Hoće li Turska mobilisati ceo islamski svet protiv Izraela

© REUTERS / Baz RatnerZastave Turske i Izraela
Zastave Turske i Izraela - Sputnik Srbija, 1920, 11.05.2021
Pratite nas
Turska pokušava da se predstavi kao glavni zaštitnik Palestinaca među islamskim zemljama. Međutim, pod velikim je znakom pitanja da li će uspeti da mobiliše ceo islamski svet protiv Izraela, kaže Milisav Paić, predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga povodom poslednje izjave turskog lidera u vezi sa eskalacijom sukoba između Izraela i Palestine.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je u razgovorima sa šefom palestinske nacionalne administracije Mahmudom Abasom i šefom političkog biroa pokreta HAMAS Ismailom Hanijom saopštio da će uraditi sve što bude u njegovoj moći kako bi se mobilisao ceo svet, posebno islamski, i zaustavio „teror“ Izraela protiv Palestinaca.

Može li Turska da podigne islamski svet protiv Izraela

Bivši ambasador Milisav Paić podseća da palestinsko-izaelski sukob traje od 1947. godine, a da najnovija eskalacija koja se ogleda u razmeni raketnih napada između Hamasa i Izraela svakako zabrinjava jer može da vodi u novu fazu zaoštravanja odnosa u tom delu sveta.
Istovremeno, kako dodaje, Turska pokušava da svoje interese projektuje na širi prostor Bliskog istoka, što se ogleda u tome da Ankara pokušava da igra ulogu u rešavanju libijske krize, upletena je u Siriji, ima stalne sukobe i upade na iračku teritoriju naseljenu Kurdima, a nastoji i da se na palestinskom problemu nametne kao vodeća zemlja u islamskom svetu.
„Međutim, treba imati na umu da među islamskim zemljama postoji međusobno nadmetanje za uticaj na islamski svet i tu Turska ima neku vrsta rivala u, na primer, susednom Iranu, koji se i inače u poslednje dve ili tri decenije pojavljuje ne samo kao politički faktor, već i pomaže određene snage u regionu Libana, Sirije i na palestinskim teritorijama. Tu je, naravno, i uticaj Saudijske Arabije koja je glavni finansijski pokrovitelj arapskog sveta, ali tu ima i drugih zemalja poput Pakistana i Indonezije koje takođe ne žele da budu po strani. Tako da, iako Turska često iskače sa svojim pokušajima da se nametne kao dominantna sila u islamskom svetu, kod mnogih arapskih i drugih islamskih zemalja to ne nailazi na preveliku podršku i simpatije“, objašnjava Paić.
Pokušaji Turske, dodaje naš sagovornik, da se predstavi kao neka zaštitnica dela sveta koji je bio u okviru Otomanske imperije, kod velikog dela arapskih zemalja, uključujući i Palestince, izaziva određene rezerve jer nisu spremni da budu, na neki način, pod patronatom Ankare.
„Takođe, u poslednje vreme je došlo do normalizacije odnosa između Izraela i Emirata, a Izrael takođe ima određene kontakte i sa Saudijskom Arabijom, dok su sa Egiptom uspostavljeni puni diplomatski odnosi. Tako da, iako Turska postaje regionalna ekonomska, vojna i politička sila, skeptičan sam u pogledu toga da bi Ankara mogla da se direktnije involvira u najnovije palestinsko-izraelske sukobe“, napominje Paić.

Široka diplomatska aktivnost Erdogana

Dobar poznavalac prilika u Turskoj, nekadašnji dopisnik Tanjuga iz te zemlje Vojislav Lalić za Sputnjik kaže da su najnoviji sukobi u Jerusalimu i pojasu Gaze izazvali veliku zabrinutost u svetu, pogotovo u muslimanskim zemljama, a da je turski lider Erdogan oštro osudio Izrael.
„On je pokrenuo široku diplomatsku aktivnost pa je tako, pored razgovora sa predsednikom Palestinaca Mahmudom Abasom i liderom Hamasa u pojasu Gaze, bio u kontaktima i sa jordanskim kraljem, kuvajtskim emirom, liderima Katara, Tunisa i drugih muslimanskih zemalja, dok su u kontaktu bili i turski i ruski šefovi diplomatija. Takođe, u Ankari i Istanbulu su održane masovne demonstracije na kojima su osuđene najnovije terorističke akcije Izraela protiv Palestinaca, a u Turskoj se već najavljuje sastanak Organizacije za islamsku saradnju koja okuplja 57 muslimanskih zemalja, a Ankara će pokušati da pokrene to pitanje i u Ujedinjenim nacijama“, ukazuje Lalić.
Prema njegovim rečima, ovako oštro reagovanje predsednika Erdogana nije slučajno i moglo se očekivati.
„On poslednjih godina primetno pokušava da se nametne kao predvodnik i zaštitnik muslimana širom sveta, a tursko–izraelski odnosi su i inače već duže vreme na velikom ispitu. Prvi veliki nesporazum desio se 2009. godine na međunarodnom forumu u Davosu, kada je Erdogan optužio izraelskog predsednika Šimona Peresa da njegova zemlja sprovodi državni terorizam u Pojasu Gaze, a Peres je optužio Tursku za genocid nad Jermenima i progon Kurda. Erdogan je tada demonstrativno napustio taj skup, a u Istanbulu je dočekan kao heroj“, podseća Lalić.
Kako kaže, odnosi Turske i Izraela našli su se na ivici prekida 2010. godine kada su izraelski komandosi zaustavili turski brod koji je prevozio humanitarnu pomoć za Palestince u pojasu Gaze.
„Pošto se sumnjalo da se tim brodom zapravo prevozi oružje za Hamas, došlo je do oružanog sukoba u kojem je stradalo devet turskih državljana. Iako se premijer Benjamin Netanijahu izvinio Turskoj, a Tel Aviv je platio odštetu zbog stradalih humanitaraca, odnosi dveju zemalja su nakon toga svedeni na nivo otpravnika poslova. Ovaj najnoviji razvoj događaja samo je još jedan dokaz jako zategnutih odnosa između Izraela i Turske“, zaključuje Vojislav Lalić.
U Gazi su sinoć u izraelskim napadima ubijene 22 osobe, uključujući devetoro dece, a više od 700 Palestinaca povređeno je u sukobima sa izraelskim snagama u Jerusalimu i širom Zapadne obale u poslednja 24 sata, a njih 500 primljeno u bolnice, prenose svetski mediji.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je u ponedeljak da su terorističke organizacije u Gazi prešle „crvenu liniju““ i izvršile raketni napad na predgrađe Jerusalima.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala