće otvorena do 21. juna 2021. godine

Klub „Akademija“ zona autentičnosti i različitosti

Kako je inspiraciju crpeo iz rokenrola i popularne kulture, Fleka je tokom osamdesetih godina od kluba „Akademije“ napravio kultno mesto koje je predstavljalo prostor slobode, umetnosti i muzike. Flekin kolega i prijatelj, Uroš Đurić svedoči da je „Akademija“ bio sastavljena od čiste umetnosti.
„Vi niste u klupskom ambijentu, vi ste okruženi slikama na zidovima koje su studenti Akademije stvarali na svaka tri meseca. To je bio klub koji je pomerao granice stvarnosti, u njemu su se događali raznorodni kulturni događaji, od izložbi do revija obuće Saše Barišića i to dokazuje da je i u vreme samoupravnog socijalizma, društvo nastavljalo da se razvija u pravcu osvajanja sloboda, razvijanja kritičkog mišljenja“, kaže Uroš Đurić.
© Foto : Bojana JanjićFlekini radovi - oslikani flajeri i plakati programa „Akademije“
Flekini radovi - oslikani flajeri i plakati programa „Akademije“  - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Flekini radovi - oslikani flajeri i plakati programa „Akademije“

Radio Šišmiš na talasima slobode

Ovaj Slepi slikar, Vergijilije devedestih kako su ga nazivali bio je prototip za lik Crnog u filmu „Crni bombarder“. Uticao je na mnoge umetnike, muzičare... Iako je bio provokativan, on je jedan od retkih radijskih voditelja čije je provokacije čak i Koja mogao da trpi. Govorom i zvukom bez cenzure i protiv cenzure, na „Radiju Šišmiš“ Fleka je nastavio da promoviše rokenrol kulturu i da pruža otpor „Zombijima“ kolektivne nesvesti tokom devedesetih godina.
„Čak i Gospodin Obični, Uzalud, svi ti Zombiji koje je on kritikovao imali su potrebu da komuniciraju sa njim, jer su bili zbunjeni. Cela njegova kategorizacija Zombija bila je upućena onima koji su mogli nešto da promene a nisu, onima koji bi trebalo da vide kuda društvo ide, a nisu. Svi ti Obični, Uzaludni, Nesporazumi su okruženje koje je trebalo da nas upozori da se saberemo“, tvrdi autorka monografije.

Umetnik je budan čak i kada ide da kupi cigarete

Umetnik kao mediji, koji vezu reči i slike nije odvajao, bilo da je u „Rupi“, „Akademiji“, „Urbazoni“ stvarao je prostor za autentičnost i različitost i ni u poznom stvaralaštvu nije odustao od svojih ideala. Pitao se da li je umetnik ogledalo, bolest ili savest društva i govorio da je „umetnik budan čak i kada ide da kupi cigarete“.
„Na kraju njegovog delovanja, vidite da su tekstovi koje nije mogao da piše, već da ih nekom diktira ipak slični njegovim ranijim radovima. U ilustracijama su uvek prisutne crvena i crna boja, u flajerima dominiraju linija i verbalno jaka poruka, što su sve odlike njegovog stvaralaštva“, naglašava Darka Radosavljević Vasiljević.
© FotoPored reprinta izuzetnih Flekinih autorskih tekstova i intervjua, nove tekstove napisali su: Darka Radosavljević Vasiljević, Jasmina Čubrilo, Katarina Janković Popović, Milan Bečejić, Milan Atanasković, Milorad Milinković, Srđan Jerotijević, Andrej Mirčev, Miloš Živanović, Dragan Ambrozić i Srđan Đile Marković.
Pored reprinta izuzetnih Flekinih autorskih tekstova  i intervjua, nove tekstove napisali su: Darka Radosavljević Vasiljević, Jasmina Čubrilo, Katarina Janković Popović, Milan Bečejić, Milan Atanasković, Milorad Milinković, Srđan Jerotijević, Andrej Mirčev, Miloš Živanović, Dragan Ambrozić i Srđan Đile Marković. - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Pored reprinta izuzetnih Flekinih autorskih tekstova i intervjua, nove tekstove napisali su: Darka Radosavljević Vasiljević, Jasmina Čubrilo, Katarina Janković Popović, Milan Bečejić, Milan Atanasković, Milorad Milinković, Srđan Jerotijević, Andrej Mirčev, Miloš Živanović, Dragan Ambrozić i Srđan Đile Marković.

Prigovor savesti

Autoritet koji je Fleka postavio i dan danas se poštuje, iako je on iz javnosti nestao 2000. godine. U međuvremenu je, prema mišljenju naše sagovornice, umetnička praksa postala opterećena menadžmentom, diktatom fondacija, popularnim terminima.
„Malo koji umetnik danas može slobodno da stvara kao što je to Fleka radio, ali nadam se da će ovaj projekat ’Javni ilegalac’ inspirisati i ohrabriti nove mlade ljude da osvoje prostor za autentičnost“, kaže ona.
Izložba koja će biti otvorena do 21. juna u Salonu MSUB i monografija svedoče o tome da Flekin „Prigovor savesti“, njegove opaske, parole, njegovi slogani nisu izgubili na oštrini, a njegov odgovor na pitanje šta je funkcija umetnosti i danas je isto:
„Da li je u ovim neprovetrenim čekaonicama kolektivne savesti moguća umetnost koja dovodi u pitanje opisanu stvarnost? Da, to pitanje odluke, izbora, odgovora na poziv, prihvatanje misije, a ne stvar socijalne šanse, uslova okolnosti.“
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala